Kulhadd spekas maltin

Ka’e ovo? Pisac čist ponorel? A ča ti ga ja znan, čovik tribe valja se putiti u sve jezike svita. Jerbo, bi rekli stari mandrili: više znaju čovik i tovar nego sam tovar. But, I’ll try to translate my title for you, at the end of a story.

Because: Euroenglish, a joj, postaje samo jezik za kavane i kuloare EU, kakva šteta, jer upravo s 1919. dovršen je petogodišnji proces jezične evropeizacije engleskoga, tako da nam svima bude razumljiv:  Prva godina – ”S” zamjenjuje ”C” , a  ”K” zamjenjuje ”C”. Druga  – ”F” umjesto ”PH”. Treća – ”publik akseptans” – javno pihvaćanje – novog sricanja (spelling). Četvrta godina – ”Z” umjesto ”TH”. I peta godina – nepotrebno ”O” izbacuje se iz riječi sa izgovorom ”OU”. End vot vi hev nau: ZE DREM VIL FINALI COM TRU!

Prepričah vam šalu koja kruži diljem EU, ali – vrag je odnio šalu! Ode Britanija iz Evrope, a to može donijeti možda i jako velike probleme, napose samoj Velikoj Britaniji, ali i EU, Evropi, svijetu. Engleska je neizbježna Evropi, i obratno, a sada ostajemo i bez engleskog jezika, jer ustavotvorna pravila EU su precizna: u službenoj uporabi su jezici ČLANICA EU.

Na Malti samo bio prethistorijske 1961. godine, i ostao paf tom prekrasnom zemljom-otočjem usred Mediterana, toliko evropskom, afričkom, arapskom, talijanskom i engleskom, a onda i djetinjasto očaran malteškim jezikom, čiji je temelj arhaični arapski, uz primjese talijanskog (iz doba Sicilijanskog emirata) i engleskog jezika

Jer, Danuta Hübner, Poljakinja, voditeljica Komiteta Europarlamenta za ustavne poslove, jasno je izjavila da ”nakon Brexita engleski više neće biti službeni jezik EU”.

Doduše, engleski je drugi jezik na Mlati i na Cipru, a slično i u skandinavskim zemljama i Njemačkoj. Također, engleski je danas već sporazumni jezik u svim dijelovima svijeta, kada govornici ne znaju jezik sugovornika. Što će i ostati, naravno, jer gotovo svatko na zemlji, koji završi srednju školu, nauči barem osnove engleskoga. Da i ne govorimo o nezaustavljivom virtualnom svijetu i njegovom NETENGLISH, mrežni engleski, koji, doduše, više nije jezik, nego gigatnski skup ne-jezičnih kratica.

No, EU bez engleskog, barem će prevoditelji s jednoga na sve jezike EU imati više posla, a možete se kladiti da će se oni, uzajamno, služiti engleskim.

A EU, kojim će se jezikom služiti? Francuski je prisutan, istina, i iternacionalan skoro kao i engleski, kad je barem o diplomaciji i protokolarnim temama riječ. Njemački je također poznat u mnogim drugim zemljama i jezicima. Ali zacijelo ni jedan ni drugi ne mogu nadomjestiti engleski.

Stvar nije samo šaljiva, naravno. Slovenska nevjesta i britka spisateljica Svetlana Slapšak za beogradski “Peščanik” jetko upozorava: “Hoće li programi Erasmus ostati, veliko je pitanje, verovatno zavisno od dostupnosti evropskih projekata za britanske korisnike. EU je izdašno plaćala i takve besmislice kao što je ekološko zemljoradništvo princa Čarlsa, a britanski univerziteti su sa svojim službama za pisanje projekata surovo ‘šišali’ evropske i druge, posebno iz malih zemalja. Svako ko je morao da se bavi evropskim projektima seća se očajanja odvratno predvidljivih konačnih rezultata”.

Slapškova dramatično naglašava moguće političke posljedice Brexita, naročito za Veliku Britaniju.

Ka’e ovo? Pisac čist ponorel? A ča ti ga ja znan, čovik tribe valja se putiti u sve jezike svita. Jerbo, bi rekli stari mandrili: više znaju čovik i tovar nego sam tovar. But, I’ll try to translate my title for you, at the end of a story

Hoće li Povijest i Tradicija i Kraljica biti dovoljni da se Britanija održi?

Škotska je pred vratima samostalnosti, Republika Irska i Sjeverna Irska (dio Britanije) naprosto ne mogu opstati bez jedinstvenog tržišta, jedva i teško dosegnutog, te nikako neće dopustiti da se to izgubi.

S.S.:  “Raspad Ujedinjenog Kraljevstva suviše podseća na raspad Jugoslavije, da bi se lišili bar malo gorkog seirenja. Akteri su u oba slučaja skandalozno ludački, prostački, zločinački, prevarantski, lažljivi i kradljivi, jednako balkanski i britanski, bez ikakve razlike u stilu. Kraljici možemo samo poželeti da doživi raspad Ujedinjenog Kraljevstva bez rata. Da sam sada mlada i bez jezika sem maternjeg, u odlučivanju između jezika (sem svih balkanskih) izbrala bih latvijski i mađarski umesto engleskog, a ako bih se odlučila da objavljujem naučne priloge, skoro da ne bih imala drugog izbora sem francuskog i nemačkog ne. Kada bi bilo političkog užasa koji joj preti, Evropa bi mogla, posle britanskog odlaska, da istražuje sasvim nove jezičke horizonte, unutarnje i susedsko-kontinentalne”.

Kvragu, pun kufer nam je svega, zar ne? Pa, onda da malo ”bacimo sve na vlacer”, kao se nekad govorilo u Splitu. Odnosno: KULHADD SPEKAS MALTIN – SVI GOVORIMO MALTEŠKI!

Haman mašala&aferim&ačkosum gosparu Guglu, naučiš svaki jezik svita bilega, i ja stara konjina u tili čas govorim malteški.

Na Malti samo bio prethistorijske 1961. godine, i ostao paf tom prekrasnom zemljom-otočjem usred Mediterana, toliko evropskom, afričkom, arapskom, talijanskom i engleskom, a onda i djetinjasto očaran malteškim jezikom, čiji je temelj arhaični arapski, uz primjese talijanskog (iz doba Sicilijanskog emirata) i engleskog jezika.

Danuta Hübner, Poljakinja, voditeljica Komiteta Europarlamenta za ustavne poslove, jasno je izjavila da ”nakon Brexita engleski više neće biti službeni jezik EU”

Uz to, tu malu zemlju (deseta među najmanjima na svijetu, ali peta po naseljenosti) osvajali su kao nijednu drugu na cijelome svijetu: Feničani, Kartažani, Grci, Rimljani, Arapi, Normani, Aragonci, vitezovi Svetog Ivana, Francuzi, Englezi, i svi su oni ostavili neuništivu kulturalnu, spomeničku i inu, baštinu.

Malta, izvorno se naziv pripisuje starogrčkom: MELITA, ”MEDNOSLATKA”, jer tu je bila endemska vrsta pčele, čiji se med u antici viosko cijenio!

Malta se oslobodila gorenavedene Velike Britanije, i Prvog maja 1974. proglasila Republiku, pa opet baš Prvog maja, 2004., postala članica EU i ma baš opet Prvog maja, 2008., članica Eurozone.

Prema tome: TAQBEL, IVA JEW LE? Slažete li se ili ne? Da svi učimo malteški? I eto nam sveevropski jezik i kad ga progovorimo možemo stvoriti EUROPU DOMOVINU a sadašnje naše mile domovine ostaje tek slatki zavičaji (Vaclav Havel).

Buohdaj nan Mlado lito ne bilo nego Staro.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Zar će europska mladost u Ukrajinu s djedovim šmajserima
    •  Rat je kao zrak i voda
    •  Čeka nas vruće proljeće, altroke klimatske promjene!
    •  Ženska prava? Općeljudska prava!
    •  U Istri ima mjesta za svakoga za život, rad, zaradu i provod
    •  Ma ča, čovik valja da vajk dela, ako ne dela, ni čovik...
    •  ''Sociopitalizam'' ili kraj historije
    •  Fast food, fast living and slow thinking
    •  U Đorđu Matiću ćutin pričiže fundamiente
    •  Čovjek protiv života vs. Čovjek za život

> Svi tekstovi ovog autora