Sprdnja s dignitetom sudaca i službenika u pravosuđu

Na vrhuncu bezobzirnog gaženja navodnog dostojanstva zaposlenih u hrvatskoj sudbenoj vlasti i pravosuđu, objavljen je poziv za komercijalizirano savjetovanje u hotelu Sheraton u Zagrebu o tome ”kako pravno i organizacijski rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika”.

Zakonski je, naime, propisano da je: ”Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika – povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika”.

Za trajanja provođenja tzv. ”mjera upozorenja” (čitati nezakonitog štrajka sutkinja i sudaca) i paralelnog sudskom presudom utvrđeno zakonitog štrajka službenika zaposlenih u sudbenim vlastima i ostalom pravosuđu i upravi, dužnosnici u Saboru i Vladi, a prikriveno dijelom sutkinje i suci, ignorirali su propise o zaštiti dostojanstva radnika.

Činjenica je da se i sami službenici zaposleni u sudbenim vlastima i pravosuđu i upravi nisu za vrijeme dvomjesečnog štrajka obratili niti jednom ”povjereniku za zaštitu dostojanstva radnika” u nekom sudu, službi državne uprave ili Ministarstvu pravosuđa i uprave.

Uzalud sam se raspitivao, osobito među zaposlenima u sudbenoj vlasti i pravosuđu za vrijeme njihova štrajka, jesu li čuli da se netko od njihovih kolegica i kolega za trajanja štrajka obratio bilo kojemu povjereniku za zaštitu dostojanstva radnika u nekom sudu, Državnom odvjetništvu ili Ministarstvu pravosuđa.

Očigledno ni ”poslodavci” ni sindikati, a ni radnici (službenici zaposleni) u sudbenim vlastima, službama državne uprave i Ministarstvu pravosuđa i uprave ne mare za propis o zaštiti dostojanstva radnika, niti misle da imaju dostojanstvo radnika kao službenici zaposleni u sudstvu, ostalom pravosuđu i službama državne uprave.

Razumljivo, sutkinje i suce nisam pitao zašto se nisu obratili povjerenicima za zaštitu dostojanstva radnika, jer sutkinje i suci su dužnosnici a ne radnici, i oni su, u pravilu, povjerenici za zaštitu dostojanstva radnika i bilo bi besmisleno da se sami sebi obraćaju radi zaštite svojeg dostojanstva zbog ponižavajuće malih sudačkih plaća.

Da podsjetim, sudbena vlast u Hrvatskoj prestala je funkcionirati od 8. svibnja ove godine nakon što su sutkinje i suci u sudbenoj vlasti počeli provoditi tzv. ”mjere upozorenja” (eufemizam za prestanak rada radi povećanja plaća).

Istina, i prije tog dana većina sutkinja i sudaca provodila je (neslužbeno) akciju ”ne mogu me platiti tako malo koliko ja malo mogu raditi”. Najdalje je u tome otišao izvjesni sudac Anton Hlača, koji je otkazao ranije zakazana sudska ročišta jer ga je ”ulovila zlovolja zbog niske plaće”.

Tzv. ”mjere upozorenja” (prekid rada) primjenjivala je, prema priopćenjima Udruge hrvatskih sudaca: ”apsolutna većina hrvatskih sudaca”.

Shvativši da bi se i službenici zaposleni u sudbenim vlastima i pravosuđu i upravi mogli nekako dokopati povećanja plaća, organizirali su štrajk paralelno tzv. ”mjerama upozorenja” koje su provodili sutkinje i suci.

Čim su zaposlenici ”sitnog zuba” u sudbenoj vlasti pravosuđu i upravi počeli štrajk, ministar pravosuđa i uprave je kao da je poslodavac sudbenim dužnosnicima s predstavnicama Udruge hrvatskih sudaca (i sutkinja) počeo relativno brzo pregovore o povećanju plaća isključivo sucima (i sutkinjama), rekao bih nekorektno ”iza leđa” sudskim službenicima.

A službenici zaposleni u sudbenim vlastima i pravosuđu i upravi su ”ostali na (štrajkaškom) cjedilu” nakon što su se sutkinje i suci posredstvom Udruge hrvatskih sudaca nagodili s ministrom pravosuđa (i uprave) za 513 eura povećanja plaća.

Bilo je mučno to gledati.

Uslijedio je potom vikend dramolet u ”kokošinjcu” na Markovom trgu.

I nakon toga je Vlada ”poduzela sve potrebne mjere za osiguranje urednog funkcioniranja sudbene vlasti”, tako da sudbene vlasti u Hrvatskoj i dalje mogu ne raditi.

Štrajk izigranih zaposlenika u sudbenim vlastima i pravosuđu i upravi je prestao nakon izjašnjavanja štrajkaša posredstvom računala. Sindikat je priopćio da je od 3.000 onih koji su uspjeli odgovoriti na anketu o Vladinoj ponudi, malo više od 50 posto bilo za prihvaćanje odluke.

Neslužbeno sam čuo da je, primjerice, u Općinskom građanskom sudu u Zagrebu za vrijeme izjašnjavanja o Vladinoj ponudi većina kompjutora bila blokirana, tako da iz tog (najvećeg u Hrvatskoj) suda većina štrajkaša ”nije uspjela odgovoriti na anketu o Vladinoj ponudi”.

No u zagrebačkom Općinskom sudu se i ranije događalo da su bila blokirana računala prilikom glasanja o izboru sudaca u sudsku upravu ili u Državno sudbeno vijeće, tako da službenike tog suda nije začudilo to što ni oni zbog blokiranih računala ”nisu uspjeli odgovoriti na anketu o Vladinoj ponudi” za povećanje plaća za 70 do 90 eura i plaćenom dvomjesečnom štrajku.

U međuvremenu nakon formalnog prekida štrajka službenika zaposlenih u sudbenim vlastima, državnim odvjetništvima nastupile su tzv. ”odvjetničke ferije”, potom će do kraja kolovoza još i sutkinje i suci koristiti svoje godišnje odmore tzv. sudske ferije, pa onda tako sve dok se ne srede stanja sa zaostacima sudskih spisa u pretrpanim sudskim i ostalim pisarnicama, i sve tako tko zna do kad.

Neki mi kažu da je možda i bolje kada ne rade hrvatske sudbene vlasti u koje više od 80 posto građana nema povjerenja. I zbilja, čini se da je više onih koji ”lakše dišu” u vrijeme u kojemu sudbene vlasti zbilja ne rade, nego kada se samo prave da rade.

Činjenica je da ni većina sudaca i sutkinja, slično kao i većina zaposlenika u sudbenim vlastima i pravosuđu i upravi, ne mare za povrede propisa o (i njihovom) dostojanstvu, svjesni da su se dostojanstva odrekli pristajući uhljebiti se kao stranački lojalni u sudbenim vlastima i pravosuđu i upravi.

Osobito su sudski činovnici i namještenici odrekli se dostojanstva pristajući šutke i bespogovorno administrirati sutkinjama i sucima i ostalim pravosudnim dužnosnicima, čak i nezakonitim ”uslugama”, samo zbog mizerne plaće i poneke ”povlastice” u glibu činovničke hijerarhije.

Znatan dio službenika i namještenika zaposlenih u sudbenim vlastima državnim odvjetništvima i Ministarstvu pravosuđa pristao je na poslu uhodariti i tužakati nadređenima, jer su im nalogodavci obećavali ”protuusluge”. U odnosima ”na poslu” u sudbenim vlastima i pravosuđu i upravi malo je dostojanstva radnika, a više podlosti i odvratnosti.

Naravno, uvijek i svuda ima izuzetaka.

Zbog toga sam svojedobno imao potrebu pitati kolegicu Helenu Puljiz što misli kako to da su se u njezinom sudskom sporu protiv države čak dvije sutkinje odvažile do kraja nepristrano sudeći dovesti kazneni sudski postupak u kojemu su osuđene obavještajne službe Republike Hrvatske. Nakon kraćeg razmišljanja kolegica Puljiz je rekla da misli da su te dvije žene ”greške u sustavu” (izvan i iznad prevladavajućih odnosa u sudbenoj vlasti i pravosuđu i upravi).

 Jedna od tih dviju sutkinja je u međuvremenu na vlastiti zahtjev razriješena sudačke dužnosti.

Ustrajem u mišljenju da hrvatskim sudbenim vlastima pravosuđu i upravi ne treba vjerovati. A dostojanstvo zaposlenih službenika i namještenika u sudbenim vlastima, pa i samih sutkinja i sudaca, ”ma, ‘ajte, molim vas”.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje
    •  Urušavanje koruptivnog sustava vlasti u pravosuđu
    •  Mediji u koruptivnoj mreži vlasti
    •  Nelagoda u javnosti zbog hrvatske pristranosti
    •  Peticija HND-a radi zaštite ''ficleka'' iz kaznenih istraga
    •  Djecu od dvije i pet godina soc-skrbitelji vratili majci
    •  Četrdeset godina od ''unapređenja'' urednika za kurira

> Svi tekstovi ovog autora