Upitne ovrhe Fine bez sudskog nadzora

(Napomena Autografa: U međuvremenu su iz Financijske agencije (Fine) i iz PBZ-a dostavljeni bitno različiti odgovori na isto novinarsko pitanje o uskraćivanju doplatka za djecu. Ispod teksta kolege Grčara objavljujemo odgovore u cijelosti. Čitatelji mogu usporediti razlike u odgovorima i pročitati reagiranje Ivice Grčara na odgovor PBZ-a i FINE).

Javila su se dva čitatelja.

Prvi ne može riješiti probleme zbog toga što su mu ovrhovoditelji posredstvom PBZ-a, Fine i službe HZMO-a u Sisku nezakonito prigrabili dječji doplatak u ”u(ne)ređenom pravnom poretku” Republike Hrvatske u kojemu se bore za prava nerođene djece, a krše prava rođene djece”.  A drugome čitatelju ovrhom od 2013. oduzimaju trećinu mirovine zbog toga što je prestao otplaćivati dionice bankrotirane Croatia banke nakon što je 23. rujna 1999. Vlada (premijera Mateše) poništila sve dionice te banke (čitatelju prisilno naplaćuju dionice koje nema niti ih je ikada imao)!?

Pratim usporedno i napise o tome kako je Oreškovićeva Vlada ”uspješno” izbjegla korektivne mjere Europske komisije, koje su prijetile Hrvatskoj zbog ”makroekonomskih neravnoteža” (čitaj bankrota).

Zbog proračunskih prihoda manjih od rashoda Europska komisija je ipak u petoj od ukupno šest (ekonomskih) preporuka bankrotiranoj Hrvatskoj predložila ”rješavanje pitanja dugova koji se ne vraćaju, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana u rješavanju kredita koji se ne vraćaju”.

Zbog proračunskih prihoda manjih od rashoda Europska komisija je ipak u petoj od ukupno šest (ekonomskih) preporuka bankrotiranoj Hrvatskoj predložila ”rješavanje pitanja dugova koji se ne vraćaju, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana u rješavanju kredita koji se ne vraćaju”. U toj ”preporuci”, međutim, nije precizirano ”poboljšanje čijega poreznog tretmana”. Da li vjerovnika ili dužnika, ili možda i jednih i drugih?

Moje kolege friendly bussiness journalisti na tu bedastu preporuku ”značajno klimaju glavama”, premda baš nije jasno kako to da zbog ”dugova koji se ne vraćaju” nisu bankrotirali ni dužnici ni vjerovnici!?

U toj birokratski impersonaliziranoj i bedastoj petoj preporuci Europske komisije, međutim, nije precizirano ni ”poboljšanje čijega poreznog tretmana”. Da li vjerovnika ili dužnika, ili možda i jednih i drugih?

A i kako bi bilo moguće bilo što precizirati ako je rečeno ”dugovi se ne vraćaju” samo da bi se izbjeglo reći tko, kome i zašto dugove ne vraća.

Ni riječi u toj preporuci nema ni o tome kome točno zbog manje ubranog poreznog prihoda radi ”poboljšanja poreznog tretmana” (tko zna čijeg?) treba smanjiti proračunske prihode – zdravstvenoj i mirovinsko-invalidskoj zaštiti, obrazovanju, znanosti, kulturi ili..?

Zanemaruju se, nadalje, u toj preporuci Europske komisije i upozorenja iz hrvatskog pravosuđa (ma kakvo to pravosuđe bilo) da je ovrhe na novčanim tražbinama u Hrvatskoj preuzela nekompetentna Financijska agencija (Fina), ”koja nema razrađene mehanizme zaštite od prijevara što uzrokuje da je dosad 7 milijuna ovrha i (sudskih) odluka provelo izvansudsko tijelo (Fina) bez ikakvog sudskog nadzora”.

Marionetskoj Vladi Tihomira Oreškovića, međutim, sve je jasno i nikakvih dvojbi nema.

Zna se, uštedjeti moraju bolesnici koji nemaju novca za vrlo skupa liječenja, ovršenici i umirovljenici s najmanjim mirovinama, (do 250 eura mjesečno).

U Oreškovićevoj Vladi dobro znaju da se ne mogu radi proračunskih ušteda smanjivati prihodi globalnim korporacijama od gospodarenja hrvatskim nacionalnim resursima ni korisnicima proračunskog novca kao što su, primjerice, hrvatske obavještajne službe, Ustavni sud, Državno izborno povjerenstvo, zatim proračunski rashodi za razne povlastice dužnosnika zakonodavnih, izvršnih i sudskih vlasti.

Ne, uštedjeti treba na zdravstvenoj i mirovinsko-invalidskoj zaštititi, obrazovanju, znanosti i kulturi i ostalim ”privilegijama” prema preporukama kolega iz Siedeutsche Zeitunga.

U međuvremenu, dok se u Europskoj komisiji pohvaljeni programi ”ambicioznih reformi” ne ostvare, Oreškovićeva Vlada ubrzano prodaje nacionalne prirodne resurse ili koncesije za gospodarenje tim resursima: prirodni plin iz hrvatskog podmorja, domaću naftu, frekvencije, šume, elektroprivredne potencijale, željezničku i cestovnu infrastrukturu, vodene potencijale, najatraktivnije nekretnine, itd.

U prvom od dva uvodno spomenuta pisma čitatelj (podaci poznati redakciji) s čijeg blokiranog tekućeg računa u PBZ-u su ta banka i Fina nezakonito uplatile ovrhovoditelju i dječji doplatak moli da mu pomognem (ja kao novinar) ”da djeca dobiju nazad dječji doplatak”, te da mu savjetujem ”koga treba kontaktirati, jer nitko ni u PBZ-u, ni u Fini, ni u HZMO-u (u Sisku) nije odgovoran”.

Zanemaruju se u preporukama Europske komisije i upozorenja iz hrvatskog pravosuđa (ma kakvo to pravosuđe bilo) da je ovrhe na novčanim tražbinama u Hrvatskoj preuzela nekompetentna Financijska agencija (Fina), ”koja nema razrađene mehanizme zaštite od prijevara što uzrokuje da je dosad 7 milijuna ovrha i (sudskih) odluka provelo izvansudsko tijelo (Fina) bez ikakvog sudskog nadzora”

Čitatelj o kojemu sada pišem je naveo: ”Korisnik sam tekućeg računa br: HR0723400093204989907 koji je blokiran, a imam otvoren i zaštićeni račun, također u PBZ-u br: HR2523400093500033125.

Prilikom isplate dječjeg doplatka u iznosu od 3855,89 kuna, iznos je uplaćen na blokirani račun i novci su odmah proknjiženi ovrhovoditelju (iako je vidljivo da se radi o uplati dječjeg dodatka).

Prilikom razgovora u HZMO u Sisku sa (gđom. Golub) rečeno mi je da greška kod njih nije, već da se javim u Finu radi dostave papira o otvorenju zaštićenog računa.

Prilikom razgovora sa referenticom (gđom. Jurković) tokom mjeseca ožujka i travnja, više puta je ponovljeno da se dostavi suglasnost o otvaranju zaštićenog i običnog tekućeg računa. Niti jedanput nije bilo spomenuto da se mora ići u Finu.

Sva ovlaštenja koja su bila tražena sam dostavio i nakon toga u telefonskom razgovoru mi je rečeno, citiram: ‘dječji doplatak će biti isplaćen na zaštićeni račun’.

Pošto je vidljivo da su novci ipak uplaćeni na blokirani račun, molim da mi odgovorite na koji način da se novci vrate na zaštićeni račun”, pita me ovaj čitatelj.

Zbilja ne znam odgovoriti čitatelju na koji način da vrati nezakonito uskraćeni dječji doplatak.

Ne znam ni koji je ovo put da pišem o nezakonitim i sramotnim nezakonitim uskraćivanjima dječjeg doplatka s roditeljskih blokiranih tekućih računa (vidjeti članak ”Sramotno uskraćivanje dječjeg doplatka”, objavljen 12. listopada 2015. u ovoj rubrici).

Svim tim tekstovima nije mi uspjelo zainteresirati Ured pravobraniteljstva za djecu.

U prvom od dva uvodno spomenuta pisma se javlja čitatelj s čijeg blokiranog tekućeg računa u PBZ-u su ta banka i Fina nezakonito ovrhovoditelju uplatile i dječji doplatak. Čitatelj moli da mu pomognem (ja kao novinar) ”da djeca dobiju nazad dječji doplatak”, te da mu savjetujem ”koga treba kontaktirati, jer nitko ni u PBZ, ni u Fini, ni u HZMO (u Sisku) nije odgovoran”

U tekstu objavljenom 12. listopada prošle godine pisao sam o tome kako su u Zagrebačkoj banci u poslovnici u Makarskoj isto nezakonito s blokiranog tekućeg računa samohrane majke dvoje male djece nezakonito uplatili dječje doplatke na račun ovrhovoditelja.

Napisao sam i da je to sramotno za Finu i Zagrebačku banku, ali ni na to nisu do danas reagirali ni iz Fine ni iz Zagrebačke banke.

Nije njih briga za sramotu sve dok broje tuđi novac.

I evo, čitatelju dragi, pomažem vam tako da se javno obraćam Europskoj komisiji da u preporukama Hrvatskoj više ne zanemaruje upozorenja da je ovrhe na novčanim tražbinama u Hrvatskoj preuzela nekompetentna Fina ”koja nema razrađene mehanizme zaštite od prijevara, i koja ovrhe provodi bez sudskog nadzora”, na način da umjesto djeci nezakonito dječje doplatke uplaćuje na račune bezočnih ovrhovoditelja.

Uputio sam i novinarske upite PBZ-u i Fini, premda otprije znam da bankari i Finini službenici smatraju da ne trebaju odgovarati na novinarske upite koji nisu unaprijed dogovoreni isključivo s friendly bussiness journalistima.

Tražio sam 25. svibnja 2016. od Fine i PBZ-a da odgovore zašto broj tekućeg (blokiranog) računa (primjerice, kod PBZ HR0723400093204989907) i novootvoreni zaštićeni račun istog klijenta (također kod PBZ-a HR2523400093500033125) nisu povezani kako bi se izbjegla nezakonita uskraćivanja dječjeg doplatka?

Tražio sam i da odgovore i je li ”tehnički” moguće da u sustavu platnog prometa informatički sustav ”prepoznaje” isplate dječjih doplatka (s obzirom na to da je samo jedan isplatitelj) i da automatski ”blokira” nezakonite isplate dječjeg doplatka bezočnim ovrhovoditeljima?

Do zaključenja i objave teksta, kao i uvijek do sada, odgovora nema ni iz PBZ-a ni iz Fine.

Pozivam još i sve Hrvatice i Hrvate koji se bore za prava nerođene djece da se priključe borbi i za prava rođene djecu u Fini, PBZ-u i službi HZMO-a u Sisku.

I pismo drugog čitatelja (isto podaci poznati redakciji) odnosi se na temu provedbi ovrha u Fini ”koja nema razrađene mehanizme zaštite od prijevara i koja unatoč tome provodi ovrhe i (sudske) odluke kao izvansudsko tijelo bez ikakvog sudskog nadzora”.

Čitatelj je 8. prosinca 1997. zaključio ugovor za kupnju 880 dionica serije A – 1 Croatia banke.

U Oreškovićevoj Vladi ”dobro znaju” da se radi proračunskih ušteda ne mogu smanjivati prihodi globalnim korporacijama od gospodarenja hrvatskim nacionalnim resursima ni korisnicima proračunskog novca kao što su, primjerice, hrvatske obavještajne službe, Ustavni sud, Državno izborno povjerenstvo, zatim proračunski rashodi za razne povlastice dužnosnika zakonodavnih, izvršnih i sudskih vlasti

I te dionice je čitatelj prestao otplaćivati nakon što je 23. rujna 1999. tadašnja Vlada (premijera Mateše) poništila sve dionice Croatia banke.

Logično, čemu otplaćivati dionice kojih više nema jer ih je Vlada poništila.

Kaj god, kaj bi to bilo logično.

U bankrotiranoj Croatia banci koja nije likvidirana u stečajnom postupku, već navodno sanirana novcem obveznika poreza, dosjetili su se 23. prosinca 2013. i ”ovrhom na novčanim tražbinama” posredstvom Fine ”kao tijelu bez mehanizma zaštite od prijevara i bez sudskog nadzora” počeli čitatelju prisilno oduzimati trećinu mirovine radi otplate dionica kojih nema jer ih je Vlada odavno poništila.

Pravnici to zovu ”stjecanjem bez osnove”.

Čitatelj kaže da mu ta trećina mirovine jako nedostaje, jer za lijekove troši oko 1000 kuna mjesečno.

Koga briga za sve to?

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na ivica.grcar@autograf.hr, odnosno na grcar48@gmail.com ili nazovite broj 098 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

***

ODGOVOR PBZ-a:

Poštovani g. Grčar, vezano za upit dostavljamo Vam sljedeći odgovor: Banka u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima postupa sukladno nalozima Financijske agencije, u skladu s Ovršnim zakonom, Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i provedbenim propisima. Konkretan slučaj ne možemo komentirati u javnosti radi zaštite podatka klijenata, ali skrećemo pažnju na sljedeće odredbe čl. 26. st. 5 do 7. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima: (5) Agencija će banci navedenoj u Obavijesti iz članka 23. ovoga Pravilnika naložiti otvaranje posebnog računa ovršenika. Ako ovršenik već ima otvoren poseban račun te dostavlja podatke o novoj vrsti primanja, naknada ili iznosa izuzetih od ovrhe na taj račun, ovršenik će dostaviti novu Obavijest iz članka 23. ovoga Pravilnika u kojoj će navesti uplatitelja toga primanja, naknade ili iznosa izuzetih od ovrhe. (6) U nalogu za otvaranje posebnog računa, odnosno evidentiranju novog primanja, naknade ili iznosa izuzetog od ovrhe, Agencija će navesti sljedeće podatke iz Obavijesti: OIB ovršenika, vrstu primanja, OIB uplatitelja te račun ovršenika. (7) Na poseban račun otvoren sukladno stavku 4. ovoga članka banka prima isključivo uplate s računa koji pripadaju uplatitelju prema OIB-u navedenom u nalogu.

Sukladno navedenom, za naglasiti je da klijent, čak i ako već ima otvoren zaštićen račun, a očekuje novo primanje/uplatitelja, dužan je o tome obavijestiti Agenciju, kako bi Agencija obavijestila isplatitelja primanja o računu na koji treba usmjeravati uplate, ali i banku koja vodi račun kako bi na zaštićeni račun usmjeravala primanja upravo onih uplatitelja za koja je od FINA-e dobila obavijest.

Dakle, banka nije ovlaštena usmjeravati sredstva na zaštićeni račun temeljem pretpostavki, već isključivo postupa prema podacima iz naloga Agencije.

S poštovanjem,

Dražen Dumančić pomoćnik izvršnog direktora

Odnosi s javnošći i marketing PBZ-a

 

REAGIRANJE IVICE GRČARA:

Kolega Dumančić, samo djelomično je (možda) točna tvrdnja iz vašeg odgovora na moj novinarski upit o nezakonitom uskraćivanju doplatka za djecu u kojemu tvrdite da PBZ “u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima postupa sukladno nalozima Financijske agencije, u skladu s Ovršnim zakonom, Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i provedbenim propisima“. Možda je točno da PBZ “u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima postupa sukladno nalozima Financijske agencije“, no neistinito je da je to postupanje “u skladu s Ovršnim zakonom, Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i provedbenim propisima“.

Prema Ovršnom zakonu, naime, među primanjima izuzetim od ovrhe na prvom mjestu se navodi doplatak za djecu, a prema Zakonu o doplatku za djecu: ”Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak”. To znači, kolega Dumančić, da kada PBZ “u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima postupa sukladno nalozima Financijske agencije“, sudjeluje u nezakonitom postupanju, a ne kao što neistinito tvrdite “sukladno s Ovršnim zakonom,..“.

Kolega Dumančić, smatram najblaže rečeno neukusnom vašu tvrdnju da “Konkretan slučaj ne možete komentirati u javnosti radi zaštite podatka klijenata“, dok istodobno zlorabeći postupak utvrđivanja tzv. FATCA statusa za račun američkih poreznih vlasti prikupljate podatke (tzv. dubinskim analizama) i o klijentima koji uopće ne zanimaju Amerikance, i te podatke vjerojatno “distribuirate“ svojim vlasnicima u inozemstvo i posredno raznim službama s kojima vaši vlasnici iz inozemstva moraju surađivati.

Bespredmetno je vaše skretanje moje pažnje na “odredbe čl. 26. st. 5 do 7. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima,..“. Jednostavno, pravilnici su podzakonski akti, a podzakonskim aktom ne mogu se mijenjati odredbe čak dva zakona, ovršnog i Zakona o doplatku za djecu.

I napokon nisam nasjeo na besmislicu da “banka nije ovlaštena usmjeravati sredstva na zaštićeni račun temeljem pretpostavki“, jer se ne radi o nikakvim “pretpostavkama“, nego o jasnim zakonskim odredbama da doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja. Uskraćivanje doplatka za djecu je sramotno.

Ivica Grčar, slobodni novinar

 

ODGOVOR FINE:

Poštovani, zahvaljujemo na Vašem upitu te Vam u nastavku dostavljamo odgovor. Svi računi jedne osobe povezani su istim OIB-om u Jedinstvenom registru računa. Ako je ovršenik Finu obavijestio da prima dječji doplatak, Fina o tome odmah obavještava HZMO, koji je potom dužan na zaštićeni račun kojega je Fina u obavijesti navela, isplatiti dječji doplatak. Dakle, zaštita primanja izuzetih od ovrhe ne događa se u platnom prometu već prije toga – uplatitelj zaštićenog primanja, nakon obavijesti Fine, uplaćuje zaštićeno primanje direktno na zaštićeni račun tako da zaštićeno primanje niti ne sjeda na račune koji nisu izuzeti od ovrhe.

Sukladno odredbi čl. 212. Ovršnog zakona uplatitelj je dužan postupiti po primitku obavijesti Fine, a za suprotno postupanje je predviđena sankcija u prekršajnim odredbama Ovršnog zakona. Također, osiguran je i mehanizam u slučaju da ovršenik nije prijavio primanje izuzeto od ovrhe – ako banka prepozna da je na blokirani račun ovršenika uplaćeno primanje koje je izuzeto od ovrhe, banka o tome elektroničkom porukom obavještava Finu te poziva ovršenika, ako nije prijavio to primanje, da se obrati Fini i podnese obavijest iz čl. 212. Ovršnog zakona i potvrdu da su mu na račun uplaćena sredstva koja su izuzeta od ovrhe.

Ako ovršenik u roku od 8 dana ne dođe u Finu i ne donese potvrdu i preda obavijest o tom primanju, tek tada pristigla sredstva će se prenijeti radi provedbe ovrhe (ovo postupanje propisano je detaljno odredbom čl. 26. stavcima 9-14 Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima NN 6/2013).

Ako banka ne prepozna da se radi o zaštićenom primanju koje je uplaćeno na redovan blokirani račun, sredstva će se utrošiti za ovrhu, a u tom slučaju ovršenik se treba s reklamacijom obratiti banci koja će potom u suradnji s Finom pokušati od ovrhovoditelja vratiti prenesena sredstva koja nisu trebala biti predmet ovrhe.

Je li banka u mogućnosti prepoznati vrstu primitka uplaćenog na račun ne ovisi o Fini niti Fina na to može utjecati, jer isto ovisi isključivo o sustavu banke, odnosno sustavu platnog prometa, pa predlažemo da se vezano uz navedeno obratite Hrvatskoj udruzi banaka ili Hrvatskoj narodnoj banci.

S poštovanjem,

FINA – Financijska agencija

Ured Uprave Ulica grada Vukovara 70, 10 000 Zagreb

 

UMJESTO KOMENTARA NA ODGOVOR FINE:

Čitatelje molim da sami usporede proturječne tvrdnje iz odgovora PBZ i Fine kada “banka prepozna da je na blokirani račun ovršenika uplaćeno primanje koje je izuzeto od ovrhe“. Svaki komentar je suvišan.

Ivica Grčar, slobodni novinar

    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje
    •  Urušavanje koruptivnog sustava vlasti u pravosuđu
    •  Mediji u koruptivnoj mreži vlasti
    •  Nelagoda u javnosti zbog hrvatske pristranosti
    •  Peticija HND-a radi zaštite ''ficleka'' iz kaznenih istraga
    •  Djecu od dvije i pet godina soc-skrbitelji vratili majci
    •  Četrdeset godina od ''unapređenja'' urednika za kurira

> Svi tekstovi ovog autora