Mir je održiv i samo u miru možemo razgranati svoje živote

U prošlotjednoj HRT-ovoj emisiji ”Peti dan” postavljeno je između inih i pitanje: ”Je li mir moguć?“. U ratovima zagađenom političkom ozračju ovo pitanje ne zvuči nimalo čudno.

Premda smo, oni koji slave Uskrs prema gregorijanskom kalendaru, nedavno proslavili blagdan u kojem kršćani slave pobjedu života nad smrti, ne djeluje nam baš ovaj svijet kao mjesto gdje će se uskoro ta pobjeda objelodaniti.

Umjesto mira, blizu su nam aktualni ratovi i duboko nas plaše. Zaista naš svijet djeluje kao mjesto u kojem je logično misliti da je mir nemoguća misija. Ako i promili u javnosti neka mirovna poruka, poput one pape Franje da se što prije otvore pregovori za mir u Ukrajini, biva dočekana neprijateljski, u najmanju ruku s podsmijehom usmjerenim pacifističkim naivnostima. Mir je postala nedolična riječ.

Pa ipak, zastanimo nad pitanjem ”Je li mir moguć?” i razmislimo što ono zapravo za sobom povlači. Ne znači li to da je nekima mir moguć, nekima je ”normalan”, a drugi ginu ili imaju sreće da ih je smrt zaobišla, ali im je rat razorio sve, dom, perspektivu.

Ovi prvi, u primjeru Ukrajine, ako mogu šalju oružje ovim potonjima. Kažu da im tako pomažu u obrani, a izgleda za sada samo da im pomažu da dalje ginu. Nekima je sigurnost zagarantirana, a drugi, oni koji se nisu rodili na ”svijetloj strani povijesti” ispada, fućkaj ga, nisu imali sreće. Na ovoj svijetloj strani je postavljeno pitanje ”je li mir moguć?”.

Konačno, iza svega, po našem mišljenju, stoji stav u kojem iz samog poriva za samoodržanjem MENI svakako pripada život u miru, da imam pravo na mir, a drugima, onima koje ni krive ni dužne zakači rat, oni na mir nemaju jednako pravo.

Nakon Drugog svjetskog rata oni koji su osnovali Ujedinjene narode nisu pitali je li mir moguć. Već su iz svježeg iskustva rata iskustveno spoznali da je mir politička stalna obaveza. Nije pitanje ni privilegija nego zadatak.

To nisu stavovi naivnih mirovnjaka nego političkih veličina čije plodove uživamo do danas. U Povelji Ujedinjenih naroda, temeljnom dokumentu UN-a iz 1945. godine, stoji da se njenih danas 193 zemalja potpisnica obvezuje na čuvanje mira. To znači da svoje sporove rješavaju miroljubivo, da surađuju i na taj način jačaju sigurnost. Obvezuju se da nikako neće ugroziti svjetski mir i rade na pravednosti kao temelju mira.

Mir je danas norma našeg razumijevanja svijeta i međunarodne politike. Nasilje i rat su odstupanje od norme, patologija. Tko će jednom odgovarati za ovo odstupanje? Ima li naše odgovornosti za mir i kada na globalnoj razini ne odlučujemo o ratu i miru?

Itekako ima. Naša odgovornost je na mikro razini naših svakodnevnih života, ondje gdje je naša moć. Ona moć koju nažalost premalo uzimamo ozbiljno. Trebamo hrabrost za mir, da imao povjerenja u vlastitu moć za dobro. Možemo jačati hrabrost za mir.

Naša odgovornost očituje se svaki put kada ne okrećemo glavu od nasilja i kada ne dodajemo nasilju vlastito nasilje. Nadalje, možemo ne opravdavati kršenje, ubijanje mira tobožnjom nepromjenjivo lošom naravi čovjeka. Kao da bi zlo bilo deterministički neiskorjenjivo.

Zanimljivo da se neiskorjenjivost nasilja nerijetko opravdava upravo od strane kršćana, što je, po našem sudu, nelogično. Ta nije li kršćanski pogled vjera u preobrazbu, metanoju na koju poziva Krist u koga vjeruju. Metanoja je radikalna promjena religioznim rječnikom opisana kao rađanje novog čovjeka.

Što nas priječi da povjerujemo da je moguća radikalna preobrazba koja se zove miroljubivost, mir koji gradimo kao osobe, mir koji će obilježiti naše zajednice sve do naših međunarodnih sortiranja u države i međunarodne odnose. Zašto, oni među nama koji vjerujemo u Isusov put, ne bismo vidjeli upravo u priči o uskrsnuću na život izvjesnost da se možemo mijenjati prema miru, dakle da nam mir bude sudbina, a ne grešnost, nasilje. I da nas taj smjer motivira za izgradnju mira.

Nije mir posebnost kršćanskog svjetonazora već je dio općeg dobra na koji svaki/a ima pravo. Kako ga postići, pravo je pitanje.

Židovsko-njemački filozof Omri Boehm, dobitnik nagrade za razumijevanje među narodima Europe, predlaže put ”radikalnog univerzalizma”. U svom djelu ”Radikalni univerzalizam”, objavljenom 2022. godine, Boehm se pita kako da se kao društva vratimo dijalogu.

”Trebamo se izložiti”, smatra Boehm i pokazati da se dijalog ne može zaobići ako nam je stalo do slobode i demokracije. A dijaloga nema bez radikalnog priznavanja jednakosti svih ljudi i s time povezanog empatičnog prepoznavanja čovjeka u onome drugom.

Nakon 7. listopada 2023. godine, smatra Boehm, iz ponora nasilja neće nas izbaviti ni ideologija oružanog otpora Hamasa ni ideologija neograničenog prava na samoobranu izraelske vojske. ”Prijateljstvo između Izraelaca i Palestinaca čini se naspram tog događaja u jednom trenutku više nego naivno, utopijsko – skoro groteskno”, priznaje Boehm u svom govoru po primitku nagrade. A ipak konkretno prijateljstvo je jedini oslonac.

Dok nas spomenute ideologije sramote u našim identitetima, pripadnostima dotičnim zajednicama, ”prijateljstvo je uvijek onaj test koji nas štiti, da ne zakaže bratstvo, štiti od groteskne zloupotrebe apstraktnih ideja oružanog otpora i samoobrane”.

Valja skinuti sa sebe sve druge oznake pripadnosti političkim identitetima i obući jedino košulju ljudskosti. Ta košulja nije apstraktni humanizam, nego humanizam koji se izražava kroz izjavu prijateljstva konkretnih ljudi. Ustrajanje u prijateljstvu konkretnih ljudi je zaštita od manipulacija ideologija.

Prijateljstva sa suprotnih strana u vremenu nasilnog sukoba svaki put  je provokacija, i takva treba ostati. Ona je svjedok o isprepletenosti različitih ljudi kao osnovnoj strukturi mira. Kada ta isprepletenost dobije svoju potvrdu, priznanje, kada joj se poklone svi koji u ime zajednice njoj trebaju politički služiti, bit će bjelodano da je mir itekako moguć, da je održiv i da samo u miru možemo zaista razgranati svoje živote.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Gospodo na trgovima, korizma je: odrecite se nasilja
    •  Da ljudi budu ljudskiji
    •  Rodoljublje nije batinanje petnaestogodišnjih Vukovaraca
    •  Mirovnjačke minijature ili koga biramo za svoje vođe
    •  Baš sada, unatoč svemu, poticaj Vjernika ZA MIR
    •  Nasilje nad ženom u Ljubuškom: ne bi se šteli mešat
    •  Žene, život, sloboda – godina dana revolucije koja traje
    •  Nevidljiva naša empatija i objektivni osjećaj nesigurnosti
    •  Gdje se Bog događa?
    •  Drugačiji katolički odgovor za život

> Svi tekstovi ovog autora