autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Dekalog: deset riječi zapovijedi – velika povelja slobode

AUTOR: Peter Kuzmič / 06.05.2023.

Peter Kuzmič

Može li se danas išta novo reći o Deset (Božjih) zapovijedi? Treba li uopće o tako starom i toliko naizgled negativistički strukturiranom ”dokumentu” govoriti u naše moderno permisivno vrijeme?

Izuzetno utjecajan politički filozof i samodeklarirani ateist Jürgen Habermas je u više navrata odao priznanje temeljnom i formativnom utjecaju Mojsija i Isusa na našu zapadnu civilizaciju i kulturu.

Prema njegovom mišljenju je Zapad oblikovan etikom poštenja koja nam dolazi iz judaizma i etikom sažaljenja ili (sa)milosti koja proizlazi iz kršćanstva. ”Egalitarni univerzalizam”, tvrdi Habermas, ”iz kojeg su se rodile ideje slobode, ljudskih prava i demokracije je izravna baština judejske etike pravednosti i kršćanske etike ljubavi. Za njih do danas nema alternative”.

Na pitanje o relevantnosti Deset zapovijedi za naše vrijeme postoji trostruki odgovor. Kriza našeg vremena je prvenstveno etička kriza. Za mnoge kritički nastrojene pojedince i socijalne pokrete je u 19. i 20. stoljeću kršćanstvo pod masovnim pritiskom (post)prosvjetiteljskih, a kasnije i marksističkih kritika naizgled potisnuto u ropotarnicu povijesti.

Kršćanska teologija je prokazana kao irelevantna te stoga reducirana u prihvatljivije antropološke dimenzije. Najistaknutiji primjer tog redukcionizma (teologija je antropologija) vidimo kod sekulariziranog protestantskog teologa Ludwiga Feuerbacha.

Drugi razlog relevancije je karakteristika trajnosti Deset zapovijedi. Različiti etički sustavi dolaze i odlaze, ali Deset zapovijedi ostaju. Što god mislili o njima one ipak ostaju temelj skoro svih sustava etike. Upravo stoga ih treba reinterpretirati uvijek iznova za svaku generaciju. A svaki novi naraštaj nalazi se pred zadatkom da razradi njihove implikacije i primjenu.

Kao treće treba naglasiti posebnost izazova naše generacije koja u ime slobode prezire autoritete i disciplinu te zapovijedi bez obzira odakle dolazile. Naša suvremena generacija naginje odbacivanju svih prohibicija i restrikcija.

Jednostavno živimo u svijetu koji ne voli da mu itko zapovijeda. Suvremeni čovjek traži neograničenu slobodu da čini što god želi. Stoga je bitno da se upravo naša generacija iznova upozna i suoči s Deset zapovijedi te konfrontira s njihovim beskompromisnim zahtjevima.

Termin dekalogos se prvi put spominje kod ranokršćanskog teologa Ireneja (130.-220.). U Bibliji Staroga zavjeta je to aseret haddebarim (Izlazak 34,28; Ponovljeni zakon 4,13; 10, 4), što Septuaginta prevodi na grčki kao deka logoi (deset riječi).

Ne radi se dakle striktno o zapovijedima (hebrejski mišpat, grčki nomos), već o dabar – riječi. Ispravno tumačeći tu dakle ne nalazimo neki popis zakona, već doslovno Deset Božjih riječi, smjernica i uputa za dobro osmišljen život.

Navedimo sažeto i redom tih deset Božjih riječi (Dekalog):

  1. Ja sam Gospodin, Bog tvoj, nemoj imati drugih bogova uz mene!
    2. Ne izusti imena Gospodina, Boga svoga, uzalud!
    3. Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji!
    4. Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji!
    5. Ne ubij!
    6. Ne sagriješi bludno!
    7. Ne ukradi!
    8. Ne reci lažna svjedočanstva!
    9. Ne poželi tuđeg ženidbenog druga!
    10. Ne poželi nikakve tuđe stvari!

Kada se u Novom zavjetu spominje Dekalog ne govori se o zakonu (nomos) nego o proglasu, navještaju ili objavi Božje volje (entole – Mk 10,19; Mt 19,17; Lk 8,20; Rim 13,9). Božja riječ kao objava njegove volje ima nakanu da čovjeku otkrije i ponudi svrhu i smisao života. Kada čovjek (po)sluša tu riječ on je na putu pronalaženja slobode i ostvarenja istinskog dostojanstva osobe koja je stvorena na sliku Božju.

Za čovjeka su Riječi zapovijedi povelja slobode te znak života u istinskoj slobodi. One su polazište, jezgra i svrha svih zakona jer sadrže vječne vrednote bez kojih nema autentične slobode, pravde i afirmacije punine života.

Za židovski narod Dekalog predstavlja sažetak teologije, duhovnosti i etike te smjerodavni putokaz u hodu kroz povijest. Za Isusa – koji je došao ne ukinuti nego ispuniti Zakon – kao i za najmjerodavnijeg novozavjetnog teologa, apostola Pavla, Dekalog je preduvjet ispunjenog života i ulaska u kraljevstvo Božje.

Kod crkvenih otaca Dekalog predstavlja najosnovniji oblik kršćanskog života u središtu kojeg nalazimo veliku zapovijed ljubavi. Stoga se moramo složiti s onima koji drže da Dekalog za sva vremena ostaje velika povelja kršćanske etike i istinskih vrednota.

Stoga ga treba uvijek iznova aktualizirati, a pogotovo u naše vrijeme u kojem je svijet ugrožen ekološkim opasnostima, atomskim prijetnjama, interetničkim napetostima te posvemašnjim strahom i stresom zbog nesigurne budućnosti.

U svojem izvornom obliku Dekalog je sročen vrlo jednostavno, ali svojim sadržajem nadilazi vrijeme i prostor nastanka. Poruka mu je univerzalna te stoga vrijedi za svaku zemlju i vrijeme te je relevantna za svaki društveni oblik i svaku civilizaciju.

Bez nje nema mirna i sređena suživota među ljudima i narodima. Radi se o temeljnoj obrani i promociji života te bezuvjetnoj afirmaciji čovjekova dostojanstva i odgoja čovjeka za istinsku slobodu i život u zajedništvu s Bogom i s bližnjima.

Ovih ”deset riječi” sažima cjelokupnost ljudskih dužnosti i prava prema sebi, Bogu, obitelji i društvenoj zajednici. Ponajviše se razlikuje od svih drevnih ”zakonodavstava” po bitnom duhovnom obilježju kojim se Dekalog nadahnjuje.

Ne radi se naime samo o nekom prirodnom pravu, niti je to neka sveopća ljudska etika, koja je samim rođenjem usađena u srce svakoga čovjeka.

Dekalog je prvenstveno izričaj vjere u osobnoga Boga te je stoga životno prakticiranje ”Deset riječi” očitovanje ljubavi i zahvalnosti Bogu. To je naš odgovor u vjeri i ljubavi Bogu stvoritelju koji postaje našim dobrohotnim izbaviteljem i spasiteljem.

Radi se o emancipirajućoj spoznaji da je sam Bog darivatelj i jamac naše istinske slobode i spasenja, a mi po milosti njegovi odgovorni suradnici.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
     Religijska slika svijeta se mijenja
     Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima
     Molitva: Neka nas kroz 2024. prate pax et bonum
     Mir Božji – Hristos se rodi!
     O Božiću treba razmišljati kao o središtu ljudske povijesti
     Volonteri su dragovoljni dobrohotnici
     Još jednom o duhovnim (pro)buđenjima
     Suvremena Amerika je nezamisliva bez duhovnih probuđenja
     Protiv svakog nasilja, posebno nasilja nad ženama i djecom

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • argentinski roman

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1