autograf.hr

U prošlotjednoj HRT-ovoj emisiji ”Peti dan” postavljeno je između inih i pitanje: ”Je li mir moguć?“. U ratovima zagađenom političkom ozračju ovo pitanje ne zvuči nimalo čudno. Premda smo, oni koji slave Uskrs prema gregorijanskom kalendaru, nedavno proslavili blagdan u kojem kršćani slave pobjedu života nad smrti, ne djeluje nam baš ovaj svijet kao mjesto […]

Papa Franjo uputio je na svetkovinu Uskrsa 31. ožujka poruku uz blagoslov Urbi et orbi, gradu i svijetu koju prenosimo u cijelosti. Poruka njegove svetosti pape Franje Urbi et Orbi Vatikan, Uskrsna nedjelja, 31. ožujka 2024. Središnja loža vatikanske bazilike Draga braćo i sestre, sretan vam Uskrs!

Izjava Stephena Hawkinga da je suvremena znanost eliminirala potrebu za Bogom kao stvoriteljem svemira potaknula me da na tu FB objavu jednog mog dragog prijatelja komentiram sljedeće: ”Znanost me oduševljava, ne mogu dokazati – Boga možda i nema, ali mogu svjedočiti o Božjoj prisutnosti u mom životu”. Vjera je za mene odnos s Bogom, o […]

Nekad sam bio ubjeđen da je zapadna kultura uspjela prodrijeti do svijesti većine ljudi našeg vremena, i nametnuti se, ako ne kao norma – a ono, barem, kao informacija.  Držao sam da istočnjaci, htjeli-ne htjeli, o zapadu znaju mnogo – dok zapadnjaci o istoku uglavnom ne znaju mnogo više od onog što su sami htjeli […]

Prošao je i pravoslavni Uskrs. Puna usta da se radi o ”najradosnijem” hrišćanskom prazniku koji nam na nekoliko sati stišava dreku i disharmoniju, te se sve svodi na okupljanje porodice, iste one koja se kasnije razvlači po sudovima oko deobe nasleđenih ari i atara, sa provedenim danima u prekomernom jelu sa ciljem slavljenja stradanja Isusovog […]

Uskrs je nesumnjivo najznačajniji kršćanski blagdan. Ne želim ovu kolumnu opterećivati katekizamskim formulama, puno značajnija mi je egzistencijalna dimenzija Uskrsa, odnosno kako živimo stvarnost Uskrsa. Za egzistencijalnu dimenziju manje je bitno je li to što obilježava našu egzistenciju stvarno u sebi, puno je bitnije koliko je stvarno po nama i u nama.

Zašto se radujem Uskrsu? Sigurno ne zbog uskrsnih zečića, pilića, jaja i sveg ostalog folklora (usput: uglavnom poganskog podrijetla) koji više prikrivaju i banaliziraju uskrsnu poruku nego što ju objašnjavaju i uprisutnjuju.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autora i aktualnosti i relevantnosti teme). Po julijanskome kalendaru, u nedjelju 24. travnja 2022., bio je Uskrs, blagdan kojim su toga dana pravoslavni vjernici – ne svi – slavili uskrsnuće od mrtvih Isusa Nazarećanina koji je umro na križu, potom pokopan u priručnu/iznajmljenu grobnicu i – po kršćanskome […]

Proslavili smo Pesah, Uskrs, Vaskrs i Bajram. Bliži se i Đurđevdan. Zbili se praznici jedan uz drugi kao da nam Bog pokušava nešto da kaže, da nas podsjeti da se i mi slavljenici zbijemo jedni uz druge kako bismo pokazali da ono što slavimo treba i da živimo. Najljepše želje i pozdravi stizali su sa […]

Kapitalizam i Uskrs Fascinantna moć suvremenog neoliberalnog kapitalizma očituje se prije svega u njegovoj sposobnosti da sve usisa u sebe i potom od svega načini svoj gradivni element – tržišnu robu, pa čak i samo tržište.

Po julijanskome kalendaru, u nedjelju 24. travnja 2022., bio je Uskrs, blagdan kojim su toga dana pravoslavni vjernici – ne svi – slavili uskrsnuće od mrtvih Isusa Nazarećanina koji je umro na križu, potom pokopan u priručnu/iznajmljenu grobnicu i – po kršćanskome vjerovanju – treći dan uskrsnuo.

Dok smo u prazničnom raspoloženju, to pre svega podrazumeva spajanje nespojivog uz iznenadne spondiloze i prolive, virusne infekcije od tri dana za spojiti ili ponovnih iščašenja i preloma, a sve sa ciljem da napravimo amalgam od srede do sledeće srede.

Kojom bismo riječju mogli sažeti temeljne biblijske događaje? Jedan od odgovora svakako jest: Izlazak ili oslobođenje od ropstva. U biblijskim tekstovima, uključujući Tanah i novozavjetne tekstove, čitati je različite perspektive razumijevanja ropstva i oslobođenja. Riječi je o neodvojivim razinama: od političke do duhovne. Tekstovi svjedoče o političkom ropstvu u Egiptu, Asiriji i Babilonu, o duhovnom […]

Podsvijest sve određuje, i premda ljudi uvelike bježe od nje, ona ih negdje, u nekom nesmotrenom trenutku izda, pokaže njihove skrivene namjere. Koliko čovjek ima lica? I jesu li sva lica naših bližnjih iskrena i čestita? Reći ću odmah, vrlo rijetko, a ondje gdje je to uistinu slučaj, čovjek tome treba pribjegavati, kao nekom sigurnom […]

Koji je to samo paradoks. Oni koji su samo koju godinu prije u molbama za prijem u Savez komunista pisali kako oni s religijom ništa nemaju, poslije su bivali najzagovorljiviji crkvenjaci, koji su ranije stizali u crkvu da bi zauzimali prve redove jer oni nose privilegiju snimanja u medijima.

Jučer smo (kršćani zapadnog obreda i drugi) proslavili Uskrs. Pravoslavna braća i sestre će to činiti iduće nedjelje (i ja opet sa njima). Papa je tijekom poruke i prije jučerašnjeg blagoslova Urbi et orbi (gradu i svijetu) ponovio riječi koje je Isus upravio svojim učenicima: ”Mir vama”, ali je pritom ovogodišnji Uskrs nazvao ”ratnim Uskrsom”, […]

U intervjuu koji je papa Franjo dao novinarki Loreni Bianchetti, u posebnoj emisiji programa ”A Sua immagine” (Na njegovu sliku), govori se o različitim temama: o drami rata, ne samo u Ukrajini, o ulozi žena, pitanju izbjeglica, pandemiji, o svjetovnosti u Crkvi, ali i o važnosti oprosta i nade na kršćanskom putu

Riječi brigadira Matka Raosa, na nedavnom skupu HOS-ovaca u Splitu, o tome kako ”današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941. godine”, izazvale su, od strane Vlade RH, lavinu prividnog ograđivanja, budući da je ovaj brigadir tamo bio u funkciji izaslanika ministra branitelja.

Mnogi od nas i dalje smo samo mirni promatrači krvoprolića na rusko-ukrajinskoj bojišnici. Mirni smo, kao da se tako nešto ovdje nikada nije dogodilo, kao da takvih i sličnih ratova nikada i nije bilo. A ratovi su – nikako da prihvatimo tu gorku istinu – nepromjenjiva svakodnevna ljudska zbilja.

Ova je jesen obilježena mnogim izazovima, kako se danas politički korektno nazivaju smrtonosne situacije kao što su pandemija koronavirusa, talibanska vlast u Afganistanu, bosansko-hercegovački vječni rašomon i globalna ekonomska kriza koja uvijek prijeti pohlepnom i nepravednom svijetu.

Kako rimovati ”mati” s ”klati”, zgražali su se protekle nedjelje, na pravoslavni Uskrs mnogi koji su vidjeli ranojutarnji video iz Borova Sela? Hrvatska mati čiji su sinovi, na vjerski blagdan obećavali Srbe klati – duboko je zakazala s odgojem, obrazovanjem, ljubavlju…

Dopustite mi da se, misleći na braću i sestre Pravoslavne Crkve koji slave Uskrs, prisjetim svoje posjete Lavri sv. Trojstva i sv. Sergija (Trojice-Sergijeva lavra) za putovanja u Rusiju krajem 80-ih.

Iz Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj u Zagrebu u nedjelju nešto poslije 15 sati priopćili su tužnu vijest o sudbini dvoipolgodišnje djevojčice, koja je ondje iz Nove Gradiške prije nekoliko dana dovezena u izuzetno teškom stanju zbog ozljeda koje je pretrpjela.

Svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega 2021. Draga braćo i sestre, sretan Uskrs! Sretan i miran Uskrs! U svakom kutku svijeta danas se iznova razliježe navještaj Crkve: “Isus, raspeti, uskrsnu kako je rekao. Aleluja”.

Moram početi preliminarnim upozorenjem kako ova kolumna nema apsolutno nikakve veze s mojim znancem Francisom Fukuyamom i njegovom kontroverznom neohegelijanskom tezom o kraju povijesti. Ovdje se radi o dalekosežnom značenju i eshatološkom dovršenju povijesti koje se temelji na uskrs(nuć)u Isusa Krista nakon njegove smrti na križu.

(Opaska uredništva: Ponavljamo veliki intervju koji je blakopokojni patrijarh srpski Irinej dao Dragi Pilselu za Božić 2017. jer je to sada opet potrebno čitati i jer iz toga intervjua stječemo prilično dobru sliku o ovom značajnom čovjeku i istinskom kršćaninu koji ostavlja zajednicu pravoslavnih u velikoj tuzi). Intervju s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve, gospodinom Irinejem, […]

Uoči ovogodišnjeg, sasvim neobičnog Uskrsa, kad je rijetko komu bilo do svetkovina i slavljenja, praški svećenik i sociolog religije na Karlovu sveučilištu u Pragu, Tomáš Halík, već nadaleko poznat kao ”disidentski” mislilac, što smo mogli pročitati na Autografu, razmišljao je o značenju i skrivenom smislu ovoga vremena.

Ima u svemu tome pandemijskom nešto uskrsno, iz smrti zla uskrsava dobro. Pozivam sve svoje drage prijatelje da sudjeluju u mojoj uskrsnoj radosti. (Uskrsna čestitka fra Ive Markovića)

Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej u poruci kršćanima koji Uskrs slave 19. travnja, istaknuo je snagu vjere koja pomaže u borbi protiv pandemije koronavirusa, prenosi Vatican News.

U prethodnoj smo se katehezi zadržali na događaju Isusova uskrsnuća, u kojem su žene imale posebnu ulogu. Danas ću govoriti o njegovoj važnosti za spasenje. Što uskrsnuće znači za naš život? I zašto je bez njega uzaludna naša vjera?

Tragikomično je gledati kako don Josip Delaš iz crkve na Sirobuji radi budale od svih. Baš sviju. Od ogorčenih građana, svoje biskupije pa do Stožera i policije, snishodljivih do gadljivosti i gluposti, koja može ugroziti sav njihov rad, kad su u pitanju crkveni običaji (hvarska procesija Za Križen), ili ridikulozni svećenici koji uporno tjeraju po […]

Jučer sam dobio divne poruke, na stotine ljudi (možda znaju da smo Claudia i ja trenutno beskućnici), mira i ljubavi, sve su to poruke koje izazivaju radosti zbog proslave Uskrsa. Svima se i ovim putem zahvaljujem. A bilo je i nekih poruka koje nisu dobrodošle, ali ne izazivaju bijes nego sažaljenje i poziv da se […]

Draga braćo i sestre, sretan vam Uskrs! Danas u čitavom svijetu iznova odjekuje navještaj Crkve: “Isus Krist je uskrsnuo!” – “Uistinu je uskrsnuo!”.

Ove nedjelje zapadni kršćani (rimokatolici i protestanti) slave Uskrs, a tjedan kasnije proslavit će ga istočni (pravoslavni) vjernici. Ne radi se o dva Uskrsa, jer je Uskrsli samo jedan, nego o (na žalost još uvijek) dva kalendara.

Kojom bismo riječju mogli sažeti temeljne biblijske događaje? Jedan od odgovora svakako jest: Izlazak ili oslobođenje od ropstva.

Dva tjedna nakon potresa, naša je kuća dobila žutu P1 naljepnicu: privremeno neuporabljiv objekt koji čeka podrobniju analizu statičara. Ekipa koja je jučer došla u naše selo, sada, zbog razmjere štete, već široj javnosti poznat Medvedski Breg (župa Čučerje), priznala nam je da oni u toj kući ne bi spavali jer bi se kuća, kao […]

Za nas kršćane reformacijske baštine je između proljetnog tužnog Velikog petka praćenog radosnim Uskrsom s jedne strane te kalendarski nepreciznom, ali folklorno i darivalački (pre)bogatom prosinačkom/decembarskom Adventu s proslavom Božića kao vrhunca s druge strane još jedan datum redovito obilježavan.

U subotu 27. srpnja se dogodila antifašistička proslava diljem Lijepe naše. Dan ustanka naroda Hrvatske protiv fašizma, 27.7.1941., u Srbu obilježavao se uzduž i poprijeko. Odjeci slavlja i partizanskih pjesama stizali su čak iz BiH, gdje su na isti način obilježavali zajednički Dan ustanka protiv fašizma. Pjesma se širila čak preko Plješivice i Dinare na […]

Uskrs je najveći i najradosniji kršćanski blagdan jer proslavlja Isusovu pobjedu nad smrću, grobom i mržnjom. Svečana bogoslužja su te najznačajnije nedjelje u godini očekivano najbolje posjećena i najradosnija.

Smisao obrazovanja je promjena ličnosti, zamijeniti praznu glavu otvorenim duhom (The purpose of education is to replace an empty mind with an open one. M. Forbes). Obrazovanje nije stjecanje vještina, već stvaranje načina mišljenja u kojem se cijene činjenice i znanja, ali se o njima kritički razmišlja. Školovanje nije obuka, već izgradnja osobe, prenošenje društvenih […]

Između smo svetkovine Uskrsa po oba kalendara. Jučer ga je slavio kršćanski zapad, iduće nedjelje će ga slaviti kršćanski istok. Baš lijepo.

Pred sam Uskrs 26 hrvatskih i inozemnih znanstvenika – pod dirigentskom palicom Slavena Letice – odlučilo je čitateljima Večernjaka obznaniti svoj stav o odnosu vjere i znanosti. Okupilo se donekle šareno društvo – što pravih znanstvenika-istraživača, što medicinskih i psihijatrijskih djelatnika, a njima su se priključili i filozofi i teolozi, kao jedna, moram reći, prilično […]

Nimalo ne čudi što je, s gledišta vojne struke, Uskrsni ustanak 1916. godine doživio kategorički neuspjeh. Dan prije negoli je trebao započeti, britanske vlasti presrele su brod koji je prevozio oružje i municiju iz Njemačke.

Poruka Urbi et orbi pape Franje, Uskrs 2018. Draga braćo i sestre, sretan Uskrs! Isus je uskrsnuo od mrtvih.

Cjelokupno kršćanstvo, zapadno (rimokatolici i protestanti) i istočno (pravoslavni), slavi jedan te isti Uskrs – iako nažalost po različitim kalendarima (na zapadu gregorijanskom, a na istoku julijanskom) – već treće tisućljeće od Kristova spasonosnog ulaska u našu ljudsku povijest.

Ušli smo u, po meni, najvažniji tjedan u godini – vazmeni tjedan. Iduće nedjelje kršćani zapadnog obreda slave Uskrs. Pravoslavna braća i sestre će to činiti tjedan dana iza toga.

Srijeda je bila zanimljiv dan. Dva katolička spomendana slučajno su se srela, Pepelnica ili Čista srijeda, kojom počinje korizma, pokorničkih četrdeset dana pred Uskrs, i sveti Valentin, koji se slavi kao Dan zaljubljenih.

Križ se ne voli i ne može se voljeti. Ovim riječima započinje knjiga “Raspeti Bog”, njemačkoga protestantskog teologa Jürgena Moltmanna, podnaslovljena kao “Kristov križ kao temelj i kritika kršćanske teologije”.

Sto posto se slažem s kritičarima programa svih hrvatskih TV postaja na Veliku Gospu, kao i danima prije i poslije 15. kolovoza. Ama baš sve su bile pune hodočasnika, misa, propovijedi, prigodnih izljeva pobožnosti vjernika i izjava za što će se oni sve moliti.

Dok ovo pišem, papa Franjo privodi kraju misu na velikom vojnom stadionu u Kairu. Prisutno je oko 30.000 vjernika i znatiželjnika, među njima i oko 3000 ključnih VIP lidera iz svih segmenata egipatskog društva. S obzirom na vrijeme, mjesto i kontekst ovo je doista događaj za pamćenje.

Doista, kada kršćanstvo ne bi imalo toliko bogatu i razvedenu povijest iznašašća kakvu je imalo te kada ne bi uključivalo pluralizam iskustava i naglasaka živih u brojnim zajednicama i pojedincima u svijetu, teško bi bilo ostati kršćaninom u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj.

Doista, kada kršćanstvo ne bi imalo toliko bogatu i razvedenu povijest iznašašća kakvu je imalo te kada ne bi uključivalo pluralizam iskustava i naglasaka živih u brojnim zajednicama i pojedincima u svijetu, teško bi bilo ostati kršćaninom u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj.

Veliki tjedan i i Uskrs donekle su zasjenili značajni rođendan suvremenika koji, doduše, živi u dobrovoljnoj povučenosti, ali je duhovno prisutan i u životu Katoličke crkve i u vjerničkoj i ateističkoj javnosti – papa emeritus Benedikt XVI., Joseph Ratzinger, proslavio je na Uskrs (16. travnja 2017.) svoj 90. rođendan.

Ne, njega još nisu pustili na miru svi oni stođavli s kojima nam se uoči Uskrsa pentrao po medijima. Svi udari na kulturu i jezik, sve lektorsko-manevarske pripreme za političke i vojne osvajačke pohode, sve neuspjele geografske asocijacije iz protekloga stoljeća, svi nametnuti ratovi…

Dođoše tako neka vremena u kojima se s oltara opet prijeti. Prijeti se onima, takva je sada moda kod hrvatskih nacionalista, koji se usudiše biti blagi i dobrohotni prema jeziku.

Zemaljske nade ruše se pred križem, ali se rađaju nove nade, one koje su neprolazne. To je nada različita od onih koje se ruše, od nada ovoga svijeta. Ali o kojoj je nadi riječ? Koja se nada rađa iz križa?

Astronomska providnost je ove godine prevladala kršćansko-kalendarsku razjedinjenost, pa danas Uskrs slave zajedno i zapadno (katolici i protestanti) i istočno (pravoslavno) kršćanstvo. Tako bi trebalo biti svake godine, jer je Uskrs(li) samo jedan i jedincat, neponovljiv i ne(pot)kupljiv, svima dostupan, ali ničija isključiva svojina.

Ušli smo u, po meni, najvažniji tjedan u godini – vazmeni tjedan. Iduće nedjelje kršćani slave Uskrs. Ove godine to slave svi zajedno. Baš lijepo.

Draga braćo i sestre, korizma je novi početak, put koji vodi ka sigurnom cilju: Uskrsu, Kristovoj pobjedi nad smrću. To nas vrijeme uvijek snažno poziva na obraćenje. Kršćanin je pozvan vratiti se Bogu “svim srcem” (Jl 2, 12), ne zadovoljavati se osrednjošću već rasti u prijateljstvu s Gospodinom.

Intervju s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve, gospodinom Irinejem, bio je jedan od zahtjevnijih poslova protekloga vremena i, najiskrenije, pribojavao sam se da mu neka izuzetno provokativna pitanja neće prijati. Moram stoga pohvaliti gospodina patrijarha i njegove suradnike koji su pristali na intervju koji je sve osim protokolarno čavrljanje. Razumijet će čitatelji da nismo odmah mogli […]

(Opaska uredništva: ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Želite li dobro zarađivati, a niste poduzetnik spreman na ulagačke rizike, u kapitalističkom svijetu morate vladati nekakvom specijalističkom vještinom, biti, na primjer, neurokirurg, ili mikrobiolog, ili kompjutorski programer, ili analitičar burzovnog tržišta, ili redatelj reklama, ili odvjetnik za razvode…

Bilo je, kažu, jednom vrijeme da se nije smjelo kazati da si Hrvat. Jednako se tako, tvrde, nije smjelo ići na vjeronauk i na misu. Ja, doduše, ne znam kad je to vrijeme bilo jer su moji otvoreno ispovijedali svoju hrvatsku narodnost, krstili se, ispovijedali, pričešćivali, krizmali i ženili u crkvi, postili na Veliki petak, […]

Želite li dobro zarađivati, a niste poduzetnik spreman na ulagačke rizike, u kapitalističkom svijetu morate vladati nekakvom specijalističkom vještinom, biti, na primjer, neurokirurg, ili mikrobiolog, ili kompjutorski programer, ili analitičar burzovnog tržišta, ili redatelj reklama, ili odvjetnik za razvode…

Mi ljudski, vremenom ograničeni prolaznici životom ili ne vjerujemo ili pak često zaboravljamo da smo stvoreni od vječnosti za vječnost. Uronjeni u svom vremenu uglavnom smo premalo svjesni svoje prolaznosti kao i svoje usmjerenosti prema vječnosti. O prolaznosti i vremenitosti vlastita života te o vječnosti ćemo eventualno razmišljati tek u anticipaciji neizbježne smrti i to […]

Nisam svetac. Nisam čak ni vjernik. Poštujem zapovjedi. Slavim Božić i Uskrs. Zapravo volim blagdane, obiteljska okupljanja i bakalar s prijateljima. Nostalgično se sjećam svinjokolja u studenom i još uvijek govorim o prvom kupanju za Praznik rada.

Mi ljudski, vremenom ograničeni prolaznici životom ili ne vjerujemo ili pak često zaboravljamo da smo stvoreni od vječnosti za vječnost. Uronjeni u svom vremenu uglavnom smo premalo svjesni svoje prolaznosti kao i svoje usmjerenosti prema vječnosti. O prolaznosti i vremenitosti vlastita života te o vječnosti ćemo eventualno razmišljati tek u anticipaciji neizbježne smrti i to […]

Sjećate li se vremena kada su progresivni drugovi slavili Prvi maj kao praznik rada, a istovremeno se rugali Uskrsu kao pseudo-blagdanu zatucanih vjernika? Danas gospoda slave Uskrs a rugaju se zaostalim proleterima koji bi 1. svibnja htjeli proslaviti dan radničke solidarnosti. Ne znam tko, što i kako danas slavi u Beogradu jer su se pravoslavni […]

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora ponavljamo raniju kolumnu). ”Čemu se mogu nadati?” To temeljno pitanje smisla ljudske egzistencije postavlja Imanuel Kant, jedan od najvećih filozofskih umova svih vremena. A Jürgen Moltmann, glasoviti autor ”Teologije nade”, nas uvjerava da upravo na to pitanje najbolje odgovara povijesna činjenica Kristova uskrsnuća jer ona razotkriva dobrohotne Božje nakane za […]

U danima u kojem će odgovor na pitanje ”što je nama Uskrs” kroz Poslanice, propovijedi i nagovore ponuditi mnoštvo crkvenih službenika, od poglavara i biskupa do župnika, posebno je zanimljivo čuti mišljenje osobe poput Anne Marie Gruenfelder.

Prošli su korizma i Uskrs, a s njima i četrdesetodnevna molitva katoličkih aktivista pred bolnicama kojom su pokušavali potaknuti savjest trudnica i liječnika da odustanu od pobačaja. Ne znam je li to polučilo kakav uspjeh, koliko je žena s neželjenom trudnoćom odlučilo ipak roditi i koliko je ginekologa,

Dok njegov šef i vrhovni katolički autoritet papa Franjo propagira ljubav kao najučinkovitije oružje protiv zla koje diljem svijeta ubija i unesrećuje ljude, lider hrvatskih katolika kardinal Josip Bozanić svojom uskršnjom propovijedi prokazao medije kao zlo u hrvatskom društvu koje radi protiv uglednih kršćana i kršćanskih temelja.

Kršćani najčešće Isusove parabole tumače izvan okvira samoga žanra parabole – kao alegoriju, svodeći njihovu poruku na moralnu pouku. K tome, čitamo li parabole isključivo kroz našu vlastitu kulturu i naslage tumačenja što nam je ona namrla, zaplest ćemo se u stereotipe. Promašujemo Isusovu nakanu da provocira, izaziva na razmišljanje i na djelovanje.

Nakon eksplozija bombi u Bruxellesu sasvim su očekivano eksplodirali i internetski portali i forumi, jer su mnogi – poznati i nepoznati, ljudi s pravim i ljudi s lažnim imenom – osjetili potrebu nešto reći. Neki izražavaju sućut zbog žrtava, neki optužuju Angelu Merkel za njezinu politiku prema izbjeglicama (kao da Europa nije doživljala terorističke napade […]

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora ponavljamo raniju kolumnu). ”Čemu se mogu nadati?” To temeljno pitanje smisla ljudske egzistencije postavlja Imanuel Kant, jedan od najvećih filozofskih umova svih vremena. A Jürgen Moltmann, glasoviti autor ”Teologije nade”, nas uvjerava da upravo na to pitanje najbolje odgovara povijesna činjenica Kristova uskrsnuća jer ona razotkriva dobrohotne Božje nakane za […]

”Što vi s tim nenasiljem možete konkretno učiniti? Jeste li slijepi, zar ne vidite zločine u Ukrajini, opasnost svirepog nasilja u Siriji koje nam prijeti? Zar nije jasno k’o dan da nam je jedini spas u obrani vojnom silom?” Takva nas pitanja susreću kada zagovaramo odricanje od nasilja. I dobro je dok nas susreću, dok […]

Želim i moram pisati o svetkovini Uskrsa, ”najvećem kršćanskom blagdanu”, iako će se naći u Hrvata i doktor fundamentalne teologije koji će reći da tomu nije tako, već da je najveći blagdan onaj kada se Crkva spominje misterija utjelovljenja, kada je Duh Sveti oplodio Mariju. A slušamo religijski nepismene novinare, čak i svećenike, koji će […]

USKRSNA PORUKA NADBISKUPA ZAGREBAČKOGA KARDINALA JOSIPA BOZANIĆA Draga braćo i sestre! 1. Cijeli se Veliki tjedan može promatrati u svjetlu dvaju velikih predanja. Tu je u prvom redu Isusovo predanje. Isus se predaje. On potpuno daje sebe iz ljubavi prema čovjeku i iz vjernosti nebeskomu Otcu. Istodobno tu je i Isus koji je izdan, predan […]

”Čemu se mogu nadati?” To temeljno pitanje smisla ljudske egzistencije postavlja Imanuel Kant, jedan od najvećih filozofskih umova svih vremena. A Jurgen Moltmann, glasoviti autor ”Teologije nade”, nas uvjerava da upravo na to pitanje najbolje odgovara povijesna činjenica Kristova uskrsnuća jer ona razotkriva dobrohotne Božje nakane za budućnost čovječanstva. U Kristovom su uskrsnuću postavljeni temelji […]

Ovaj tjedan je tjedan radosti: slavimo Isusovo uskrsnuće. To je prava, duboka radost utemeljena na sigurnosti da uskrsli Krist više ne umire, već je živ i djeluje u Crkvi i svijetu. Ta sigurnost prebiva u srcu vjernikâ od onog uskrsnog jutra, kada su žene pošle na Isusov grob a anđeli im rekoše: “Što tražite Živoga […]

Gotovo svi dnevni listovi prenijeli su videosnimku koju sam našla na portalu Jutarnjeg lista od 21. travnja 2014. a na kojoj je zabilježen odgovor ruskog parlamentarca Žirinovskog na pitanje jedne novinarke. Zapravo radi se o njegovom monologu, koji poprima oblik ispada, jer je parlamentarac na tiskovnoj konferenciji izgubio živce kada mu je jedna od prisutnih […]

Kada je mirna i tiha, tada mi je Ljubljana najdraži grad na svijetu. Upravo je takva danas, dok ovo pišem (subota), uskršnja, praznična i spokojna. Ulice su prazne, pa čak i kod moje povrćarke, na tržnici, gdje se subotom vuku repovi, nije bilo nikoga, a i u pošti su bile samo službenice.

Veliki evangelički teolog Dietrich Bonhoeffer danas je po cijelom svijetu slavljen kao ”genijalni mučenik”. U nacističkom paklu posebno je duboko proživljavao i promišljao pitanja vjere i nevjere te su iz tih iskustava nastala njegova izuzetno utjecajna pisma koja su na hrvatskom jeziku objavljena u knjizi ”Otpor i predanje”.

Naš je savremenik evo već skoro 2000 godina; ne od rođenja, nego od smrti u 33. godini aetatis suae. I ne samo to: Isus će ostati naš savremenik sve do Strašnog suda, dakle kraja svega (muslimani kažu: Belaja), do Poslednjeg Informativnog Razgovora – kad god on nastupi.   Izvod iz prekršajne i krivične evidencije Službe […]

Jednom kada krene putem poniženja i oplijenjenja, Isus ide do kraja. On dostiže potpuno poniženje “smrću na križu”. Riječ je o najgoroj smrti, rezerviranoj za robove i zločince. Isusa se smatralo prorokom, ali umire kao zločinac.   Gledajući Isusa u njegovoj muci, vidimo kao u nekom zrcalu patnje čovječanstva i nalazimo Božji odgovor na misterij zla, […]

Piše: Drago Pilsel  Poštovani o. Frano, mnogima će se činiti proturječno. a nekima i suviše izazovno da o Uskrsu vodimo razgovor u povodu vaše knjige ”Bogozaborav – Razmišljanja o aktualnim izazovima Crkve” (koju je izdao zagrebačko-sarajevski Synopsis i o kojoj opsežno pišemo u rubrici Ex libris na našem portalu) tako da ga započnemo vašom konstatacijom […]

Kad ispovijedamo da smo vjernici, često, zapravo, hoćemo potvrditi kako vjerujemo u Božju opstojnost. No, vjerovati da Bog postoji jedva da ima dublje veze i s Bogom i s vjerom samom.   Bog nije odgovor na pitanja – on je prisutan u pitanjima u nama samima. On ne jamči spasenje – spasenje je put kojim […]

Vjernik bi očekivao da Papa zna sve odgovore, da bi ga znao ispravno uputiti u svim kušnjama i dvojbama. Napokon, to mu je u opisu radnog mjesta. On je Petrov nasljednik, vlasnik onih ključeva koje je Isus, po Matejevim riječima, dao najdražem učeniku.   “Što god svežeš na zemlji, bit će svezano i na nebesima, […]

Nedjelja prije Uskrsa se u kršćanskim crkvama slavi kao Cvjetnica. Ona obilježava Isusov konačni ulazak u Jeruzalem te početak posljednjeg i najdramatičnijeg tjedna njegovog života. Stoga se on zove i Veliki ili Sveti tjedan. U četvrtak ovoga tjedna Isus će biti uhićen, a u petak mučen, suđen i ubijen. Sljedeća će nam nedjelja već donijeti […]

Baš mi je žao što se opet moram, umjesto da napišem nešto u povodu misterija Uskrsa, svetkovine koje slavimo za tjedan dana, vratiti na skandaloznu propovijed sisačkoga biskupa Vlade Košića na misi za ratnog zločinca Darija Kordića, odnosno na cijelu tu paradu beščašća na kojoj se na najbrutalniji način vrijeđalo ubijene i ranjene Bošnjake u […]

Kako govoriti o Bogu u našem dobu? Kako prenositi poruku evanđelja i otvoriti putove njegovoj spasenjskoj istini u često zatvorenim srcima naših suvremenika i u njihovim umovima koji su katkad otupljeni blještavilima društva?   Sam se Isus, kažu nam evanđelisti, u naviještanju Božjeg kraljevstva pitao o tome: “Kako da prispodobimo kraljevstvo nebesko ili u kojoj […]