Hrvatski velikani: jedan promašaj i jedan propust

Ušli smo u jednu vrlo zanimljivu godinu u kojoj će Hrvatska rijetkim intenzitetom sudjelovati u kreiranju svog imidža u Europi i šire u svijetu. Počeli smo predsjedati Vijećem Europske Unije, a Rijeka je postala europska prijestolnica kulture.

Červarovi rukometaši su ovih dana u centru pozornosti jer su krenuli na Europsko prvenstvo. Ponajbolji sportaši svih disciplina će ovog ljeta krenuti u lov na medalje na Olimpijskim igrama u Tokiju, a naša proslavljena nogometna reprezentacija se nada vrhu na Europskom prvenstvu.

Sudeći po pripremama možemo se nadati da će Hrvatska privući pozornost mnogih na svjetskoj izložbi u Dubaiju. A tome možemo dodati i obilježavanje nekih značajnih obljetnica kao što su 1600. obljetnica smrti velikog Dalmatinca, svetog Jeronima te 500. obljetnica rođenja najpoznatijeg hrvatskog protestantskog pisca i znanstvenika Matije Vlačića Ilirika.

Svesrdno podržavam one koji drže da treba optimalno iskoristiti hrvatsko predsjedanje Vijećem Europe kao unikatnu prigodu za snažnije međunarodno pozicioniranje i prepoznatljivije brendiranje naše zemlje u svijetu

Svesrdno podržavam one koji drže da treba optimalno iskoristiti hrvatsko predsjedanje Vijećem Europe kao unikatnu prigodu za snažnije međunarodno pozicioniranje i prepoznatljivije brendiranje naše zemlje u svijetu.

Prema poznatom istraživanju američkog indeksa US News u 2019. godini Hrvatska je na popisu najboljih, to jest najkvalitetnijih zemalja svijeta, zauzela 36. mjesto; po razini ljudskih i građanskih prava je na 26. mjestu, a na 28. po kvaliteti života. Po globalnoj moći i utjecaju Hrvatska je, na žalost, neprepoznatljiva te se nalazi na samom začelju glasovitog rangiranja.

O hrvatskim izumiteljima, umjetnicima, književnicima i istraživačima se zna (pre)malo.

Ključno je, dakle, pitanje kako u ovoj godini velike eksponiranosti iskoristiti golemi potencijal hrvatskih velikana uma i njihovih ostvarenja za brendiranje imidža i svekoliku promociju Lijepe naše?

Svakako treba pozdraviti i podržati Večernji list koji već tjednima najavljuje promociju i popularizaciju imena i djela najuspješnijih hrvatskih velikana. U tom smjeru je ovih dana pokrenut veliki multimedijski projekt “Hrvati koji su mijenjali svijet”.

Na slavnoj listi dvanaestorice velikana su: Ruđer Bošković, Faust Vrančić, Sveti Jeronim, Nikola Tesla, Andrija Štampar, Ivana Brlić-Mažuranić, Andrija Mohorovičić, Ivo Andrić, Julije Klović, Marko Marulić, Ivan Meštrović i Marko Polo.

U najavi tog značajnog projekta urednik Večernjeg lista ističe da su imena dvanaestorice odabranika definirana uz pomoć stručnjaka. Među njima je najpoznatiji Božo Skoko, koji je nešto slično za iste novine radio jednim zapaženim serijalom prije nekoliko godina. Isti autor i izdavač su te članke zatim objavili u knjizi uspješnici “Hrvatski velikani”.

Takvih pothvata je bilo više u hrvatskoj povijesti, ali ćemo ovdje spomenuti samo dva najznačajnija.

Prvi sustavni izbor hrvatskih velikana priredio je neusporedivo veliki Ivan Kukuljević Sakcinski, koji je 1886. godine objavio znamenito djelo “Glasoviti Hrvati prošlih vjekova”. Uz navedeno djelo oca hrvatske moderne historiografije ističemo kapitalno i monumentalno izdanje monografije “Znameniti i zaslužni Hrvati” (1925.), koja sadrži životopise čak 3000 istaknutih ličnosti a objavljena je prigodom proslave 1000. obljetnice Hrvatskog kraljevstva.

Božo Skoko je u “Hrvatske velikane” ugradio i nadogradio najznačajnije podatke i spoznaje tih i svih drugih izdanja slične tematike.

Prema poznatom istraživanju američkog indeksa US News u 2019. godini Hrvatska je na popisu najboljih, to jest najkvalitetnijih zemalja svijeta, zauzela 36. mjesto; po razini ljudskih i građanskih prava je na 26. mjestu, a na 28. po kvaliteti života. Po globalnoj moći i utjecaju Hrvatska je, na žalost, neprepoznatljiva te se nalazi na samom začelju glasovitog rangiranja

U sadašnjem projektu Večernjeg lista se ne radi o reciklaži dosadašnjih velikana nego o svojevrsnoj europeizaciji i posadašnjenju onih velikana kojima se možemo ponositi jer su svojim izumima, djelima i utjecajem u neku ruku mijenjali svijet, a mi ih, nažalost, premalo poznajemo i promoviramo.

Radi se, dakle, o (re)otkrivanju golemih potencijala naše zanemarene, ali bogate i civilizacijski značajne baštine. Kao što je na predstavljanju projekta istakao profesor Skoko, ovo je značajno za brendiranje zemlje jer europskoj i svjetskoj javnosti pokazuje Hrvatsku u sasvim drugačijem svjetlu, kao zemlju inovativnih i kreativnih ljudi.

Večernjakov apostolski odabir dvanaestorice “Hrvata koji su mijenjali svijet” ima svoju logiku koju je relativno lako obrazložiti. S obzirom na naslov, kontekst i europsku usmjerenost ove izuzetne (re)prezentacije, usudim se ipak ukazati na jedan promašaj i, po mom mišljenju, jedan antieuropski propust.

Kao prvo, sveti Jeronim (Jerolim) je rođen na području nekadašnje rimske provincije Dalmacije sredinom četvrtog stoljeća. Hrvati su na te prostore stigli četvrt tisučljeća kasnije. U toj rimskoj pokrajini je nešto ranije rođen i car Dioklecijan, a Dalmaciju imenom spominje već apostol Pavao u Novome zavjetu.

Rimljanin ili možda romanizirani Ilir, sveti Jeronim, koliko god bio popularan među Hrvatima (i Slobodanu Prosperovu Novaku usprkos) nikako ne može bez etničko-lingvističkog nasilja biti proglašen Hrvatom.

Time ne osporavamo njegov utjecaj, u širem i rastegnutom smislu te riječi, na kasniju hrvatsku povijest, kršćanstvo i kulturu te držimo da se njegova značajna obljetnica treba dostojno obilježiti. Radi se ipak o, iako predhrvatskom, velikanu s ovih prostora.

Matija Vlačić Ilirik (latinizirano Matthias Flacius Illyricus) je najpoznatiji hrvatski protestantski teolog i pisac, međunarodno afirmiran i višestruko hvaljen crkveni povjesničar i filolog svjetskog glasa. Rođen je 3. ožujka 1520. godine u Labinu gdje se priprema međunarodni simpozij povodom 500. obljetnice njegova rođenja te poseban prikaz njegova života praćen impresivnom izložbom njegovih djela.

Vlačić spada u najuži krug utjecajnih wittenberških (Lutherovih) protestantskih lidera. Kao izuzetno nadaren i svestrano obrazovan bio je profesorom hebrejskog i grčkog jezika na znamenitom sveučilištu u Wittembergu kao i na nizu drugih visokih učilista u zapadnoj Europi.

Kao jedan od najplodnijih pisaca svog vremena napisao je oko 200 spisa, uglavnom s područja crkvene povijesti, hermeneutike, ali i filozofije, povijesti i filologije. Pisao je uglavnom na latinskom i nešto manje na njemačkom jeziku, a mnogi od njegovih, posebice polemičkih spisa i pisama, još su uvijek neobjavljeni.

U vrijeme profesure u Magdeburgu je pokrenuo monumentalnu Crkvenu povijest ili Magdeburške centurije (Ecclesiastica Historia, Centuriae Magdeburgenses) u 13 knjiga (objavljene u Baselu 1559–74),  prve tiskane, planski i kritički obrađene povijesti Crkve.

Vlačić je priznat i prepoznatljiv kao jedan od najznačajnjih hrvatskih znanstvenika i pisaca u Europi. Nedvojbeno se radi o hrvatskom velikanu koji je prigodom velike obljetnice rođenja i obilježavanja naše europske orijentacije zaslužio da se ga uvrsti među “Hrvate koji su mijenjali svijet”

Naš nedavno preminuli akademik Franjo Šanjek (vidi kolumnu od 1.09.2019.) hvali Vlačića kao povjesničara koji je “stekao neprocjenjive zasluge objavljivanjem ne malog broja prije njega javnosti nepoznatih tekstova i svojom bogatom erudicijom na polju literature onoga doba, čime je umnogome zadužio povijesnu znanost i bio uzor povjesničarima svog i kasnijeg vremena (…) još uvijek dragocjeni izvor za historičare naše epohe”.

Najznačajnije Vlačićevo djelo je “Ključ Svetoga pisma” (Clavis Scripturae sacrae, 1567.), prvi enciklopedijski i hermeneutički glosarij Biblije kojim Vlačić uvjerljivo argumentira kako Sveto pismo interpretira samo sebe te da za njegovo razumijevanje nije potrebno crkveno posredovanje nego dobra klasična izobrazba.

Na temelju tog djela i nekih drugih spisa stručnjaci su Vlačića proglasili začetnikom suvremene hermeneutike.

Vlačić je priznat i prepoznatljiv kao jedan od najznačajnjih hrvatskih znanstvenika i pisaca u Europi. Nedvojbeno se radi o hrvatskom velikanu koji je prigodom velike obljetnice rođenja i obilježavanja naše europske orijentacije zaslužio da se ga uvrsti među “Hrvate koji su mijenjali svijet”.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
    •  Religijska slika svijeta se mijenja
    •  Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima
    •  Molitva: Neka nas kroz 2024. prate pax et bonum
    •  Mir Božji – Hristos se rodi!
    •  O Božiću treba razmišljati kao o središtu ljudske povijesti
    •  Volonteri su dragovoljni dobrohotnici
    •  Još jednom o duhovnim (pro)buđenjima
    •  Suvremena Amerika je nezamisliva bez duhovnih probuđenja
    •  Protiv svakog nasilja, posebno nasilja nad ženama i djecom

> Svi tekstovi ovog autora