Šeparović dobio presudu kojoj 70 posto građana ne vjeruje

Presudom Županijskog suda u Puli (poslovni broj: Kž – 142/2019 – 7) umirovljeni profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Vjekoslav Miličić proglašen je krivim ”za klevetanje predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića”, jer je u svojoj knjizi ”Ćudoređe i deontologija znanstvenog rada – nećudoređe i neprofesionalnost plagiranja” naveo Šeparovića kao primjer znanstvenog plagijatora.

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju utvrdio je slično kao i umirovljeni prof. Vjekoslav Miličić da je Miroslav Šeparović prekršio Etički kodeks u smislu nepotpunog i nepreglednog navođenja izvora u svojoj disertaciji (Mišljenje, KLASA: 003-08/17-040008 URBROJ: 355-01-03-17-0003 od 23. studenog 2017. godine).

Ovu presudu Vijeća Županijskog suda u Puli ”sastavljenog od sudaca: Iztoka Krbeca, Sene Midžić Putigna i Gabrijele Marčeta Ferić”, valja analizirati i javno kritički preispitivati, jer više od 70 posto građana nema povjerenja u hrvatsko pravosuđe.

I Mišljenjem u međuvremenu ukinutog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju utvrđeno je slično kao i knjizi umirovljenog prof. Vjekoslava Miličića da je ”najviši hrvatski sudac” Miroslav Šeparović prekršio Etički kodeks u smislu nepotpunog i nepreglednog navođenja izvora korištenih u svojoj disertaciji

Presudi Županijskog suda u Puli prethodila je nesvakidašnja odluka Vrhovnog suda (rješenje br: II-4 Kr 92/2018-3) kojom je predmet ”najvišeg hrvatskog suca” Šeparovića protiv umirovljenog prof. Miličića oduzet zagrebačkom Županijskom sudu i ”delegiran drugom stvarno nadležnom Županijskom sudu u Puli”!?

U obrazloženju tog nesvakidašnjeg rješenja Vrhovnog suda o izuzeću najvećeg županijskog suda u Hrvatskoj, nije navedeno da je Županijski sud u Zagrebu u istom predmetu već jednom uvažio žalbu umirovljenog prof. Miličića i predmet vratio na ”popravni” prvostupanjskom sudu (presuda Županijskog suda u Zagrebu, Poslovni broj: 9 KŽ-1014/2017-7).

Vrhovni sud je izmještanje predmeta iz Županijskog suda koji se drznuo riješiti predmet protiv pravnih interesa ”najvišeg hrvatskog suca” Miroslava Šeparovića obrazložio postojanjem ”okolnosti koja kod jedne stranke u sudskom postupku (M. Šeparovića) i kod opće javnosti može izazvati opravdanu sumnju u nepristranost Ivana Turudića i svih njemu podređenih sutkinja i sudaca Županijskog suda u Zagrebu”, zbog navodno loših osobnih odnosa između suca Ustavnog suda Miroslava Šeparovića i suca Ivana Turudića, predsjednika Županijskog suda u Zagrebu.

Javnost ima pravo znati, s obzirom na to da više od 70 posto građana nema povjerenja u hrvatsko pravosuđe, zašto i umirovljeni profesor Miličić zbog loših odnosa s ”najvišim hrvatskim sucem” Šeparovićem nema isto pravo na ”okolnosti koje kod jedne stranke u sudskom postupku i kod opće javnosti mogu izazvati opravdanu sumnju u nepristranost” Županijskog suda u Puli?

U vijesti emitiranoj o presudi Županijskog suda u Puli državna novinska agencije Hina je objavila da je: ”Miličić u poglavlju pod naslovom ‘Plagijati’ objavio presliku tri stranice Šeparovićeva doktorskog rada iz 2013., ali ne i četvrtu stranicu na kojoj je fusnota s navedenim izvorima”.

Točno, umirovljeni prof. Miličić nije u svojoj knjizi objavio ”presliku četvrte stranice na kojoj je fusnota s navedenim izvorima”.

Nije prof. Miličić ni osporavao da je spomenuta fusnota objavljena, pa stvarno nije imao ni potrebe ni razloga objaviti tu stranicu.

Profesor Miličić je objavio preslike triju prethodnih stranica na kojima ni po čemu nije vidljivo gdje je završio doktorandov tekst, a započelo navođenje korištenog izvora čiji završetak je označen spomenutom fusnotom.

Presudu Vijeća Županijskog suda u Puli ”sastavljenog od sudaca: Iztoka Krbeca, Sene Midžić Putigna i Gabrijele Marčeta Ferić”, valja analizirati i javno kritički preispitivati, jer prema službenim podacima više od 70 posto građana nema povjerenja u hrvatsko pravosuđe

Pojednostavljeno, početak teksta citata ni s čim nije razdvojen od osnovnog doktorandovog teksta.

Zbog toga sve koji čitaju disertaciju, a ne drže u jednoj ruci ovaj doktorandov uradak i u drugoj ruci paralelno izvornike, dovodi se u zabunu da ne znaju koliko je zapravo teksta doktorandovo, a koliko teksta je tuđi rad.

Na ročištu održanom 30. svibnja 2018. godine u Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u predmetu K – 154/18 ni Miroslav Šeparović odgovarajući na pitanja odvjetnika Alana Kubata nije mogao pokazati u svojoj disertaciji po čemu bi to čitatelji mogli vidjeti gdje završava njegov, a započinje tekst citata (na idućoj stranici disertacije označen fusnotom).

Je li se to u Šeparovićevoj disertaciji dogodilo tako više puta slučajno?

Ukazujući na to, umirovljeni prof. Miličić je u svojoj knjizi pokazao da je ”najviši hrvatski sudac” Miroslav Šeparović postupio akademski nečasno, jer nije jasno razdvojio svoj tekst od početka citiranja tuđeg teksta.

Pa ako je to nesporna činjenica, sve presude o tome da je umirovljeni prof. Vjekoslav Miličić oklevetao ”najvišeg hrvatskog suca” Miroslava Šeparovića su presude donijete na osnovi pogrešno utvrđenih činjenica.

Ima osnove da kao neovisni novinar zaključim da su suci – poslušnici kojima ni javnost ne vjeruje, zanemarujući načela nepristranog suđenja, svjesno i namjerno pokušali zataškati da je ”najvišeg hrvatskoga suca” Miroslava Šeparovića uspjelo umirovljenom prof. Vjekoslavu Miličiću uhvatiti kolokvijalnim govorom rečeno – u plagiranju.

To da se mora jasno razdvojiti vlastiti tekst od početka citata (korištenog izvora) zna svaki brucoš prije pisanja prvog seminarskog rada. Uči se to i u osnovnoj školi, mislim da sam osobno to učio u petom razredu osnovne škole u Varšavskoj ulici u Zagrebu (pravilno pisanje upravnog govora).

”Nalaže se tuženiku Vjekoslavu Miličiću da o svom trošku povuče iz prodaje sve primjerke knjige ‘Ćudoređe i deontologija znanstvenog rada – nećudoređe i neprofesionalnost plagiranja’, te se zabranjuje tuženiku da daljnjom prodajom ili na bilo koji drugi način učini tu knjigu dostupnu trećim osobama” (presuda o cenzuri Županijskog suda Varaždin, Stalne službe u Koprivnici: posl. broj: Gž-613/2019-2 od 24. srpnja 2019. godine)

Tih nekorektnih (is)korištavanja izvora u Šeparovićevoj disertaciji ima više, uglavnom su navedeni u knjizi prof. Miličića, a dio i u Mišljenju Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, no zbog ograničenog prostora nema ih smisla sve navoditi u ovom novinarskom članku.

Terorom pogrešnih presuda, kao i sudskim cenzuriranjem spomenute knjige umirovljenog prof. Vjekoslava Miličića: ”Ćudoređe i deontologija znanstvenog rada – nećudoređe i neprofesionalnost plagiranja”, te ukidanjem Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, nije uspjelo spriječiti informiranje javnosti o istaknutim hrvatskim dužnosnicima plagijatorima.

Presudom donijetom na ”nejavnoj sjednici” sudskog vijeća u sastavu Miloš Lojen, Vesna Rep (izvjestiteljica) i Veljko Kučeković iz Županijskog suda Varaždin Stalne službe u Koprivnici (poslovni broj: Gž-613/2019-2 od 24. srpnja 2019. godine):

”Nalaže se tuženiku Vjekoslavu Miličiću da o svom trošku povuče iz prodaje sve primjerke knjige ‘Ćudoređe i deontologija znanstvenog rada – nećudoređe i neprofesionalnost plagiranja’, te se zabranjuje tuženiku da daljnjom prodajom ili na bilo koji drugi način učini tu knjigu dostupnu trećim osobama”.

Po mojem novinarskom mišljenju to je sudska cenzura, suprotna članku 38. Ustava Republike Hrvatske o ”Zabrani cenzure”.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje
    •  Urušavanje koruptivnog sustava vlasti u pravosuđu
    •  Mediji u koruptivnoj mreži vlasti
    •  Nelagoda u javnosti zbog hrvatske pristranosti
    •  Peticija HND-a radi zaštite ''ficleka'' iz kaznenih istraga
    •  Djecu od dvije i pet godina soc-skrbitelji vratili majci
    •  Četrdeset godina od ''unapređenja'' urednika za kurira

> Svi tekstovi ovog autora