Prorektor Čović i sudac Šeparović nasuprot etike i propisa

Često je u svojim mandatima predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić znao reći: ”Treba pričekati da zažive vladavina prava i pravna država”.

A koliko dugo to treba čekati?

Na Sveučilištu u Zagrebu se ni do danas najistaknutiji članovi akademske zajednice ne pridržavaju načela etičkih kodeksa i vladavine prava.

Usporedo se ni suci ne pridržavaju propisanih izbornih pravila kod izbora za članove Državnog sudbenog vijeća, pa se postavlja pitanje je li uopće moguće da zaživi pravo u zemlji u kojoj članovi akademske zajednice i suci ne poštuju etičke kodekse i propise?

Prema medijskim informacijama je istoga dana kada je Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta donijelo mišljenje ”o sukladnosti postupanja prof. dr. sc. Ante Čovića s načelima i pravilima Etičkoga kodeksa Sveučilišta u Zagrebu” prorektor prof. dr. sc. Ante Čović kao koordinator, na ubrzano sazvanoj sjednici Etičkog savjeta Sveučilišta, obrazlagao prijedlog izmjena i dopuna Etičkog kodeksa Sveučilišta (pogledati priloge Dore Kršul i akademika Vlatka Silobrčića na portalu Srednja.hr od 19. rujna 2018. godine).

Istog dana kada je Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta donijelo mišljenje ”o sukladnosti postupanja prof. dr. sc. Ante Čovića s načelima i pravilima Etičkoga kodeksa Sveučilišta u Zagrebu” prorektor Čović je kao koordinator predložio izmjene i dopune Etičkog kodeksa Sveučilišta!?

Postavlja se pitanje je li prof. dr. sc. Ante Čović obrazlagao spomenute prijedloge izmjena i dopuna Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu na ubrzano sazvanoj sjednici Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu prorektora i koordinatora tog Etičkog savjeta ili u svojstvu stranke nezadovoljne postupkom na Etičkom povjerenstvu Filozofskog fakulteta u Zagrebu?

Svojim problematičnim istupom na sjednici Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu prorektor prof. dr. sc. Ante Čović pridružio se Miroslavu Šeparoviću, predsjedniku Ustavnog suda, koji također pokušava obustaviti objavljivanje mišljenja Odbora za etiku o njegovoj disertaciji (pogledati moju prethodnu kolumnu ”Najutjecajnija trojka tzv. plagijatorskog lobija”, objavljenu 18. rujna 2018. godine).

Ili razumljivije čitateljima: ni etički ni pravno ne mogu biti valjane odluke Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu koje je na ubrzano sazvanoj sjednici obrazlagao prof. dr. sc. Ante Čović (i prorektor i koordinator tog Savjeta) unatoč tome što je istodobno bio i stranka u postupku na Etičkom povjerenstvu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Da li na etičkim povjerenstvima fakulteta mogu u postupcima odvjetnici zastupati profesore čije se etičko postupanje preispituje ili odvjetnike treba udaljiti, kako su to učinili članovi Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta s obzirom na to da se odvjetnik Maro Mihočević pojavio bez svojeg klijenta prof. dr. sc. Ante Čovića od kojega je Etičko povjerenstvo tražilo očitovanje, legitimna je tema za raspravljanje.

Je li prorektor Čović na ubrzano sazvanoj sjednici Etičkog savjeta predložio izmjene i dopune Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu prorektora i koordinatora tog Etičkog savjeta ili u svojstvu stranke nezadovoljne postupkom na Etičkom povjerenstvu Filozofskog fakulteta u Zagrebu?

O stavovima i pravnim interesima prof. dr. sc. Ante Čovića, međutim, Etički savjet je morao raspravljati isključivo kao o stavovima i pravnim interesima stranke u postupku Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta, a ne uz utjecaj i obrazloženja istog prof. dr. sc. Ante Čovića u svojstvu prorektora i koordinatora Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu.

Suci bi se prema zakonu u sličnim postupcima morali izuzeti, sami ili odlukom predsjednika suda, odnosno presudom drugostupanjskog suda (kao što se sudac Šeparović izuzeo iz postupka na Ustavnom sudu o ”razvlašćivanju” Odbora za etiku).

I prof. dr. sc. Ante Čović je kao prorektor Sveučilišta u Zagrebu morao poštovati načelo izuzeća, a ne svojim postupcima dovoditi Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu u situaciju da postupa i donosi moralno, etički i pravno upitne odluke o predlaganju izmjena i dopuna Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu, čime se dovodi u pitanje i legitimnost izglednih odluka o tome na Senatu Sveučilišta u Zagrebu.

Dvojbenih postupanja već prije početka izbora ima i u postupcima kandidacijskih odbora na prvostupanjskim sudovima za izbor članova Državnog sudbenog vijeća (ako je upitan postupak izbora članova DSV-a, automatizmom je upitan i izbor i imenovanje svih sudaca u cjelokupno hrvatsko sudstvo).

Dvojbenih postupanja već prije početka izbora ima i u postupcima kandidacijskih odbora na prvostupanjskim sudovima za izbor članova Državnog sudbenog vijeća (ako je upitan postupak izbora članova DSV-a, automatizmom je upitan i izbor i imenovanje svih sudaca u cjelokupno hrvatsko sudstvo)

Primjerice, od šezdesetak sudaca Općinskog suda u Rijeci na skup za predlaganje kandidata za izbor člana Državnog sudbenog vijeća iz redova sudaca prvostupanjskih sudova odazvalo se samo 11 sudaca, pa se postavlja pitanje čija je kandidatkinja predložena u ime sudaca koji nisu bili nazočni?

A u Zagrebu je već uložen prigovor na rad predsjednice Kandidacijskog odbora prvostupanjskih sudova Petre Kušević Fraculj i zahtjev za njezino izuzeće iz rada Kandidacijskog odbora.

Prigovor i zahtjev za izuzeće su uloženi zbog toga što je predsjednica Kandidacijskog odbora zabranila prijemnoj pisarnici Općinskog građanskog suda da zaprima pošiljke za Kandidacijski odbor i naredila da se sve takve pošiljke predaju isključivo Uredu predsjednika Općinskog građanskog suda u Zagrebu!?

Takva odluka nije sukladna Odluci Povjerenstva za izbor članova Državnog sudbenog vijeća, kojom je određeno da se prijedlozi kandidatura dostavljaju Općinskom građanskom sudu, a ne predsjedniku Općinskog građanskog suda.

Arbitrarnom odlukom da se sve kandidature za člana Državnog sudbenog vijeća moraju predavati predsjednici Suda, a ne Općinskom građanskom sudu, krši se i Zakon o Državnom sudbenom vijeću, jer ni predsjednici sudova ni članovi sudskih uprava prema tom zakonu ne mogu biti kandidirani niti birani za članove Državnog sudbenog vijeća.

Arbitrarnom odlukom da se sve kandidature za člana Državnog sudbenog vijeća moraju predavati predsjednici Suda, a ne Općinskom građanskom sudu, krši se i Zakon o Državnom sudbenom vijeću, jer ni predsjednici sudova ni članovi sudskih uprava prema tom zakonu ne mogu biti kandidirani niti birani za članove Državnog sudbenog vijeća.

Ako se tako krše moralna, etička i pravna načela, kao i odredbe zakona i ostalih propisa u akademskoj zajednici i među sucima hrvatskoga sudišta, ništa se drugačije ne treba očekivati ni od raznih službi državne uprave u Republici Hrvatskoj.

Stalno ponavljanje kako treba pričekati da zaživi vladavina prava samo po sebi ništa ne može promijeniti na bolje. Niti se dosad to dogodilo.

Građani bez temeljnih ljudskih prava na nepristranu sudsku zaštitu, izloženi nemoralu i neetičnostima u sustavu obrazovanja, kršenjima ljudskih prava, osobito od državnih službi, morali bi na izborima prestati davati svoje glasove stalno istim političkim strankama – HDZ-u, SDP-u, HNS-u, HSS-u, MOST-u, Živom zidu i ostalima – i početi birati osobe koje se dosad nisu kompromitirale i programe koji nude prevladavanje stagnacije razvoja Republike Hrvatske.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Ukoliko vam je to potrebno, portal Autograf jamči potpunu anonimnost ugroženim građanima.

Pišite na ivica.grcar@autograf.hr, odnosno na grcar48@gmail.com ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja”, kada nastupa kao takav, odgovara autor.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.

    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje
    •  Urušavanje koruptivnog sustava vlasti u pravosuđu
    •  Mediji u koruptivnoj mreži vlasti
    •  Nelagoda u javnosti zbog hrvatske pristranosti
    •  Peticija HND-a radi zaštite ''ficleka'' iz kaznenih istraga
    •  Djecu od dvije i pet godina soc-skrbitelji vratili majci
    •  Četrdeset godina od ''unapređenja'' urednika za kurira

> Svi tekstovi ovog autora