autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
Tko će biti prvi među posljednjima?
Milan Rakovac
Pax americana, ćo muoj, me par da to funkcionira!
Orban nam ne da našu Inu, a njegov Mol je – ruski. Ali zato Ameri čvaknuli krčki LNG! A onda ima da Vučić potpiše priznanje Kosova, vele Ameri? Ma boli glava od balkanskog intelekta, onog pravog, državotvorno-domoljubnoga.
Je li dovoljno biti nasmiješeni erudit-poliglot balkanski, e da bi Europa (Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska) odahnula i povjerovala kako smo se mi ovdje konačno posložili u duhu bontona, dobrih manira ukrašenih vječnim smiješkom?
Europa (čitaj: EU) ohrabruje nove ljude Balkana i okolice, ali zna da ne može vjerovati iskrenosti i kompetenciji lokalnih lidera (ni slovenskih, ni hrvatskih, ni srpskih), kao ni onih iz najbližega susjedstva (talijanskih, austrijskih, mađarskih) koji bi kanda imali biti u misijama dobre volje prilikom buduće ubrzane euro-pacifikacije Balkana.
Najprije je Slovenija godinama uvjeravala Zapad da je ona najbolji tumač za ex-Yu, ujedno se trseći samu sebe prikazati kao zapadnjačku zemlju koja nema veze s Balkanom.
Zatim to potonjih godina pokušava Hrvatska, tvrdokorno dokazujući da ona sama nije balkanska zemlja, nego dio Zapada.
Zapad je djelomično pristajao na te igrarije, ali je i upravo postavljao pred te samozvane interpretatore Balkana za EU i interpretatore EU na Balkanu (jednako samozvane!) logičan preduvjet: djelovanje na Balkanu, to jest SUDJELOVANJE sa susjedima.
I sada se kanda razvija novi (pozitivni?) rivalitet između Hrvatske i Srbije – tko će biti šarmantniji, poliglotskiji (”poliglotska zavera”, rekla bi Biljana Srbljanović), korektniji, liberalniji, demokratskiji, mirotvorniji, europskiji…
Balkan, the backyard of Europe, stražnje dvorište za stare avione i aute, kao da se budi iz te nemarne, sukrivničke, uvredljive pozicije u koju se sam srozao, a i Europa se budi pamteći vlastitu sramotnu ulogu u balkanskim ratovima 1991.-1999.
Europa koja je skrštenih ruku gledala razaranje Vukovara i Sarajeva i genocid u Srebrenici, na što sve je frktala nosom, dok su u Beču plesali na dvorskim balovima, a Balkanci ginuli kao Antemurale Christianitatis.
Ili to Europa želi od Balkana opet napraviti ANTEMURALE, u odnosu na Rusiju i islam?
Ma ovo potonje je želja i plan Zapada, a ovdašnji ”najbolji sinovi” jedva čekaju opet biti ”loše sluge goreg gospodara”!
Hrvatska i Srbija pomalo shvaćaju suštinu problema pomirenja na Balkanu – ako nema Bosne i Hercegovine, nego je ona samo inter-space između ovih dviju država, onda je ugrožen strategijski i njihov opstanak.
Inače, BiH ostaje jabuka razdora, cilj nekih mogućih novih conquista, i zato upravo ove dvije države moraju garantirati opstojnost i samostalnost BiH.
U cijelom procesu, nakon što je EU (možda?) shvatila da bez ovdašnjih struktura Balkan nikada neće biti sređen, niti pak EU može postojati s ovakvim Balkanom (u EU ili izvan njega, posve svejedno!).
Bitno je uspostavljati dobre (napose poslovne – što se i čini!) veze između susjednih zemalja, e da bi Balkan konačno postao zona mira, interkontinentalna zona Europe prema vlastitom Istoku (Ukrajina, Rusija, Kavkaz) i prema Aziji i Africi.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
• Zar će europska mladost u Ukrajinu s djedovim šmajserima
• Rat je kao zrak i voda
• Čeka nas vruće proljeće, altroke klimatske promjene!
• Ženska prava? Općeljudska prava!
• U Istri ima mjesta za svakoga za život, rad, zaradu i provod
• Ma ča, čovik valja da vajk dela, ako ne dela, ni čovik...
• ''Sociopitalizam'' ili kraj historije
• Fast food, fast living and slow thinking
• U Đorđu Matiću ćutin pričiže fundamiente
• Čovjek protiv života vs. Čovjek za život
> Svi tekstovi ovog autora
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
