autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Ma ča, čovik valja da vajk dela, ako ne dela, ni čovik…

AUTOR: Milan Rakovac / 10.02.2024.

Milan Rakovac

Živjeti, a ne raditi ništa? Tu ”novinu” već ozbiljno iskušavaju vrlo ozbiljne zapadnjačke zemlje (financije, industrija, država), kao i umjetna inteligencija – mahom u istim tim zemljama.

Zucchero je još 2010. godine snimio pjesmu ”Zvuk nedjelje”: Ma il suono della domenica dov’è, al mio paese vedo fiorire il grano, ha braccia tese verso l’eternità, il mio paese. Ho visto cieli pieni di miseria sai, e ho visto fedi false fare solo guai. Che sai di noi che sai di me.

Prevodim tek djelić: Vidjeh vjere lažne kako rade samo zlo.

Piše filozof Borislav Dadić: ”Suvremena arheologija i antropologija potvrđuju da je prvi čovjekov artefakt bio kamena oštrica napravljena u davnoj prošlosti1. Bio je to alat koji je istodobno služio kao oruđe i oružje. Što upućuje na zaključak da se čovjek od tada služi umjetnim alatima dvostruke namjene, oruđima i oružjima. Međutim, tijekom duge, duge prošlosti ovi jednostavni alati, ili tehnika u svom najjednostavnijem obliku, nisu plašili čovjeka. Naprotiv, pomagala su mu da se oslobodi strahova i opasnosti koji su mu dolazili od prirode koja ga je okruživala.

No danas nije više tako. Tijekom cijele suvremene čovjekove prošlosti, od kada je tehnika doživjela golemi razvoj, nitko više ne može sa sigurnošću predvidjeti što će se dogoditi na planu razvoja tehnike. Goleme promjene nastaju ne tijekom jednog stoljeća, nego već unutar jednog desetljeća. Čovjek je jednostavno ostao zatečen rezultatima svoga uma i svojih ruku. Na trenutke se čini kao da mu stvari izmiču iz ruku, kao da on više nije gospodar situacije”.

Na tom tragu, industrijski, privredno najjača Njemačka je prva od razvijenih zemalja upravo uvela eksperimentalni četverodnevni radni tjedan, za sada na šest mjeseci. Naravno, pomno će se mjeriti produktivnost radnika. U tome sudjeluje 45 poduzeća, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće unatoč smanjenoj satnici, piše Bloomberg.

Cilj ovog eksperimenta je iskušati mogućnosti čovjeka-radnika, ali i suočiti se sa ”strojem koji čini radnika nepotrebnim”, ali službeno i samo provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima.

”Apsolutno sam uvjeren da se ulaganja u novi posao isplate jer povećavaju dobrobit i motivaciju, a time i učinkovitost”, rekao je Soren Fricke, suosnivač tvrtke za planiranje događaja Solidsense.

Ali, onda ćemo se sučeliti s prahistorijskom pratiljom homo sapiensa – dokolicom, dosadom.

Još prije nekih pola stoljeća, poznati zagrebački šansonijer Hrvoje Hegedušić pjevao je:

”Šta da se radi nedjeljom / i kamo sam sa sobom / Budim se, kao obično
kao svakoga dana / i lutam, kao obično / bez cilja i bez plana / Šta da se radi nedjeljom / jer, vrijeme k’o da stoji / šta da se radi nedjeljom o, prijatelji moji

Šta da se radi uvečer / šta da se radi noću
ja znam, to što želim / ali znam, da nemam to što hoću
Svejedno mi je, kažem ja / i tješim sebe sama
šta da se radi nedjeljom / kad na me padne tama…”

Svejedno, čovjek ipak i dalje želi – što manje raditi.

Prije Njemačke, međunarodni eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom pokazao je da se takav koncept rada isplati i poslodavcima i zaposlenicima, tako da je velika većina kompanija koje su sudjelovale u njemu odlučila da se više neće vraćati na stari sustav.

Zaposlenici u nastavku eksperimenta koji je produžen sa šest mjeseci na godinu dana, uspješno su obavili sve poslove uz dodatno skraćenje radnog vremena.

To pokazuju rezultati eksperimenata provedenih u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Irskoj, kao i iskustva iz Australije i Novog Zelanda. Mjerljivi rezultati: četverodnevni radni tjedan uz 100 posto plaće za 80 % radnih sati i 100 % produktivnosti.

Neprofitna organizacija 4 Day Week Global, koja provodi testiranja ovog koncepta i surađuje s vladama kako bi im pomogla u oblikovanju odgovarajućih politika, objavila je nedavno četvrtu fazu svojih istraživanja, čiji je fokus bio na dugoročnom utjecaju ovih eksperimenata.

Ostvaruju se prognoze poznatog britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa koji je 1930-ih smatrao da će snažni tehnološki razvoj dovesti do skraćenja radnog tjedna na 15 sati, a da ćemo ostatak koristiti za osobni rast i razvoj.

Istraživanje je utvrdilo da je po novom sustavu došlo do daljnjeg poboljšanja tjelesnog i mentalnog blagostanja zaposlenika te istovremenog povećanja produktivnosti.

”Uvidi nakon 12 mjeseci iznimno su pozitivni i doprinose izgradnji snažnih dokaza koji pokazuju trajne pozitivne učinke smanjenog radnog vremena”, napisali su u izvješću osnivači 4 Day Week Global Charlotte Lockhart i Andrew Barnes. ”Ovi rezultati pokazuju daljnje pozitivne trendove u poslovnim koristima, dobiti za zdravlje i za osjećaj blagostanja, kao i u utjecajima na okoliš te pružaju čvrst temelj za široko usvajanje četverodnevnog radnog tjedna.”

Od sudionika studije njih 95 % želi nastaviti s konceptom, gotovo 70 % doživjelo je smanjenje iscrpljenosti, 40 % se osjećalo manje pod stresom, a anksioznost se smanjila za 39 % ispitanika.

Zanimljivo, da su i kompanije dobro ocijenile ukupno iskustvo, prosječnom ocjenom 8,7 od 10. Neke od ključnih zabilježenih prednosti bile su poboljšanje produktivnosti i kvalitete, privlačenje novih zaposlenika te smanjenje odlazaka starih. Prihodi uključenih kompanija porasli su u prosjeku za 15 %, dok su zaposlenici za 32 % manje razmišljali o napuštanju posla.

A onda nam, nakon tri ”nedjelje” tjedno, dolazi, valjda – trajna nedjelja: ”Nedjelja, prokleta nedjelja, nigdje nikog, pustinja”, pjevao je Aki Rahimovski.

Se domislin kako je barba Tuome, brat muoga dida Ive, u zimske dane svako jutro prinaša na šufitu trukinju iz kantuna u kantun. ”Ma, barba, je zima, će vas propuh, pulmonite”, bi mu rekla moja mati. ”Ma ča, čovik valja da vajk dela, ako ne dela, ni čovik…”.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Zar će europska mladost u Ukrajinu s djedovim šmajserima
     Rat je kao zrak i voda
     Čeka nas vruće proljeće, altroke klimatske promjene!
     Ženska prava? Općeljudska prava!
     U Istri ima mjesta za svakoga za život, rad, zaradu i provod
     ''Sociopitalizam'' ili kraj historije
     Fast food, fast living and slow thinking
     U Đorđu Matiću ćutin pričiže fundamiente
     Čovjek protiv života vs. Čovjek za život
     Istarski grop*

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • argentinski roman

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1