autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
Zašto se radujem Uskrsu?
Peter Kuzmič
Zašto se radujem Uskrsu? Sigurno ne zbog uskrsnih zečića, pilića, jaja i sveg ostalog folklora (usput: uglavnom poganskog podrijetla) koji više prikrivaju i banaliziraju uskrsnu poruku nego što ju objašnjavaju i uprisutnjuju.
Kao što možemo vidjeti i ovih dana, kod nas je slavljenje Uskrsa nažalost još uvijek više stvar običaja, folklora i rituala bez razmišljanja, a premalo izraz osobne vjere i autentične duhovnosti.
Uskrsu se radujem zato što je Isus Krist svojim uskrsnućem relativizirao smrt i otvorio vrata nade tamo gdje su očaj bespomoćnosti i beznadnosti u susretu sa smrću htjeli imati konačnu riječ.
Evanđelja jasno i uvjerljivo svjedoče da je Isusova smrt presuda smrti, a njegovo uskrsnuće pobjeda života. Križ je prazan jer je Isusovo mrtvo tijelo skinuto s njega i položeno u grob. Ali i grob je prazan jer je na treći dan Isus ustao iz groba i živ se pojavio među svojima.
Veliki petak (križ) i Uskrs (prazan grob) nerazdvojiva su i osnovna cjelina na kojoj se temelji kršćanstvo (izvorno i doslovno: Krist-i-janstvo!).
Kao i židovska Pasha, na koju se kalendarski i povijesno-spasenjski nadovezuje svojom žrtvom, tako se i kršćanski Uskrs s pravom slavi početkom proljeća. Prate ga buđenje novoga života u prirodi, pobjeda dana nad noći i svjetla nad tamom.
Isusova osobna povijest, dakle, nije završila na križu, iako je upravo ta smrt otkupiteljski iznimno važna za naše spasenje. Ponavljam: Isusova smrt je presuda smrti, a njegovo uskrsnuće pobjeda života. Uskrs je pobjedonosno finale one kozmičke drame koja je otpočela u Betlehemu ulaskom vječnosti na igralište naše povijesne prolaznosti.
Zato već dvadeset stoljeća kod nebrojenih milijuna, a danas i na svim jezicima svijeta odzvanja onaj radosni poj: ”Doista, Krist je uskrsnuo!”. Smrt je pobijeđena, povijest je promijenjena. Od Isusova uskrsnuća na ovamo vjerom znamo da smrt, koliko god ona izgledala konačna, ipak nema posljednju riječ.
Odonda život nije u propadanju i nestajanju, nego u preporodu i postajanju. Jednom zauvijek dogodilo se nešto što označava početak trajnoga, jer Bog je srušio granice vremena i vječnosti te predvodnički ušao u za nas do tada neosvojive prostore s onu stranu smrtnosti.
Isus je svojim uskrsnućem probio prolaz kroz zid ljudske prolaznosti i tako nas ljude pozvao na susret sa živim Bogom.
Veliki evangelički teolog Dietrich Bonhoeffer pred svoju mučeničku smrt pisao je iz nacističkog zatvora: ”Živjeti od uskrsnuća, to zapravo znači Uskrs”.
Uskrsnuće je događaj koji se ne tiče samo Isusa, nego svih nas, ovdje i sada. On se ne smije svesti samo na nešto što spada u prošlost niti reducirati na pobožne fraze koje mi kao Crkva često bez razmišljanja ponavljamo svake godine u ovo vrijeme.
Uskrs je poziv na osobno obraćenje i autentičnu evangelizaciju. Nije dovoljno da smo kršćani samo imenom i tradicijom, a zapravo maltene bezbožnici praksom i moralom. Uskrs nam kaže da je moguć novi početak, preporod čovjeka i ljudske zajednice.
Uskrs je istovremeno poziv na solidarnost, na djelotvornu ljubav prema bližnjemu. Bog se životom, smrću i uskrsnućem Kristovim solidarizirao s ljudima. On jači s nama slabijima, On savršen s nama grešnicima.
U njegovom djelokrugu ljubavi koja se daruje posebno mjesto zauzimaju oni najslabiji, djeca i starci, siromašni i nemoćni. U tom duhu smo i mi pozvani na požrtvovnu ljubav i kršćansku solidarnost u nesebičnom služenju svojim bližnjima.
Uskrs je nadalje, moglo bi se reći onako evanđeoski radikalno, poziv na pobunu. Netko je lijepo rekao da je Isusa optužila mržnja, a osudila nepravda. Njegovo je uskrsnuće pobuna i pobjeda ljubavi nad mržnjom, istine nad laži, milosrdne pravde nad nesmiljenom nepravdom, dobrote nad silama zla i svjetla nad tminom.
Stoga smo i mi kršćani kao nasljedovatelji Uskrsloga pozvani da dignemo kritičko-proročki glas protiv svake mržnje, nepravde, demagogije, licemjerstva i korupcije.
Uskrs kazuje i pokazuje da velika preobrazba svijeta o kojoj su sanjali mnogi utopisti i neuspjelo je stvarali brojni revolucionari nije prvenstveno politički, nego duhovni program u kojem se uvijek radi o konkretnom čovjeku kao biću neizrecive vrijednosti u zajednici iskrene ljubavi i odgovorne slobode.
Stoga nemojmo dopustiti da kušnje i tjeskobe života unište u našim srcima kršćansku nadu, evanđeosku radost i djelotvornu ljubav.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
• Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
• Religijska slika svijeta se mijenja
• Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima
• Molitva: Neka nas kroz 2024. prate pax et bonum
• Mir Božji – Hristos se rodi!
• O Božiću treba razmišljati kao o središtu ljudske povijesti
• Volonteri su dragovoljni dobrohotnici
• Još jednom o duhovnim (pro)buđenjima
• Suvremena Amerika je nezamisliva bez duhovnih probuđenja
• Protiv svakog nasilja, posebno nasilja nad ženama i djecom
> Svi tekstovi ovog autora
Oznake: Crkva, Dietrich Bonhoeffer, Isus Krist, križ, pasha, Peter Kuzmič, Uskrs, uskrsnuće, Vrijeme i vječnost
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
