Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo

Uoči izbora objavio sam tekst o pravu birača da ne izlaze na izbore ako sumnjaju ili čak i osnovano smatraju izbore nevjerodostojnima (namještenima).

Zagovornici izbora, međutim, nakon svakih izbora umjesto da se suoče s mogućnostima da su izbori namješteni i da su možda nasamareni, za neuspjeh svojih opcija okrivljuju izborne apstinente.

Na upit zašto misle da se s glasovima onih koji izlaze na izbore postupa ”samo pošteno”, a da se s izostalim glasovima apstinenata manipulira, nema pravih odgovora.

No nakon (jednako nevjerodostojnih) izbora održanih 17. travnja 2024. godine većina ljubitelja izbora je zbunjena.

Režimski mediji i stranački žurnalisti objavili su da je ”pobjednik izbora HDZ”, kao i da je ovog puta odaziv birača bio rekordan.

Činjenice ukazuju, međutim, da ni ”pobjednici” ni ”gubitnici” na izborima ne mogu formirati vladu, kao i da se nakon famoznog rekordnog odaziva birača isto ”niš’ nije promijenilo”. Stvarni odnosi osvojenih mandata slični su svim ranijim izborima, uglavnom ”niš’ se nije promijenilo”.

To znači da i nakon ovih izbora slijede kao i uvijek dosad nemoralne koalicijske ponude, tzv. politička trgovina s mandatima, a s obzirom na to za hrvatske prilike ”nenadmašne resurse i organizaciju HDZ kao najveća stranka” i dalje prednjači u postizbornim nečasnostima (citat označen navodnicima iz izvještaja BBC-a o izborima u Hrvatskoj 17. travnja).

Ponavljam i u ovom kao i prethodnom tekstu, osobno sam izborni apstinent. Povremeno ipak pročitam pouke kojima me obasipaju plaćeni dužnosnici da bih trebao promijeniti stav i umjesto bojkotiranja izbora izlaziti na birališta.

Tako sam sada pogledao ”naputak” Radovana Dobronića, predsjednika Vrhovnog suda i po funkciji predsjednika kompromitiranoga Državnog izbornog povjerenstva.

Radovan Dobronić je rekao: ”Dvije stvari su bitne: da ljudi shvate da izlaskom na izbore mogu utjecati na svoju sudbinu da povežu politiku sa svojim osobnim životom. Osim toga, izlaskom na izbore se pokazuje i briga za državu, što je neki oblik patriotizma, ali kod nas se na to ne gleda na taj način”, dodao je Dobronić.

Ne razumijem, kako to konkretno kao birač pojedinac na nevjerodostojnim (namještenim) izborima mogu ”utjecati na svoju sudbinu”?

Javno pozivam Radovana Dobronića da meni i možda još ponekom izbornom apstinentu objasni preciznije kako to pojedinac na namještenim izborima konkretno ”može utjecati na svoju sudbinu”.

Nije mi nadalje jasno ni zašto bih kao ”pripadnik stada stoke sitnoga zuba pokazivao brigu za državu”?

Za državu neka brigu pokazuju ”članovi 200 obitelji” i Radovan Dobronić i ostali dužnosnici iz vlasti, pa za to su plaćeni.

Osobno bih ostao slobodni (neovisni) novinar koji kritizira ”Dobronićevu i HDZ-ovu državu”, jer zalažem se za demokratski društveni model socijalne pravde te eliminiranje u Hrvatskoj vladajućeg modela ”200 obitelji i stoke sitnog zuba”.

Osim toga, neprijateljska ”država” (Porezna uprava) mi je izdala rješenje o obvezi plaćanja doprinosa za – smanjivanje mirovine!?

To rješenje je potpisao izvjesni Zdravko Markač, tadašnji šef Ispostave Porezne uprave Zagreb Centar, nakon mojeg članka u Poslovnom dnevniku da reketari obveznike poreza na području uprave kojoj je šef.

I kasnije je Zdravko Markač uhapšen i pravomoćno osuđen zbog reketarenja u aferi ”Dubai”.

Ali nakon ”pada” Markača Porezna uprava u mojem slučaju ne odustaje od reketarenja prisilnom naplatom izmišljenoga doprinosa za – smanjivanje mirovine.

Naprotiv, Ana Molnar kao šefica umjesto Markača ubrzava postupak prisilne naplate doprinosa za smanjivanje mirovine, pa nezakonito potpisuje čak tri rješenja o ovrsi duga utvrđenog jednim poreznim rješenjem. Ne trebam ni spomenuti da sam o Ani Molnar prethodno isto objavio tekst o tome da je kao tada šefica Ispostave Porezne uprave Trešnjevka u Zagrebu uskratila povrat preplaćenog PDV-a obvezniku poreza.

U toj podvali HDZ-ovske porezne dužnosnice Molnar uskraćuje mi se i Ustavom zajamčeno pravo na drugostupanjski upravni (porezni) postupak krivotvorenjem rješenja koje je potpisala izvjesna Zdenka Koharić, osoba o kojoj sam također prethodno objavio više kritičkih napisa.

U međuvremenu obraćam se sa zahtjevom za provođenje nadzora rada poreznika zakonski ovlaštenoj Upravnoj inspekciji, koja donosi pravomoćno rješenje i izriče Poreznoj upravi mjere za otklanjanje utvrđenih propusta.

U jednom trenutku iscrpljen pristranim presudama korumpiranog Upravnog suda u Zagrebu i Visokog upravnog suda Hrvatske provjeravam što se događa sa zaplijenjenim mi novcem.

Ustanovljujem da se taj novac nalazi na računu državne riznice – neiskorišten do danas. Predlažem da se onda pokrene postupak da mi se na osnovu prisilno naplaćenog doprinosa obračuna ”pripadajući” mirovinski staž i uveća u međuvremenu stečena redovna mirovina.

No dobivam rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da bi mi se stečena mirovina smanjila nakon pripisa tog radnog staža ”izvedenog iz atipičnog rada”.

I tako sam spoznao da nemam pravo na nepristranu sudsku zaštitu u Hrvatskoj, da mi se kao novinaru sudi profesionalno diskriminatorno, u upravnom sudstvu različito od pravomoćne odluke zakonski ovlaštene Upravne inspekcije za nadzor rada porezne uprave Ministarstva financija.

Posjedujem i kopiju dopisa ministra financija koji kao da je urednik HTV-a zahtijeva da me se više ne zove u TV emisije, jer ”nanosim štetu Ministarstvu financija”.

I kolegice i kolege s HTV-a su me prestali pozdravljati u slučajnim sretanjima na ulici, a izostali su i pozivi da gostujem u njihovom TV programu.

Država su dužnosnici, pročelnici i sva ostala činovnička sitnež koja se uhljebila u suviše brojnim službama državne uprave nakon učlanjenja u HDZ ili koalicijskog partnera HDZ-a. Država su realno i dužnosnici i namještenici sudstva i zakonodavnih vlasti premda su formalno odvojeni ustavnim načelom ”trodiobe vlasti”.

A tema o ”brizi za državu”: dužnosnike, pročelnike i svoj ostaloj činovničkoj sitneži koja se uhljebila u suviše brojnim službama državne uprave nakon učlanjenja u HDZ ili koalicijskog partnera HDZ-a, podsjetila me na razgovor s prijateljem nakon što je zbog uznapredovalog karcinoma umirovljen.

Rekao mi je da nakon umirovljenja osjeća gorčinu, jer čuo je da na njegovo radno mjesto treba doći netko iz ”kvote HSS-a”, a da je on dotad mislio za sebe da je po zanimanju inženjer građevinarstva.

Jedan od učenih TV komentatora izbora je ”provalio” da pobjeda HDZ-a ukazuje da su birači glasali za stabilnost.

Jest, dio birača uhljeba u službama državnih uprava i sudstvu zajedno s članovima svojih užih obitelji, ali za stabilnost svojeg uhljebljenja.

Jer, prema spomenutom izvještaju BBC-a procjenjuje se da su birači izglasali ”nesigurno postizborno razdoblje”, a ne ”stabilnost pod okriljem pobjednika HDZ-a”.

Smatram da je neporecivo pravo izbornih apstinenata da se uzdrže od uvaljivanja u glibušinu hrvatskog nečasnog ”postizbornog razdoblja”, ili tobožnje stabilnosti pod okriljem pobjednika HDZ-a.

A u biltenu njemačkih neovisnih novinara Reporter ohne grenzen čitam:

”Ove će godine više od polovice svjetske populacije biti pozvano na izbore – u isto vrijeme vidimo da demokracije erodiraju, a polarizacija u društvima neprestano raste.

A oni koji se dočepaju vlasti obećavaju sve: slobodu govora i tiska, poštivanje ljudskih prava i političku participaciju stanovništva.

Ali prečesto to ostane samo na lijepim riječima.

U mnogim zemljama diljem svijeta sloboda tiska se potkopava, a ljudska prava se gaze.

Njemačka sekcija Reportera bez granica 2024. godine slavi punih 30 godina. I šokirano shvaćamo da je naš rad važniji nego ikad.

Tko kontrolira moćnike? Tko se političarima suočava s njihovim cvjetnim obećanjima kad stupe na dužnost?

Više nego ikad potrebno je neovisno novinarstvo koje kritički propituje stvari.

Jer nema informiranih glasanja bez slobodnog tiska.

Nema demokracije bez slobodnog tiska.

Nema slobode bez slobode tiska”. 

To je tema za Hrvatsku od presudnog značaja, jer u Hrvatskoj prevladavaju režimsko novinarstvo, stranački žurnalizam i razni oblici agitpropa.

U režimu ”nenadmašnih resursa i organizacije HDZ-a kao najveće stranke”, s Ministarstvom kulture i medija, te tzv. regulatornom agencijom Vijeća za elektroničke medije, čijeg šefa Josipa Popovca imenuje vlada premijera Andreja Plenkovića na sjednici zatvorenoj za javnost, slobodnih i neovisnih medija i novinara je premalo.

Stoga su i izbori u ”režimu nenadmašnih resursa i organizacije HDZ-a” bez dovoljno slobodnih i neovisnih medija i novinara i nadalje nevjerodostojni.

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje
    •  Urušavanje koruptivnog sustava vlasti u pravosuđu
    •  Mediji u koruptivnoj mreži vlasti
    •  Nelagoda u javnosti zbog hrvatske pristranosti
    •  Peticija HND-a radi zaštite ''ficleka'' iz kaznenih istraga
    •  Djecu od dvije i pet godina soc-skrbitelji vratili majci
    •  Četrdeset godina od ''unapređenja'' urednika za kurira
    •  Državne i sudbene vlasti krše prava djece (2)

> Svi tekstovi ovog autora