Odlazak dvojice velikih Osječana individualne superiornosti

Unutar tjedan dana na slavnom osječkom Aninom groblju ispratili smo dvojicu velikana, sveučilišnih profesora, prepoznatljivih dobročinitelja sjajnog uma i dobra srca.

S Dubravkom Božićem sam se družio svakotjedno dok smo ispijali kave i komentirali aktualnosti iz političkog i kulturnog, a povremeno i vjerskog života u našoj zemlji i Europi. Uvijek na istom mjestu, u hotelu Osijek s onim prekrasnim pogledom na Dravu i naš viseći pješački most jedinstvenog izgleda.

Taj 35 metara visok most je jedan od najpoznatijih i najljepših simbola grada. Prema projektu beogradske Mostogradnje izgrađen je u vrijeme mog preseljenja u metropolu Slavonije (1981.) i tada imenovan Mostom mladosti. Most povezuje središte grada i najljepšu hrvatsku promenadu s rekreativnom lijevom stranom obale rijeke Drave.

Dubravko Božić je otišao prerano, svega dvije godine stariji od mene. Prvenstveno liječnik, primarijus gastroenterolog, internist i dugogodišnji pročelnik Kliničkog odjela za gastroenterologiju u KBC-u Osijek.

Mnogi mlađi osječki liječnici ga se sjećaju kao sjajnog predavača na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku gdje je bio redoviti profesor gastroenterologije.

Kada je ”po sili zakona” (njegov izraz) morao u mirovinu sa 65 godina ovaj je renomirani stručnjak počeo javno postavljati pitanja o neiskorištenosti umirovljenih specijalista i potrebi da oni nastave pridonositi društvu kroz znanstveni i pedagoški rad. U tu svrhu je kao prvi u nas pokrenuo ideju osnivanja Sekcije seniora Hrvatskog gastroenterološkog društva.

O važnosti te ideje, ali i o ugledu dr. Božića govori podatak da se na njegov poziv na prvi sastanak ove sekcije odazvalo petnaestak vodećih imena te specijalizacije.

Tom je prigodom prof. dr. Dubravko Božić, postavši prvim predsjednikom Sekcije seniora, obrazložio:

”Unatoč nedostatku liječnika, pričama o štednji i slično, konkretan ljudski resurs koji leži u svima nama, a koji još želimo i možemo dati kao svoj doprinos društvu, ne koristi se. Razlog je što su ljudi koji idu u mirovinu otpisani… No mi smo, završivši svoju profesionalnu karijeru, i dalje sposobni sudjelovati u edukacijama i želimo mladim ljudima, koji tek počinju s gastroenterologijom i nemaju iskustva, pomoći svojim znanjem”.

Dubravko Božić je kao vrhunski stručnjak i sveučilišni profesor svoje ogromno znanje i bogato životno iskustvo nesebično dijelio sa studentima medicine i mlađim kolegama doslovno sve do zadnjeg tjedna svog života.

Na ispraćaju dr. Božića je istaknuto još jedno područje njegova javnog djelovanja: njegov ogroman doprinos osnivanju i ustroju dobrovoljnih vatrogasnih društava u gradu Osijeku. Svojim predanim radom i stručnim znanjem on je od 1972. godine nadalje brzo napredovao do zvanja višeg vatrogasnog časnika prve klase i predsjednika DVD Osijek Gornji Grad.

Njegova humanost, požrtvovnost i spremnost da pomogne svim članovima društva došle su do punog izraza u bogatom i smislom ispunjenom životu ovog dugogodišnjeg obnašatelja brojnih rukovodećih dužnosti u široj vatrogasnoj zajednici.

Odlikovan je s više vatrogasnih odlikovanja počevši od Srebrne vatrogasne medalje 1978. godine do Spomenice vatrogasnog veterana 2018. te kao vrhunac 2021. godine Zlatnom vatrogasnom medaljom.

Nekoliko dana poslije ispraćaja Dubravka Božića na istom groblju smo se oprostili od još jednoga velikana osječke društvene scene.

Književnik, pripovjedač, književni znanstvenik i jezikoslovac, likovni kritičar i esejist – sve to je bio Bogdan Mesinger. Rođen je u Šidu na Božić (25. prosinca) 1930. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je najprije diplomirao, a zatim i doktorirao iz područja filologije.

Njegova nastavnička karijera otpočinje radom srednjoškolskog profesora u Šidu i Vinkovcima, a vrhunac postiže kao izvanredni profesor teorije jezika na Pedagoškom (danas Filozofskom) fakultetu u Osijeku.

Mesinger je svoje prve pjesme objavio 1950. godine u časopisu Izvor i u zajedničkoj zbirci ”Susret osmorice”, a prvo prozno djelo u časopisu Krugovi 1957. godine. Književna kritika je već u njegovim ranijim radovima prepoznala osnovne crte krugovaške poetike.

Ovaj svestrani književni stvaralac napisao je nekoliko značajnih knjiga, ali se najviše istakao na području likovnih umjetnosti jer je napisao oko dvije stotine osvrta, eseja  i studija koji su objavljeni u raznim listovima i časopisima. Mesinger se istaknuo i kao naš najbolji stručnjak za medaljerstvo te je objavio dvije zapažene knjige s tom tematikom.

Najbolja poznavateljica života i djela profesora Mesingera je njegova bivša studentica i dugogodišnja kolegica te izuzetno plodonosna autorica Helena Sablić Tomić, danas dekanica Umjetničke akademije u Osijeku.

Profesorica Sablić Tomić je autorica dokumentarnog filma ”Bogdan Mesinger: traganje za obiteljskim vrijednostima”.  Ona je Mesingera okarakterizirala kao ”svojevrsnog homo universalisa koji je u svom tekstu spajao i poetski, i prozni, i esejistički pogled bez obzira na to u kojem žanru pisao”.

Sablić Tomić dalje piše: ”Bogdan Mesinger bio je zarobljenik vlastitih misli. Osobne katarzične trenutke prepoznavao je u susretu s rijekom, u tišini dokolice u dvoje, u namjernoj izoliranosti i samoći. Na taj je način njegova individualna superiornost i jaka osobnost bila vidljiva u odnosu na dominantnu trivijalnost svakodnevnog života u provinciji”.

”Individualna superiornost i jaka osobnost” su karakteristike obojice naših velikih Osječana od kojih smo se oprostili u proteklom tjednu.

Hvala, Dubravko, hvala, Bogdane, za osobno prijateljstvo i za sve čime ste obogatili naš i vaš dragi grad na Dravi.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
    •  Religijska slika svijeta se mijenja
    •  Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima
    •  Molitva: Neka nas kroz 2024. prate pax et bonum
    •  Mir Božji – Hristos se rodi!
    •  O Božiću treba razmišljati kao o središtu ljudske povijesti
    •  Volonteri su dragovoljni dobrohotnici
    •  Još jednom o duhovnim (pro)buđenjima
    •  Suvremena Amerika je nezamisliva bez duhovnih probuđenja
    •  Protiv svakog nasilja, posebno nasilja nad ženama i djecom

> Svi tekstovi ovog autora