Protiv svakog nasilja, posebno nasilja nad ženama i djecom

U korijenu riječi nasilje je sila. Najjednostavnija definicija nasilja je, dakle, zloupotreba sile ili moći.

U Hrvatskoj se 22. rujna obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na tri ubijene i jednu teško ranjenu ženu na Općinskom sudu u Zagrebu 1999. godine.

U dokumentu u kojem se programski obrazlaže razlog uvođenja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama navedeno je da se u Hrvatskoj nasilje nad ženama, posebice fizičko, najčešće događa u obiteljskoj zajednici, da većinu žrtava predstavljaju žene, a počinitelji su najčešće njihovi životni partneri.

Osnovni cilj Nacionalnog (spomen)dana je senzibiliziranje društva na naizgled sveprisutnu problematiku nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da se nasilje ni u kakvom obliku ne može tolerirati.

Poslije inauguracije Nacionalnog dana donesen je zakonodavni okvir koji potiče društvo i institucije na intenzivno bavljenje ovim problemom te na njihovu međusobnu suradnju. Treba pozdraviti što se taj temeljni zakonodavni okvir kontinuirano proširuje, a u najnovije vrijeme dopunjava novim i nadasve potrebnim zakonskim odredbama

Tako smo prošli tjedan obavješteni o predstavljanju izmjena pet zakona u kojima se veći naglasak stavlja na žrtvu nasilja.

Tom je prigodom ministar obitelji i socijalne politike Marin Piletić izjavio:

”Zaista želimo vjerovati da će sve ovo što postrožujemo u Kaznenom zakonu odvratiti od počinjenja. Povećavaju se kazne, određeni prekršaj se prebacuje u domenu kaznene odgovornosti i time želimo poslati jasnu poruku da država ni na koji način neće štititi počinitelja nasilja, nego će se obračunati s njime.”

Izmjena zakona koji se odnose na suzbijanje nasilja nad ženama i djecom je bitan korak jer je nasilje u obitelji i u braku u posljednje vrijeme toliko poraslo i eskaliralo da je pooštrenje zakonskih mjera postalo moralni imperativ. Treba se nadati da će te promjene dovesti do učinkovitijeg kažnjavanja počinitelja teških djela zlostavljanja i nasilja nad ženama i njihovoj dodatnoj zaštiti.

Valja pozdraviti što je Ministarstvo rada u tom kontekstu organiziralo programski smjerodavnu panel raspravu ”Važnost senzibilizacije, edukacije i prevencije u sprječavanju rodno uvjetovanog nasilja”.

Tome se pridružio i premijer Andrej Plenković naglasivši da je to ”izraz političke volje naše Vlade da što je više moguće djelujemo preventivno prema nasilnicima, a jednom kada se nasilje dogodi da ga najstrože kažnjavamo”.

U udruzi B.a.B.e. osvrnuli su se na nedavno prvo evaluacijsko izvješće GREVIO-a, grupe stručnjaka Vijeća Europe, o hrvatskoj provedbi Istanbulske konvencije, u kojem se ističe da je Hrvatska poduzela korake protiv obiteljskog nasilja nad ženama, ali da ne čini dovoljno po pitanju drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja.

Dodaju kako je napredak vidljiv i na području zakonodavne regulative kroz povećanje kaznenopravnih oblika za progon i kažnjavanje nasilja u obitelji te da se zakonodavni okvir konstantno unapređuje.

Podsjećaju i na činjenicu, koju smo gore spomenuli, da je u pripremi novi paket zakonskih izmjena usmjerenih učinkovitijoj zaštiti žrtava nasilja u kaznenim i prekršajnim postupcima i adekvatnijem kažnjavanju počinitelja.

Spomenutoj udruzi B.a.B.e. se u prvih osam mjeseci ove godine za pomoć obratilo nešto više od 1.000 žena, a zbog obiteljskog nasilja javilo se njih 426, istaknuli su u toj vodećoj hrvatskoj udruzi za zaštitu ženskih i ljudskih prava uoči 22. rujna – Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Dodali su i kako je do rujna u njihovoj sigurnoj kući osiguran smještaj za 51 osobu – 22 žene i 29 djece žrtava obiteljskog nasilja.

Odlukom Ujedinjenih naroda obilježava se Međunarodni dan nasilja nad ženama u znak sjećanja na dan kada je 25. studenog 1960. godine u Dominikanskoj Republici diktator Rafael Trujillo dao brutalno ubiti sestre Patriu, Minervu i Mariu Teresu Mirabal.

Aktivistkinje protiv nasilja u obitelji nas u tom kontekstu podsjećaju da je u Kanadi svaka deseta žena žrtva nasilja svog partnera, u SAD-u svaka šesta dok se u Hrvatskoj svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena.

Ti su podaci zapravo umanjeno nepotpuni i stoga samo djelomično točni jer većina nasilja ostaje neprijavljena, često zbog straha, a još češće zbog srama. Treba naglasiti da su nasilnici osobe svih profesija i socijalnih statusa. Iz tih razloga, žene se samoorganiziraju i otvaraju skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji.

Nasilje nije prihvatljivo i stoga treba učiniti sve kako bi se nasilnike odvratilo od počinjenja zlodjela, a žrtve potaklo da nasilje prijavljuju.

Stoga apeliram na sve čitatelje ovih redaka da se svesrdno pridruže kampanji ”Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – za nasilje nema opravdanja”.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
    •  Religijska slika svijeta se mijenja
    •  Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima
    •  Molitva: Neka nas kroz 2024. prate pax et bonum
    •  Mir Božji – Hristos se rodi!
    •  O Božiću treba razmišljati kao o središtu ljudske povijesti
    •  Volonteri su dragovoljni dobrohotnici
    •  Još jednom o duhovnim (pro)buđenjima
    •  Suvremena Amerika je nezamisliva bez duhovnih probuđenja
    •  Teologija u Osijeku: Od Katančića do Kraljika

> Svi tekstovi ovog autora