autograf.hr

Opisujući koncept ”bogozaborava”, koji je ujedno i naziv njegove knjige – odlični hrvatski teolog (s adresom u Njemačkoj) o. Frano Prcela progovara: ”Premda možda u prvi mah zvuči kao igra riječi, radi se zapravo o dalekosežnoj tvrdnji: mi smo zaboravili da smo Boga zaboravili. Bogozaborav: nipošto zaborav iz tzv. dementnosti, nego je to plod indiferentnosti […]

Napoleon reče: Ilirija vstan! Vstaja, izdíha: Kdo kliče na dan? O vitez dobrotni, kaj ti me budiš! Daš roko mogočno, me gori deržiš! Često se sjetim ove pjesme Valentina Vodnika, pa se pitam hoće li netko uspjeti, poslije Teute i Napoleona, stvoriti Treću Iliriju? I zato za danas biram izvatke iz teksta Daše Drndić, dok […]

Evo kako naš narod slavi i zabavlja se, kada već jako drži do kolektivno dirigiranih, i slijeđenih ponašanja – on se ubija pucnjavom i hranom naizmjenice, pa dok se nečim ne obezglavi, ili u toj ”ljubavi”, ne obezglavi svoje bližnje.

Svijet je mislio da je fašizam pobijeđen 9. maja 1945. godine. Međutim, tada je toj aždaji odsječena samo glava, a ostali su živi repovi. Ti repovi nas mlate i danas. To mlačenje nije nasumce, nije sporadično i nesinkronizirano, što znači da su repovi još vezani za glavu, da je glava živa.

Kažu, ”starost, ludost”. Ima istine u tome. Što sam stariji to mi se čini da je svijet oko mene sve luđi. Međutim, na žalost, ne da u tome ima istine, nego teško je ostati normalan kada vidiš što se zbiva kod nas i u svijetu. Ratovi oko nas. Razorno oružje uništava sve, od nedonoščadi do […]

”Odakle si lijepa djevojko. Ko ti rodi oko plavetno. Ko ti dade kosu zlaćanu. Ko te stvori tako vatrenu. Ko ti dade kosu zlaćanu. Ko te stvori tako vatrenu.” Našu licemernu naciju u nestajanju frapirao je fenomen koji se aktivno negira, od koga se radi udaljavanje i gnušanje, a vezan je za slušanje i pevušenje […]

Otkako u Hrvatskoj imamo ”uveden” euro kao platežnu valutu, možemo konačno odahnuti – uistinu smo, crno na bijelo, Europa, a ne kakav smrdljivi, narogušeni, ratoborni Balkan. Toj misli nepobitno i pravocrtno (očito poput nekih amplituda) – ide sve u prilog – nevjerojatan prosperitet što ga odnedavno bilježimo u naših, takozvanih ”običnih” građana, dakako, i cjelokupne […]

U vremenima letnjih oluja prođe nam još jedna ”Oluja”. Nacionalni praznik kada se, posebno od strane onih koji u Domovinskom ratu nisu učestvovali, vrši prava utrka ko će da u recikliranom govoru više puta pomene Titovog generala i prvog nam predsednika Domovine, odnosno našu hrišćansku veru, Miloševića (ne Borisa) i pobunjene Srbe.

Mislim na jednu rečenicu Edgara Morina, francuskog sociologa, filozofa, antropologa, važnog suvremenog mislioca koji je ovih dana, čitam, proslavio i svoj 102. rođendan. U ime tog ”starca”, a ovaj epitet upotrebljavam kao oznaku časti i visokog, uglednog statusa, nipošto ne pogrde, gospodina koji je i u jednom sofisticiranom, visoko prosvijećenom društvu kao što je francusko, […]

Mužjačka Hrvatska, i susjedstvo, mogu odahnuti, otišla je ”u veliko bezglavo ništa” (by Krleža) Dubravka Ugrešić, svjetska književnica nagrađivana i prevođena na dvadesetak jezika. I nepopustljiva ratnica za oslobođenje žene i zgažene čovječnosti Balkana.

Čišćenje pamćenja Kao teolog podsjećam i na ono što svaka moralno zdrava osoba zna: pravo na život i dostojanstvo svake osobe nedodirljivo je, i osobito za vjernike abrahamskih religija na Balkanu, pod Božjom je zaštitom. Stoga svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje. Tu ne može biti razlike ni rasne, ni nacionalne, ni konfesionalne, ni stranačke. […]

Na Balkanu nas odmalena uče, kao što nas uče da je mržnja prema drugome sastavni deo nacionalnog identiteta, kako je sav naš nemar u sadašnjosti posledica naše genocidne i krvave prošlosti koja je svoje imenovanje u literaturi kaznenih dela dobila na ovim našim toponimima. To je onaj propust od strane država koje ne rade na […]

Neretko se dešava da me poznanici koji su posvećeni ideologiji (neo)liberalizma i kapitalizma (od kojih su mnogi često i ”pro-EU” i ”pro-NATO” orijentacije) pitaju: ”Kako ti, kao levičar, možeš da sediš i piješ sa ‘tim i tim’, ko je desničar/ka?” Ili, ”Kako možeš sa njim/njom, ko je iz ‘tog i tog’ tabora da učestvuješ u […]

Rano je londonsko jutro. Krenula sam kod malih Poljaka koje vodim u školu. U busu sam pročitala jednu priču na portalu Autograf koja je pokrenula lavinu sjećanja na život na Balkanu, ali i na život u Engleskoj.

U Hrvatskoj se borimo protiv užasne količine govora mržnje u komentarima čitatelja na portalima. Malo portala zaista moderira ili onemogućuje govor mržnje. Autograf.hr je u tome bio pionir i drago nam je da smo motivirali i neke druge portale da spriječimo medijsku kanalizaciju. Inače, ne prođe dan da nisam žestoko napadnut uvredama, prijetnjama ili izmišljotinama […]

Opisao nas je i opjevao Johnny Štulić, prije četrdesetak godina, kad je Azra žarila i palila Jugoslavijom. Ali. Sad je ”post Jugoslavija”, i Johnny opet maršira muzikom i riječima, kao škotski gajdaši, koji su usred bitke za Normandiju u svom povijesnome slow march marširali i svirali smireno kroz kišu metaka i šrapnela.

Milovan Đilas: ”Raspad i rat, dnevnik 1989-1995”, Vukotić media, Beograd, 2022. Onaj tko se odluči pročitati obimni dnevnički spis Milovana Đilasa o povijesno iznimno intrigirajućem dobu postjugoslavenskih dešavanja ne može, odnosno ne bi trebao biti običnim čitateljem, ma koliko bio predestiniran za ovu vrstu literarne meštrije. Taj se čitatelj mora ”oboružati” znanjima iz povijesti, ponajprije, […]

Posla je sve više i sve više će ga biti, a radnika je sve manje i bit će ih sve manje. Hladni rat je prestao, sad je mlačan, a svaki tren može postati vruć u cijelom svijetu, kao što je sada za Ukrajinu. A onda sankcije, blokade, zabrane uvoza i izvoza i bankovnih transakcija, i […]

Kažu da je Čehov jednom rekao, osobno to nisam pročitao, ako se u prvom činu pojavi puška, u trećem će sigurno opaliti. Svijet je neprekidno pozornica u čijim se dijelovima istovremeno igraju sva tri čina, a koji od njih gledate ovisi o mjestu u gledalištu koje može istovremeno biti i sama pozornica.

Dok se pripremamo za otvaranje granica, kupujući aranžmane za precenjene instagram destinacije, na istoku Evrope dešava se gomilanje vojski koje su do juče delile identičnu istoriju, govorili su sličan ili isti jezik te se i dalje istom Bogu mole. To im je, imajući u vidu da se svi odriču onih drugih, izgleda jedina poveznica koja […]

Na jednoj konferenciji u Rimu, Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske, čuvši da govorim jezikom njemu razumljivim konstatovao je da sam ”naša”, a ja sam mu odgovorila da nisam, ali da jeste ”njihova iz Hrvatske” moja svekrva. ”Zaista? Odakle je?” Na moje iz Knina slijedilo je Stjepanovo s osmijehom ”UPS!”

Stanje u BiH posljednjih mjeseci teško je opisati i obuhvatiti nekom jedinstvenom političkom strategijom. Mnogo je sudionika koji su to stanje odredili i programirali, koji sami nemaju jedinstvenu i konzistentnu politiku, pogotovo nemaju međusobno koordiniran i ujednačen pristup tom stanju. S jedne strane su domaći akteri, s druge strane su strani, svi involvirani u ovo […]

Asocijacija nezavisnih intelektualaca – Krug 99, Sarajevo, uputila je pismo Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a i Pododboru za Evropu američkog Kongresa u povodu predstojećeg saslušanja 28. oktobra 2021. na temu ”Angažiranje SAD-a na Balkanu”.   

Velike političke krize na brdovitom Balkanu doista nisu ništa novo. Jedna takva je bila okidač za Veliki rat. Kasnije, u Drugom svjetskom ratu, Balkan se ponovo pokazao kao pravi iracionalni dio svijeta u kojima su zaraćene strane, na jednom kraju međusobno ratovale, a na drugom dogovarale savezništva.

Jedan je bio i nije htio vakcinu pa je dobio koronu. Bio je jedan koji je bio žedan pa je na dužnosti pio vode. A bio je još jedan, žuljala ga obuća pa se na dužnosni prezuvao. E, ta su trojica, prema zaključcima velikih stručnjaka za nogomet, krivci što se nije dogodilo čudo pa da […]

Memorandum o uspostavljanju borbe protiv korupcije kao ključnog interesa nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država donesen je 3. lipnja 2021. godine. U dokumentu je navedeno kako korupcija nagriza povjerenje javnosti; zaustavlja učinkovito upravljanje; iskrivljuje tržišta i pravičan pristup uslugama; podriva razvojne napore; pridonosi nacionalnoj krhkosti, ekstremizmu i migracijama; autoritarnim vođama pruža sredstvo za podrivanje demokracija širom […]

Korupcija je jedan od glavnih izazova vladavini zakona, životnim šansama i dobrobiti ljudi na zapadnom Balkanu. To je i uzrok i posljedica mnogih kaznenih djela i načina ponašanja koja prožimaju regiju, a način na koji je korupcija povezana s politikom sugerira stupanj organizirane korupcije, pa čak i elemente zarobljenih država u regiji.

Biste li ubili svoje starije članove porodice, jer više nisu u stanju da privređuju, nemaju bednu penziju da im otimate, uz to su još i ”podetinjili”? Čini se da je pitanje neprihvatljivo, asocira na kazneno delo, svakako, te da onome ko ovako nešto izgovara treba napraviti istom merom.

Prije svakih izbora u Hrvatskoj svjedočimo aktivaciji svih vladajućih struktura kako bi se ostvario dobar rezultat na izborima, kako bi se negdje započelo ili nastavilo vladati. Uprežu se tada sve instance, čak i marginalizirani članovi prvi puta osjete okus bitnosti.

Gledam kartu Europe i opažam kako se sve radosnije guramo tamo gdje nam je mjesto.

Autokratsko-totalitarni i anarho-liberalni sistemi se svode na isto – gube se u pragmatizmu, pokazuju da počivaju na bezidejnosti.

Već nekoliko dana slušamo/čitamo reakcije na izbor dosadašnjeg mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija (Prvoslava) Perića za novog patrijarha Srpske Pravoslavne Crkve. Kako to već na Balkanu biva (a živimo, ne zavaravajmo se – na Balkanu, barem što se mentalnog sklopa tiče), komentari se promeću u kritike, vrijeđanja, pljuvanja, ostrašćene rasprave, nekritične opservacije, zamjenu teza, prebacivanje težišta na […]

U jednoj zemlji na brdovitom (Zapadnom, kažu) Balkanu, od stoljeća sedmog do danas, nije se ozbiljno razgovaralo o seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju. A onda su neke žene počele govoriti o tome što im se događa(lo) na poslu, fakultetu, ulici, tramvaju, kafiću…

Kad je početkom prošle godine ruski plin počeo teći drugom cijevi plinovoda Turski tok, turski predsjednik Erdogan organizirao je feštu na kojoj su bili i ruski predsjednik Putin, bugarski premijer Borisov i srpski predsjednik Vučić.

Što pobjeda Josepha Bidena, koji će 20. siječnja 2021. postati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, znači za zemlje zapadnog Balkana – šestorku koja čeka na članstvo u Europskoj uniji (Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Albaniju)?

Nakon putovanja po Švedskoj 1837. godine danski pisac Hans Christian Andersen pisao je svom prijatelju: ”U jednom trenutku osjetio sam koliko su Šveđani, Danci i Norvežani povezani i s tim osjećanjem sam po povratku odmah napisao poemu kako smo mi jedan jedinstven narod i da se zovemo Skandinavci”.

Zastupnici teorije sekularizacije i modernizacije bili su uvjereni kako će ponajviše tehnološki razvoj društva dovesti ne samo do gubitka značenja religije u društvu nego čak i do njezina nestanka. Svjedoci smo, međutim, da se krajem 20. i početkom 21. stoljeća događa ”povratak religije” u društvo i nastanak novih religijskih pokreta. Bez religija i religijskog gotovo […]

Razlog da sam ponovno uzeo čitati knjigu Imaginarni Balkan od Marije Todorove (Biblioteka XX vek, 2007, drugo, dopunjeno izdanje) zahvaljujem jednom hrvatskom političaru. On je, naime, želeći opisati neodgovorno ponašanje svoga političkog oponenta, predložio mu da se prestane ponašati kao ”bahati Balkanac”.

Pre 20 godina Svetlana Broz, unuka Josipa Broza Tita i ćerka njegovog sina Žarka, objavila je knjigu “Dobri ljudi u vremenu zla” u kojoj je skupila 90 iskaza ljudi kojima je neko pomogao i spasao ih u ratu u BiH. Knjiga je do sada imala šest izdanja u BiH i jedno u Srbiji, dok u […]

Na dolazak gospodina Mateva Palmera, posebnog izaslanika državnog sekretara SAD-a za zapadni Balkan, u Sarajevo prvi je javno reagirao Dragan Čović, lider HDZ-a BiH. On je požurio obavijestiti gospodina Palmera, uz dobrodošlicu, da su ”dužnosnici HNS-a i HDZ-a BiH predvodnici integracija BiH u EU i NATO”. Također, on je izrazio nadu ”novim iskustvom kroz politički […]

“Riječka farsa” 1919.-1924.; evo metaforičkoga kraja zapravo ”idiličnih”, gotovo literarnih međunacionalnih odnosa kakve je na jedvite jade uspjela nama ovdje nametnuti Carevina kao svome Primorju, izravno podčinjenome Kruni, kroz višejezištvo i regionalni multietnički parlamentarizam, nakon kojih počinje fašistički etnokulturocid, austrougarski egzodus, pa slavenski egzodus, da bi se sve ubrzo strovalilo u strahotni novi rat, pa […]

Ako sam išta u životu dobro napravio (a bit će da sam u životu ipak nešto dobro napravio), to je da sam, kada smo pokretali ovaj portal, odlučio da će religijski diskurs biti vrlo važna komponenta naše ponude. Da se mognemo prisjetiti važnih trenutaka, onda kada smo pokazali da umijemo biti ljudi.

Propovijed pape Ivana Pavla II. na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu, Zagreb, 11. rujna 1994. 1.”Ti si Krist” (Mk 8, 29). Tim riječima Evanđelja današnje liturgije, Petar, u ime svoje i u ime apostolskog zbora, javno ispovijeda svoju vjeru u Isusa, Sina Božjega. Istu ispovijest vjere Petrov nasljednik obnavlja danas, zajedno sa svojom braćom ove […]

(Opaska autora: Svi citati govora Ivana Pavla II. održanog na zagrebačkom hipodromu 11. rujna 1994. prema: ”Ivan Pavao II. Govori u Hrvatskoj 10. i 11. rujna 1994. Kršćanska sadašnjost, Dokumenti 100, Zagreb,1994.”). Dovršavam danas seriju kolumni kojima sam nakanio iz zaborava izvući glasovite riječi pape Ivana Pavla II., izrečene prije 25 godina na zagrebačkom hipodromu. […]

Ćuti dok razgovaraš sa mnom. Kaže se da je to slikovit prikaz demokratije na naš način. Naši narodi su skloni da demokratiju razumeju bukvalno i dosledno, to jest kao dva loša zaista ubiše Miloša. A Miloš je personifikacija svih onih koji su manjina u društvu i koji se sistemski uče da njihov glas nije toliko […]

Zbog novih uvreda i laži na račun Budimira Lončara (čak i u Novome listu!), a u povodu odluke Milana Bandića da mu se dodijeli Medalja Grada Zagreba i to za ”izuzetna postignuća i značajan doprinos međunarodnoj suradnji Hrvatske i zemalja članica EU”, kao osoba kojoj je stalo do povijesne istine donosim kraći životopis Budimira Lončara […]

Vijest je tako bajkovito ljupka i lijepa da mi danima iz glave ne izlazi. Ulazio sam s njom u otužni aviončić Croatia Airlinesa, jedan od preostalih jedanaest, na čijem je nosu ispisan sav hrvatski ponos, Hvala Vatreni!, piše tamo, koji će me odnijeti do Züricha, bila mi je u glavi dok sam obavljao svoje književne […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Napisano je više romana i novela u kojima su se maštoviti  autori poigrali s idejom što bi bilo da je Hitler pobijedio. Različite su varijante. Najpopularnija je novela ”The Man in the High Castle”, prema kojoj je snimljena serija.

Inicijativa Tri mora, koja je krenula iz Dubrovnika 2016. godine, postala je jedan od nosećih stupova hrvatske vanjske politike. Predsjednica Republike promptno je prihvatila poljsku inicijativu za stvaranje vertikalne osi srednje Europe, koja se u poljskom povijesnom imaginariju doživljava kao uskrsnuće ideje Miedzymorze, koju je početkom prošlog stoljeća lansirao poljski maršal Pilsudski.

Ovoga ljeta, unatoč optimističkom priopćenju s nedavnog samita o zapadnom Balkanu u Londonu, nastavlja se destabilizacija ove regije i u njoj povećava nered koji postojano pridonosi globalnom kaosu.

Poslije zaista fenomenalnog uspjeha naših nogometaša na Svjetskom prvenstvu u Rusiji nastala je euforija, a kruna je stupanje u prvi plan oduševljene odluke (ne prijedloga) da se gradi novi suvremeni nacionalni nogometni stadion u Zagrebu.

Trenutak je bio, zapravo, klasičan. Gotovo kliše. Nagla erupcija radosti za svakim od stolova u kafiću; netko je digao ruke, netko skočio na noge, svi su vikali. Samo, na ekranu nije bilo zelenog terena, igrača, lopte ili štoperice. Na ekranu je bila sudnica osječkog suda i srednjovječni čovjek koji je čitao s papira.

Ako u ovdašnjoj politici postoji mantra koja neprekinuto traje dulje od četvrt stoljeća, tada je to sigurno teorija o bijegu Hrvatske s Balkana i priključivanju razvijenim državama Srednje i Zapadne Europe.

U travnju 2014., kad je Zoran Milanović imao još godinu i pol dana premijerskog mandata, Zlatko Komadina je, ogorčen zbog stanja u SDP-u, najavio da će se na sljedećim izborima kandidirati za predsjednika stranke. ”SDP ne ide u dobrom smjeru”, tvrdio je tada.

Pomirenje Srba i Hrvata i uspostavljanje trajno dobrih odnosa susjednih Republika Srbije i Hrvatske nužno je i bilo bi logično iz niza razloga. Srbi i Hrvati jedni uz druge živjet će još stoljećima i bilo bi neizdrživo, poražavajuće, ostanu li međusobni odnosi još dugo napeti, ispunjeni sumnjičenjem, neprestanim strahovima i nepovjerenjem. Hrvatskoj je stabilna i […]

Napisano je više romana i novela u kojima su se maštoviti  autori poigrali s idejom što bi bilo da je Hitler pobijedio. Različite su varijante. Najpopularnija je novela ”The Man in the High Castle”, prema kojoj je snimljena serija.

Kako vrijeme prolazi, a raznih bjelosvjetskih planova o našoj budućoj sreći i rahatluku sve je više, češće mi pada na pamet jedna stara sjajna, kratka i – ko bi onda rekao – politički dalekosežna pjesma Sarajlije Avde Sidrana.

Mala, obična prodavnica u mahali ili selu, u savremeno doba globalizacije, suprotno svim ekonomskim logikama, opstaje. Vjerovatno je Balkan po tome izuzetak. Jedan od razloga što ne gubi interes mušterija jest čuvena “teka koja trpi veresiju” kupaca finansijski nemoćnih da odmah plate, uglavnom osnovne životne potrepštine. Vlasnici tih i takvih trgovina imaju posebnu definiciju za […]

Iskreno sam oduševljen predsjednicom. Svaki put kad krene nešto autentično zboriti, obuzme me želja da potražim onaj kofer za duga putovanja.

Za hrvatsko-ruske odnose prije bi se moglo reći da su tradicionalno nikakvi nego da su nekakvi. To je posebno čudno u svjetlu činjenice da zemlje nemaju otvorenih političkih pitanja, da nisu u svađi ili neprijateljstvu, niti su taoci povijesnih razmirica.

Arhimandrit Srpske pravoslavne crkve, otac Danilo Ljubotina, neobičan je svećenik i čovjek kompleksne životne sudbine, potaknute između ostalog i historijskim iskustvima njegovih predaka. Familija Ljubotina potječe iz Crne Gore u kojoj je vjekovima živjela i koju je 1657. godine morala napustiti pod pritiskom Turaka, te se doselila na istarski poluotok u mjesto Peroj, posebnim ukazom […]

(Opaska uredništva: Objavljujemo najvažnije dijelove intervjua s akademikom Enesom Karićem, profesorom Fakulteta islamskih nauka u povodu 40.-te obljetnice rada fakulteta, objavljenom u Preporodu – službenome glasilu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, br. 3 (1085) od 1. veljače 2017. Intervju je vodio Ekrem Tucaković, glavni i odgovorni urednik Preporoda, islamskih informativnih novina).

Tko kaže da Hrvati nemaju smisla za humor? Recimo, Kolinda Grabar-Kitarović – predsjednica Republike Hrvatske – sve više spada u društvo iz viceva nego u maticu smrtnoozbiljne i dosadne politike.

Nešto je dobro i utješno u ledenom valu koji je u prvim danima 2017. zahvatio dijelove istočne i srednje Europe te cijeli Balkan.

Podivljala je nacionalistička i fašistička sitnež na moj prošlotjedni tekst o Aleksandri Zec. Ali, uz sve vrlo osobne uvrede na moj račun i najbliže mi familije, uputili su mi i neočekivani kompliment: neka se taj pofuk (koji, kažu, ne zaslužuje veliko slovo) drži muzike koju razumije i o kojoj dobro piše, a ostavi se politike. […]

Europski parlament objavio je 14 studija različitih analitičkih centara i grupa (think thank) koje se tiču migrantske krize. To su promišljene, dobro argumentirane i sveobuhvatne studije. Iako se razlikuju prema osnovnoj političkoj orijentaciji, u mnogome upućuju na slične zaključke. (Vidjeti ovdje).

Prijatelj je prije nekoliko godina sa suprugom i dva sina preselio se iz Beograda u Ženevu. Tamo ima odličan posao u međunarodnoj agenciji za sigurnost zračnog prometa i stan u zaštićenom i čistom susjedstvu s ravno ošišanim živicama, rascvalim grmovima ruža i očetkanim psima.

Portal Novosti donosi popis šovenskih izjava Zorana Milanovića iz lanjske i ovogodišnje predizborne kampanje koje pokazuju kako je evoluirao do big shit ustaškog unuka i tuđe majke vojne lekarke. Dakle, poštovani kolega, da biste razumjeli Hrvatsku morate imati nekakvo iskustvo života u Hrvatskoj. Vi očito Hrvatsku ne razumijete. Jer da biste je voljeli, ne možete […]

Jochen Kelter, ”Hall ili izum tuđine”, Fraktura, Zaprešić, 2016. Pjesnici su čuđenje u svijetu, zabilježio je Antun Branko Šimić. A švicarski pisac njemačkog rođenja Jochen Kelter (r. 1946) jest prvenstveno pjesnik. U njegovu romanu “Hall ili izum tuđine” (preveo Davor Beganović) to je vidljivo.

Posjet turskog predsjednika Erdoğana Hrvatskoj 26. i 27. travnja predstavljen je kao jedan od najvećih uspjeha hrvatske vanjske politike otkako su odgovornost za nju preuzeli nova predsjednica i nova vlada. No, on je u stvari – naročito zbog toga kako je organiziran i što je sadržavao – bio problematičan na više razina.

Vlastite mane vidimo bolje kad ih imaju drugi. To vrijedi uvijek i za prednosti. Ponekad nismo svjesni koliko se Hrvatska promijenila u nekoliko godina. Sjedim na skupu Friends of Europe. Tema je Balkan (European Policy Summit; Balkan Partnership) i svjedočim mukama ministara vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Srbije.

Miljenko Jergović, ”Doboši noći”, Fraktura, Zaprešić, 12/2015. Ovo je sjajan portret jednog čovjeka, priča o njegovu djelu, ali i nadasve dojmljiva priča o gradu i prostoru preko kojeg kao da se prelama sve ono najgore što je čovjek u stanju učiniti čovjeku. Jergović je majstor koji ocrtava to najgore, ali i ljepotu koja živi u […]

Jedna od najljepših knjižnica u kojoj sam bio je ona u École nationale de la France d’Outre-Mer. Mirišu knjige, studenti čitaju, na kavi se okupljaju ljudi sa svih strana svijeta. Proveo sam tamo nekoliko sjajnih mjeseci, upoznao fascinantne ljude, pretežno iz Afrike. koji su smišljali urote protiv svoje korumpirane vlasti.

Dana 6. ožujka 1916. Hrvatskom saboru predložen je nacrt Zakona o priznanju islamske vjeroispovijesti u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Time je trebalo biti zakonski sanirano posljednje pravno područje, posljednji teritorij, u Austro-Ugarskoj u kojemu nije riješen status islama, vjere koja je u građanskome i državno-pravnom smislu ušla u monarhiju,

Hrvatska je jedina zemlja u regiji koja nema centralni Dom kulture – da budem izravan bez većeg uvoda. To svakako nije na ponos hrvatske kulture! Većina je kod nas spremna dičiti se sportskim dvoranama u europskim razmjerima. To još nije dovoljno – neki predlažu izgradnju nove, još veličanstvenije arene u Zagrebu, za neko međunarodno sportsko […]

 Postavljam radno pitanje: Što preostaje Božjoj djeci bez platforme moći? Odnosno, pokušat ću pojasniti zašto je religijski etnonacionalizam najveća prepreka mirotvorstvu i međuetničkoj suradnji, odnosno ekumenskom i međureligijskom dijalogu na Balkanu. Ako to ne budem uspio sada, bit ću dovoljno kratak da o tome progovorimo u diskusiji. Želio bih da ona bude dobra i široka.

”Dogovoreno je kako za postizanje stabilnosti i sigurnosti te blagostanja jugoistočne Europe moramo nastaviti jačati transatlantsko partnerstvo SAD-a i EU te unijeti novu energiju u proces proširenja Unije za države kandidatkinje te proces transatlantske integracije za one koji žele pristupiti NATO-u.”

Srpski premijer Aleksandar Vučić vratio se s trodnevnog izleta u Rusiju. Što je izabrao, od svih darova koji su mu u Kremlju stavljeni u vreću, još se ne zna. No, nakon moskovskih razgovora i ponuda Srbija bi se mogla naći na pragu strateškog zaokreta. Kako pišu ruski mediji, na stol Vučiću bacili su ponudu koja […]

Jedan od najvećih srpskih pisaca Filip David gostovao je na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu, kao autor romana “Knjiga sjećanja i zaborava” i scenarija za film “Kad svane dan” u režiji Gorana Paskaljevića, također prikazanog na festivalu. Za roman koji govori o stradanju Židova u Srbiji u Drugom svjetskom ratu dobio je NIN-ovu nagradu, najpoznatiju […]

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Pozdrav Predsjednika Jevrejske zajednice Jakoba Fincija papi Franji na ekumenskom i međureligijskom susretu

”Najezda azilanata”, ”Bujica tuđinaca pred našim vratima”, ”Poplava izbjeglica”, ”Prijeti li nam potop migrantski?” to su samo neki od ksenofobičnih novinskih naslova koje srećemo ovih dana. Čitamo da Europa hoće zidove betonske na granicama svojim graditi, Mađarska ga je već započela prema Srbiji, Rumunjska to isto priželjkuje. I drugi, mnogi.

(Opaska uredništva: I ovaj tjedan vam nudimo autentičan povjesni dokument. ”Sećanja na oluju” kolege novinara Borisa Dežulovića koja je za nas obavezna lektira, tek toliko da prethodna riječ Franje Tuđmana, objavljena ovdje prije tjedan dana, ne bi bila konačna, ma koliko ona tako izgledala). Oluja, avgust mesec, subota, podne: topao vetar s Dinare razvija na […]

U jutro dvadeset sedmoga travnja 1945. Četvrta armija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, sastavljena od jedinica Osmoga dalmatinskog te Sedmoga i Devetog slovenačkog korpusa, krenula je u odlučnu ofenzivu na Rijeku, Istru i Julijsku krajinu. Nijemci fanatično brane Rijeku jer padne li Rijeka, pada i Istra. Sjevernim krilom napadnuti su i istoga dana oslobođeni Sveti Peter na […]

O nepodnošljivoj lakoći (su)života razmišljam u Mehmedovom i Dijaninom obiteljskom vrtu (njem. Schrebergarten), u središtu B., tijekom srpanjske proslave Bajrama. Pod složenom imenicom “Schrebergarten“ se podrazumijeva inače niz odnjegovanih “parcela“ ili vrtova u središtima njemačkih gradova, što je ilustracija normalnog obiteljskog, pa ako se tako hoće i (malo)građanskog života,

Njemačka zbog demografskih problema ima već danas, a imat će u budućnosti još više, potrebe za ”svježom krvi” ili ”kvalificiranom radnom snagom”, ali se plaši nekontroliranog useljavanja i zlouporabe azila, jer to zlorabe ovdašnje ekstremne političke opcije. Vjerojatno je zbog toga i upriličen u Rostocku sredinom srpnja razgovor njemačke kancelarke Angele Merkel i mladih ljudi […]

Kamenovanje srbijanskog premijera Aleksandra Vučića zasjenilo je sve što se jučer dogodilo u Srebrenici, izbivši u prvi plan i svih inozemnih vijesti. Čin je bio divljački, nespojiv s bilo kakvim boljim običajem na Balkanu (gdje se govorilo: gost u kuću, Bog u kuću, pa makar koliko gost bio mio ili nemio), napokon i neopisivo stupidan: […]

(Opaska uredništva: Zbog velike čitanosti ovaj tjedan ostavljamo propovijed pape Ivana Pavla II. izrečena na zagrebačkom hipodromu 11. rujna 1994.). (Opaska uredništva: obratite pažnju na to koliko puta je papa Ivan Pavao II. tijekom propovijedi smjestio Hrvatsku na Balkan – devet puta!). Propovijed pape Ivana Pavla II. na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu, Zagreb, 11. […]

(Opaska uredništva: obratite pažnju na to koliko puta je papa Ivan Pavao II. tijekom propovijedi smjestio Hrvatsku na Balkan – devet puta!). Propovijed pape Ivana Pavla II. na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu, Zagreb, 11. rujna 1994. 1.”Ti si Krist” (Mk 8, 29). Tim riječima Evanđelja današnje liturgije, Petar, u ime svoje i u ime […]

Charles Simic jedan je od najvećih i najnagrađivanijih suvremenih američkih (SAD) pjesnika. Rođen je, kao Dušan Simić, 1938. godine u Beogradu i s 15 godina emigrira s roditeljima u SAD. Radni vijek je proveo predavajući englesku književnost na Sveučilištu New Hempshire. Objavio je 30 zbirki pjesama, 7 knjiga eseja i brojne prijevode slovenskih, hrvatskih, srpskih […]

Imam ili nemam mira? To me zaista muči. Ne prođe dan a da ne maknem nekoga sa mog Facebook zida. Ima dana kada ih ”pobrišem” više. Em konstatiram da je netko lajkao neki fašistički portal tipa Dnevno, em relativno miran i ne aktivan subjekt odjednom stane psovati mene jer ”mrzim državu i sve što je […]

Al Jazeera Balkans mi je ukazala veliko povjerenje, pa sam u subotu bio gost sarajevskog studija i glavni komentator pohoda pape Franje Bosni i Hercegovini. To su oni zadaci koji se pamte cijeli život. Iako sam bio napet jer nije lako biti 12 sati u živom televizijskom prijenosu te iako sam na taj zadatak krenuo […]

Oče naš! … Oče ljudi, oče naroda! Oče svih naroda koji nastavaju ovaj svijet! Oče naroda Europe, naroda Balkana! Oče naroda koji pripadaju obitelji Južnih Slavena! Oče naš!… Ja, Rimski biskup, prvi papa Slaven, padam na koljena pred tobom i vapijem: ”Od kuge, glada i rata – oslobodi nas!“…

Ovako nešto je u civiliziranim državama nezamislivo, ljutito je nakon jednosatnog čekanja prokomentirala ”košaricu” premijera Zorana Milanovića predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović. I bila bi predsjednica u pravu, da nije jedne jedine sitnice. Naime, Hrvatska danas uistinu nije uljuđena država.

Iste se knjige nisu dvaput prevodile pa su neki pisci prevođenjem postajali hrvatski, neki su postajali srpski. Zahvaljujući prije svih Isi Velikanoviću Čehov je hrvatski pisac. Dostojevski je, opet, srpski pisac, kao, recimo, i Thomas Mann. I danas, tridesetak godina kasnije, ovaj čitatelj neće rado čitati Čehova na srpskoj ekavici, niti će vjerovati Dostojevskom na […]

Divim se ljudima koji idu u sportske kladionice. Koji igraju sportsku prognozu ili uplaćuju loto ili bingo. Nije to lako. Gledam s koliko žara pokušavaju pogoditi budućnost. Koliko truda ulažu u pojačavanje svojih šansi, proučavajući klubove, igrače, prošle susrete. Kako pozorno u birtijama prate rezultate na teletekstu. Uvijek me čudilo zašto nikad u birtijama ne […]

Vodeći ekspert Centra za vojno – politička istraživanja Moskovskog instituta za međunarodne odnose Mihail Aleksandrov izjavio je kako je ”verovatnoća novog velikog rata realno velika. Rusija može mirno da izbije na Balkan, pregazivši Bugarsku i Rumuniju. Moguće je izgraditi savez sa Srbijom i zajedno osvojiti Kosovo i Crnu Goru”. On ističe da ruska vojska poseduje […]

Negdje u sumrak, našao sam se na Bačvicama, gdje se u plićaku ludirala grupica cura koje su mi izgledale kao starije srednjoškolke. Tinejdžerice su se uočljivo dobro zabavljale, a onda su u jednom trenutku – s napitnički podignutim rukama u vis – počele pjevati refren. Refren je – naravno – bio na perfektnom, ekavskom srpskom: […]

Na prvom Festu (8.-16. januar 1971.) u pratećem noćnom programu koji je sastavio Dušan Makavejev prikazan je niz paprenih filmova, od ”Trijumfa volje” Leni Riefenstahl (prvo javno prikazivanje van kinotečkih tajnih) do ”Zasede” Žike Pavlovića, koja je već stavljena u bunker. Ali najveće oduševljenje, uz burne ovacije, izazvao je kratki crtani film ”Permanentni Stojko”. U […]

NAKON BLEIBURGA ODLAZAK U EMIGRACIJU, TITOVA JUGOSLAVIJA I NDH U REPUBLICI HRVATSKOJ Od svibnja 1945., u Federalnoj, Narodnoj, pa onda Socijalističkoj Republici Hrvatskoj četrdeset je godina bilo uobičajeno da svi rođeni 10. travnja glasno ne slave svoje rođendane jer nerijetko je policija mogla provjeriti stvarne razloge slavlja toga dana. Svi koji su imali bilo kakve […]

OD PROPALOG PUČA DO POGLAVNIKOVOG BIJEGA (srpanj 1944.-svibanj 1945.) Najozbiljniji pokušaj atentata na njemačkog Fürera izvršio je pukovnik Klaus Stauffenberg 20. srpnja 1944. Istoga ljeta skupina nezadovoljnika ukupnim smjerom politike NDH, njezinim bezuvjetnim vezanjem za sudbinu Trećeg Reicha i ustaški pokret, često nazivanih ”anglofilima”, povezali su se s dijelom političara HSS-a.

Alice Munro, “Javne tajne”, OceanMore, Zagreb, 2014.   Kada je lani početkom listopada objavljeno da je Nobelovu nagradu za književnost dobila kanadska književnica Alice Munro, reakcije u cijelom svijetu bile su nepodijeljeno pozitivne. Kanađanka koja izbjegava publicitet, intervjue i promociju obljubljena je autorica koja je divljenje i struke i šire javnosti izborila formom pripovijetke.   […]

HITLEROVA NJEMAČKA, MUSSOLINIJEVA ITALIJA I USTAŠE DO DRUGOG SVJETSKOG RATA Hrvatska stranka prava, jedva primjetna u Kraljevini SHS, čiji je skupštinski zastupnik u Beogradu od 1927. bio zagrebački pravnik dr. Ante Pavelić rodom iz Bradine kod Konjica, bila je nositelj ideja o hrvatskoj samostalnosti. Pravaši su držali da je jugoslavenska država nastala 1918. pogubna za hrvatski […]

Teško je taj fenomen objasniti nekom strancu, ali kad ljudima u Hrvatskoj – kao i drugdje na Balkanu – valja postaviti keramičke pločice, ugraditi kadu ili sazidati cijelu novu kuću, iz nekog razloga nikad ne zovu ovlaštenog keramičara, vodoinstalatera ili zidara s registriranom djelatnošću, stručnjaka dakle obučenog za poslove postavljanja pločica, montiranje kada ili zidanje […]

Rat, i to veliki rat od kojeg Europa bježi desetljećima, ponovno kuca na europskim istočnim granicama. Sve od Drugog svjetskog rata Europa je od rata na svom tlu bježala kao od zloćudne bolesti. Kada bi ratovi i izbili u njezinom dvorištu, kao devedesetih na Balkanu, Europa je bila potpuno paralizirana.   Da se pitalo Europljane, […]

Od rane mladosti volim i pratim košarku, te sam normalno ovih dana mentalno i dalekovidno na Mundijalu u Španjolskoj. Inače, ovo pišem iz Zadra, grada košarkaškog genijalca i neprežaljenog prijatelja Krešimira Ćosića, ”akademika košarke” kako ga je apostrofirao slično prerano preminuli genijalac riječi Veselko Tenžera. Ovo je trebao biti članak o Kreši, a pisati sam […]

Već dugo me progoni misao kako na prostorima postjugoslavenskih zemalja nismo ni  dvije decenije poslije ”jugoslavenskog rata“ (”Der Jugoslawien Krieg“, tako se zove knjiga dr. sc. Dunja Melčić-Mikulić) dospjeli u Jaspersovu ”nultu točku“, zapravo njemački ”nulti čas“ totalnog poraza kako bismo se počeli pitati o vrstama krivnje (kaznenoj, političkoj, moralnoj i metafizičkoj).   Ponovit ću […]

Pojam Balkana i balkanizacije duboko se urezao u opću društvenu svijest kao nešto negativno, piše Deutsche Welle. No što je toliko strašno u vezi s Balkanom, pita se dopisnik njemačke novinske agencije DPA za ovu regiju.   Pojedini europski vlastodršci kao da parafraziraju prvu rečenicu Komunističkog manifesta: ”Bauk kruži Europom“ ali danas se govori o […]

Kako sam onomad najavio; moj razgovor sa Paradžanovom vođen je krajem aprila 1988. u Bakuu. Prvi put objavljen je 7. maja 1988. u najstarijem dnevnom listu na Balkanu (kasnije nekoliko puta objavljen u nekim inostranim zbornicima posvećenim ovom velikanu). Prenosim ga bez ikakvih naknadnih intervencija.   Naslov: Moje najbolje zatvorske godine   Najveći živi sovjetski […]

Da nije u kampanji, Ivo Josipović zasigurno bi uživao u priznanju za iznimno uspješan sastanak Brdo-Brijuni procesa. Nije mala stvar što ga je svojim dolaskom podržala jedna od najutjecajnijih europskih liderica, njemačka kancelarka Angela Merkel. No, još su važnije poruke što ih je Merkel poslala iz Dubrovnika.   Jedna je stav o širenju Europske unije […]

Iako su odigrali najviše utakmica na svjetskim nogometnim prvenstvima, prvi put u povijesti Mundijala Nijemci i Brazilci sastali su se tek 2002., u onom finalu kojega je s dva gola riješio originalni Ronaldo. Cijeli jedan život, gotovo sedamdeset godina, volja ždrijeba nam je tako uskraćivala realno najveći derbi svjetskih prvenstava, tri puta veći od svih […]

Kako i priliči kad su tako ozbiljne stvari u pitanju, koncert Bečke filharmonije, održan 28. lipnja u Sarajevu, bio je pripreman dvije godine. Već u proljeće 2012. godine znao se program koncerta zakazanog na samu stotu godišnjicu smrtonosnih i povijesno sudbonosnih hitaca Gavrila Principa.   Uz veliku potporu političke Europske unije, glavni organizator bila je […]

Kad sam napuštala Sulejmaniju, grad u autonomnoj pokrajini Irački Kurdistan, početkom ovog mjeseca, nisam mogla zamisliti da bi moj sljedeći posjet mogao biti posjet Kurdistanu bez Iraka. Otišla sam četiri dana prije pada Mosula, događaja koji je pokrenuo domino efekt u ostatku zemlje.   Najednom je prijateljev stari napis na internetu dobio novu važnost: ”Irak […]

Baš me zanima, onako ljudski , što je pomislio sisački biskup Vlado Košić kad je na ekranima, po portalima i novinama osvanula okrvavljena glava bosanskohercegovačkog akademika, sociologa, prof. dr. Slave Kukića. Jel ‘ ga štrecnulo oko srca? Kako je spavao tu noć između ponedjeljka i utorka?   Zanima me je li u mislima prebirao svoj […]

Poslednjih nekoliko godina u našim medijima je bučno praćena marketinška kampanja da Beograd dobije značku Evropske prestonice kulture u 2020. Stvar je predstavljana maltene kao čista formalnost: članovi gradske komisije obilazili su svet i javljali o podršci. Od koga? Od onih koji nisu mogli da utiču na izbor. Imali su neke propagandne materijale koji su […]

Priča se godinama ne mijenja. Ako se napiše što dobro o BiH ili Sarajevu, to ide u prvim minutama elektronskih medija, na prvim stranicama printanih medija, na istaknutim mjestima na portalima. A ako se napiše štogod manje dobro, ako se kritički objektivira neki fenomen, da ne kažem ako se ne piše dobro, tj. ako se […]

Velike vremenske nepogode koje su zadesile jedan deo Balkana i čije su posledice još nesagledive jer su pogodile države sa ionako raspadajućim ekonomijama, negativnim trendom rasta i rastućom nezaposlenošću, otvorila su mnogo pitanja, između ostalih o krivici za poplave, ljudskoj i onoj koja je izvan ljudske moći, prirodnim i svim drugim silama kojima čovek jednostavno […]

U suradnji i solidarnosti narodi Balkanskog poluotoka moći će se suočiti s mnogim problemima i riješiti ih. Napredak i dobro naroda na Balkanu imaju samo jedno ime: mir!   Tko to ovim riječima Hrvatsku opet gura na Balkan i zaziva jugonostalgiju i jugofiliju zlorabeći pritom i imena nabujalih rijeka govoreći: “U ovim krajevima danas stavljenim […]

”Dvostruki negativ”, Ivan Vladislavić   (Autograf.hr kritiku u cijelosti prenosi s portala za knjigu & kulturu čitanja Moderna vremena Info)   Ivan Vladislavić južnoafrički je pisac, rođen u Pretoriji 1957. godine. Njegovo slavensko ime i južnoslavensko prezime s tipičnom umanjenicom u sufiksu, jedino je što ga povezuje s balkanskom djedovinom. Po jeziku na kojem piše, po […]

Subota je, 17. svibnja 2014., Balkan pliva u blatu i mulju. Najveće poplave u pisanoj povijesti potopile su Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, klizišta raznose sela po geografskim kartama, cijeli su gradovi pod vodom, među neboderima plutaju leševi, broje se nestali. Najzad, od ranog jutra podivljala je i Sava, skuplja stara rijeka svu vodu srednje […]

Počeću ovaj tekst nečim što naizgled – i samo naizgled – nema veze s knjigom Drage Pilsela, ali o čemu sam mnogo razmišljao baš tokom i nakon čitanja njegovog “romana”, a što nije i ne može biti slučajnost. Šta je to u čemu smo mentalno odrastali mi, otroci socializma? Kakav je to bio vrednosni model? […]

  svjetina Radu Šerbedžiju razvlači po kaljuži uživa u situaciji da pjesnika izjednačuje sa sobom s njihove strane svođenje umjetnika na svoju razinu najviše je što se može postići   nije im poso jalov   u jednom kratkom trenutku dok se Šerbedžija brani dok kao umjetnik ništa ne znači svi su isti i napadač i […]

U senzacionalno zabavnom i dosad neprevaziđenom, nadrealno satiričnom programu “Monthy Python’s Flying Circus”, prikazanom na BBC-ju od 1969. – 1974., postoji obilje skečeva koji i danas nateruju suze na oči od preteranog smejanja. Ne znam koliko puta sam gledao prvi show iz druge godine prikazivanja (17. septembar 70.) u kojoj jedan Pythonovac pokušava da smuva […]

Ukrajinska kriza je povod za postavljanje ozbiljnih pitanja o budućnosti Europske unije i političkih odnosa u ”široj Europi“. Dosad je Europska unija bila ”neosviješteni“ hegemon nove, postsocijalističke Europe. Europa je nakon 1989. funkcionirala kao unipolarni prostor, s EU-om kao stvarnim hegemonom u ”normalnom stanju“.   U kriznim situacijama hegemonija EU-a je zamijenjena direktnim intervencijama SAD-a, […]

Pobunjeni narod u Bosni digao je glas protiv svojih političara, protiv sve većeg siromaštva, korupcije, manipulacije nacionalističkih elita. Ubrzo je došao protivudar onih koji svoju vlast i svoje privilegije upravo zasnivaju na takvom stanju stvari.   Protesti u Bosni pokazali su koliko su na prostorima bivše Jugoslavije još prisutne aveti prošlosti, kako vlastodršci, kada osete […]

Koliko je u Bosni i Hercegovini gore nego u Hrvatskoj?   Ima par dana da ovo načelno, retoričko pitanje više nije ni načelno, a bogami ni retoričko.   Točno onoliko, naime, koliko je Bosancima i Hercegovcima gore nego nama, toliko Hrvatsku dijeli od ulične provale bijesa; točno toliko još treba da nemoćni gnjev njenih osiromašenih, […]

1. Ljudi se lako slože o tome što je za njih osnovno filozofsko pitanje – ono što ih se životno tiče. Od svih oblasti teorije, umovanja i ljudske prakse najviše ih brinu politička pitanja, jer konkretna politička praksa odlučuje o svemu što im je od neposredne životne važnosti, od ekonomskih pitanja do pitanja slobode. S […]

Ovih dana Politika, “najbolji list na Balkanu koji je ikada postojao“ kako u svome uvodniku piše glavna urednica, obeležava sto i deset godina izlaženja. Nije sasvim jasno zašto se obeležava baš ova godišnjica. Piše dalje u uvodniku slavljeničke Politike: “Novine koje držite u rukama glasilo su pristojne Srbije i po njima se, evo stotinu i […]

Među najranijim slikama što su mi određivale osjećaj za likovnost i sakraliziranost prostora,  a da to zadugo nisam ni morao znati, stoje dvije džamije: Kizlaragina u Mrkonjić-Gradu i Ferhadpašina u Banjoj Luci. I jednu i drugu 1993. srušili su ritualno, do temelja, Karadžićevi talibani; i jedna i druga stajale su u gradovima u kojima nije […]

Sedmica je u kojoj se obilježava sjećanje na žrtve holokausta. Umjesto ponavljanja općih stavova vrijedi se sjetiti nekih, brojem žrtava (ali ne i obimom zla), manjih genocida i drugih masovnih zločina koje uski okular međunarodne pravde nije prepoznao kao genocide(e) budući da nije dokazana namjera. Ma kako nerazumno ovo zvučalo, po uzusima međunarodne pravde sama […]

Odgovor na izjave Dr. Marka Attile Hoarea, pismo nekoliko bošnjačkih udruga i neke novinske tekstove objavljene povodom prikaza knjige Davida Gibbsa: ”Humanitarno razaranje Jugoslavije”   Moj prikaz knjige američkog sveučilišnog profesora Davida Gibbsa ”Humanitarno razaranje Jugoslavije”, kojeg je objavio politološki časopis ”Politička misao” u lipnju 2013. godine postao je u posljednjih tjedan dana predmetom javnih […]

Što čuješ u Sarajevu o svojoj malenkosti: da o tebi “treba razmisliti” jer “vodiš ratove”. I još: da su Obašašća nekome, ne možeš znati kome ni zašto, grdno zasmetala. Ne vjeruješ ni u jedno ni u drugo, ali i kad ne vjeruješ, ne prestaje te progoniti…                   […]

Gaston Bachelard je, barem ako je slušati Foucaulta, prvi veliki poetičar prostora. Dakako, prostor ima svoju poetiku. A ako idemo deduktivnim putem, zaključit ćemo da kada nešto ima svoju poetiku, ima i svoj identitet. Ili više njih.   Kako je moguće istovremeno biti u dvije ulice? Za takvo nešto, ravno žilvernovskoj anticipirajućoj mašti, nije potreban […]

Nova knjiga Miljenka Jergovića obuhvaća preko tisuću stranica, i sastavljena je od više cjelina – romana, dokumenata, pripovjednih skica, fragmenata – u kojima se izmjenjuju fikcionalni i nefikcionalni dijelovi i miješaju stvarno i izmaštano. S mnogo autobiografskih elemenata Jergović u “Rodu” ispisuje sagu o porodici Karla Stublera, svoga pradjeda.   Karlo Stubler, dunavski Švaba, rođen […]

Praznično je vrijeme čudnovato društveno suglasje. Po unaprijed određenom scenariju, ljudi za praznike, a ovo se posebice odnosi na Novu godinu, sumiraju sve što im se desilo u prethodnoj godini i prave predviđanja šta bi se moglo desiti u sljedećoj.   U poslijeratnoj bh. stvarnosti kojoj je dovoljno to što je i nakon skoro dvadeset […]

Piše: Drago Pilsel   Kako bi to bilo intervjuirati Isusa i što ga pitati? On nas najbolje poznaje i stručnjak je za svakojake krizne situacije. Prisjetimo se samo kako je to zabilježeno u Evanđelju po Mateju (14, 13-21), da je s pet kruhova i dvije ribe nahranio oko pet tisuća muškaraca, osim žena i djece, […]

Prošle su sedmice vijesti na sarajevskom obrazovnom obzoru, koji i nije baš obzor jer je sarajevski, dakle kantonalni, dakle, lokalni, smjenjivale jedna drugu. BiH je, opet, političkim spletkama ostala bez velikog znanstvenog zalogaja. Naime, BiH je onemogućen pristup europskom obrazovnom projektu Erasmus Plus. Kao i obično, društvene mreže poprimile su prave predrevolucionarne oblike, ali je […]

Šta je zajedničko Hrvatskoj i BiH? Hrvatska ima Šimunića, BiH ima Miju Martinu. A njih su oboje spremni. Za dom spremni. Doduše, u BiH se i ostala dva konstitutivna naroda mogu pohvaliti da imaju svoje inačice ovog fašističkog dvojca. BiH je bolja od svojih susjeda. Njeni su fašizmi pluralni, kako se to moderno kaže. Ima […]

Maja Hrgović autorica je u usponu, i kao novinarka i kao književnica, koja je u studenom 2009. osvojila prvu nagradu Balkanske mreže istraživačkog novinarstva BIRN za novinarsku izuzetnost, a za proznu knjigu “Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo“ dobila je nacionalnu književnu nagradu “Kiklop“ 2010. godine.   Što ostane ako skladnom braku oduzmeš tek rođenu […]

Priča o tome kako je devedesetih godina prošloga stoljeća fašizam u bivšoj Jugoslaviji dostigao svoj vrhunac postala je opće mjesto u gotovo svim svjetskim medijima, literaturi ili drugim vrstama promišljanja stvarnosti bivše Jugoslavije. Logičan je slijed da je u dvijehiljaditim taj fašizam bio malo primiren. Međutim, likovanju nije smjelo biti mjesta. Jer je iza smirivanja […]

Kontinuirani prosvjedi koje predvode studenti, već više od pet mjeseci potresaju Bugarsku. Nezadovoljnici se bune protiv socijaldemokratske vlasti koja je negdje u proljeće naslijedila vladu desnog centra. Ovu potonju predvodio je Bojko Borisov, majstor karatea koji se od bivšeg tjelohranitelja prometnuo u gradonačelnika Sofije i premijera. Nećemo analizirati sličnosti s našim gradonačelnicima ili arestiranim i […]

  Stara bosanska šala ide otprilike ovako: “Mujo, što tako sjediš i razmišljaš? Jok, samo sjedim.”   Smiješno je zato što je istinito; a zato što je istinito, ujedno je i strašno. Jer, zašto sjedi i ne razmišlja? Znajući Bosance, ne zato što je glup, već zato što ga tlači muka: teška muka, nemušta, neosviještena. […]