autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Eia eia ala la & La rossa stella

AUTOR: Milan Rakovac / 18.01.2020.
Milan Rakovac

Milan Rakovac

I opet, D’Annunzio je baš zadužio talijanske fašiste, izumivši gornje riječi: jedni viču EIA! EIA! A drugi otpovrću ALA LA! Jezična besmislica, historijska opasnost i 2020. kao mi 1920.

Rijeka-Fiume u fokusu Evrope. Evropska prijstolnica kulture 2020 pobrinula se još jače naglasiti svoje mjesto, u Hrvatskoj, u Evropi, u historiji, sa dva važna objekta, brod ”Galeb” bit će poptpuno obnovljen i pretvoren u muzej, u riječkoj luci. A na vrhu Casa alta, ossia Casa torre, ili ormar-s-ladicama (kako su se 1942. rugali kritičari) riječkom neboderu, zajsat će ogromna crvena petokraka.

U nekoliko mjeseci Rijeka se, eto, suočava s povišenom temperaturom i hrvatske i talijanske javnosti, i žestokim akcija-reakcija odzivima  domaće i inozemne desnice i ljevice.

Poslije brončanog mini-D’Annuzija u Trstu, i marša kripto-ardita po Rijeci, Rijeka-Fiume odgovara: obnavlja se Titov ”Galeb”, a na vrh nebodera osvanut će umjetnička skulptura od čelika i betona i inspiracije historične: ogromna crvena zvijezda petokraka. Ovdašnja i talijanska desnica sada su jedinstvene: zar se tako Rijeka-Fiume pokazuje kao Evropska prijestolnica kulture?

Palazzo Arbori građen je do 1939. do 1942., projekt salvnog arhitekta Umberta Nordija. Investitor Marco de Arbori, čiji se otac Enrico obogatio u Americi u vrijeme prohibicije, te ga zli jezici povezuju s Al Caponeom, da bi se vratio u Rijeku. Neboder je bio senzacija onog doba, sa svoja 53 metra visine i 14 katova , ali s padom fašizma, Marco de Arbori je propao, uloživši silne novce u Liktorsko (”državotvorno” rekli bi našijenci) dioničko društvo.

Da, živjeti se mora, svi zajedno, mora se i uzajamno trpjeti, budućnost naše djece starije generacije ugrozili smo ratovima a onda mahnitom industrijsko-potrošačkom kulturom. I zato svatko neke se sjeća svoje historije, ali, dovraga, pokušajmo stvoriti bolji život potomstvu

Zvijezda na neboderu će biti promovirana 3. maja na dan oslobođenja Rijeke 1945.: kada je na istom mjestu također bila postavljena zvijezda. Monument bi imao ostati do 31 decembra.

To će biti objekt od armiranog betona i željezne konstrukcije u obliku zvijezde petokrake – a u nju će biti uronjeno 2800 krhotina stakla – a toliko je partizana poginulo u bitci za Rijeku.

”Krhotine stakla simboliziraju očekivani vandalizam u kojem petokraka potencijalno stradava, istodobno ukazujući na objekt koji trpi i mogućnost spomenika da se sam brani”, kaže umjetnik Nemanja Cvijanović – koji je načinio spomenik-zvijezdu u instalaciji ”The monument to Red Prizren” (spomenik crvenom Prizrenu), prošle godine na Kosovu.

”Galeb”, zacijelo jedan od najslavnijih brodova u povijesti, izgrađen 1937. kao RAMB III, za prijevoz voća, torpediran je u Benghaziju – i uspio, vozeći krmom naprijed, doploviti do Sicilije, da bi u tršćanskom San Marcu bio obnovljen i kao njemački minopolagač KIEBITZ položio oko 5000 (!!!) mina u Kvarnerski zaliv, saveznička avijacija potapa ga koncem 1944., 1948. je izvađen i prerađen u školski brod JRM GALEB, postavši ploveća rezidencija Josipa Broza Tita.

Tito je Galebom plovio 14 puta u 18 zemalja Europe, Azije i Afrike,  u 29 luka i prešao 85.000 nautičkih milja (157.420 km), u trajanju od 478 dana. Na Galebu su bili mnogi slavni državnici svijeta: Winston Churchill, grčki kralj Pavle, car Haile Selassije, kralj Hasan II, Gamal Abdel Naser, Džavaharlal Nehru, Ahmed Sukarno, general Abud, Kvame Nkrumah, Albert Tabnen, Habib Burgiba, Sirimavo Bandaranaike, U Nu, Ne Vin, Modibo Keita, Seku Ture, arhiepiskop Makarios, Nikita Hruščov, te mnogi svjetski poznati znanstvenici i umjetnici.

Inutile povidati štorije od kunelići totalitarci, a u to bi nas pričinila infamna Magna Charta EU kontra totalitarizmi, koja je pozabila nacifašizam i načinila, ča? Vero to da su fašištoni danas propio de moda, u Srbiji su rehabilitirali Milana Nedića koji je Hitleru pisao da je on prvi rešio jevrejsko pitanje. U Sloveniji pak Rupnika ča je još 1944. kanta gloria Hitleru.

Ja pak držin muoju zvizdu veću nego muoja šaka, iz 1944., ča mi je načinila zrmana mi Pjerina i z boka triroge rikamala Ž Tito (zato ča cilo ŽIVIO ne bi stalo na malu trirogu). Danas pak pensan, 18.01.1945. su mi črni breki oca ubili, i njegova oca muojega dida zgorili u Flossenburgu. I sad ću ja biti demokraturan? Aj vero ne…

A živjeti se mora, zar ne? Kvragu, zar nije moguć kontakt (dijalog, diskurs, polemika) između Crvenih i Crnih, kada nam se svima crno piše, jer Zemlja gori i davi se u CO1 i CO2, i poplave biblijskih razmjera potapaju cijele države i bankarski fašizam baca cijele narode u dužničko ropstvo?

Krhotine stakla simboliziraju očekivani vandalizam u kojem petokraka potencijalno stradava, istodobno ukazujući na objekt koji trpi i mogućnost spomenika da se sam brani, kaže umjetnik Nemanja Cvijanović – koji je načinio spomenikzvijezdu u instalaciji The monument to Red Prizren (spomenik crvenom Prizrenu), prošle godine na Kosovu

Posve protivno vlastitim uvjerenjima, pitam se neće li nova heroina planete, mala Greta, uozbiljiti nas očeve i djedove zabludjele u svojim pobjedama i porazima. To bi moralo ujediniti mlade generacije, da pokušaju spasiti propast čovjeka i Zemlje?

Ali govor mržnje opet grmi s desna, danas 2020. kao i 1940., pripremajući nam novi fašistoidni totalitarizam, a na taj izazov odgovoriti se mora. Ranjiva je osobito općedostupna Mreža.

BBC, među rijetkim medijskim kućama, upire prstom: slobodno haranje neonacista, homofoba e dita bella dostupno je na Twitteru: novinari BBC-ja opažaju kako je osobito na Twitteru lako moguće  navoditi i zavoditi korisnike izrazima – “transfobija”, “rasna nadmoć” i “anti-gay”.

Istražujući ove i ovakve algoritme, BBC je stavio u opticaj pojam “neonacizam”. Oglas Twittera zadužen za mjerenje privlačnosti oglasa otkriva: u Velikoj Britaniji čak preko 80.000 korisnika.

Da, živjeti se mora, svi zajedno, mora se i uzajamno trpjeti, budućnost naše djece starije generacije ugrozili smo ratovima a onda mahnitom industrijsko-potrošačkom kulturom. I zato svatko neke se sjeća svoje historije, ali, dovraga, pokušajmo stvoriti bolji život potomstvu.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Zar će europska mladost u Ukrajinu s djedovim šmajserima
     Rat je kao zrak i voda
     Čeka nas vruće proljeće, altroke klimatske promjene!
     Ženska prava? Općeljudska prava!
     U Istri ima mjesta za svakoga za život, rad, zaradu i provod
     Ma ča, čovik valja da vajk dela, ako ne dela, ni čovik...
     ''Sociopitalizam'' ili kraj historije
     Fast food, fast living and slow thinking
     U Đorđu Matiću ćutin pričiže fundamiente
     Čovjek protiv života vs. Čovjek za život

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • argentinski roman

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1