autograf.hr

Prije trideset godina, 6. siječnja 1992. godine, na Sveta tri kralja, napisali smo, potpisali i uputili (Mile Stojić, Ivan Lovrenović, Ivan Kordić, Miljenko Jergović i ja), otvoreno pismo tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske, Franji Tuđmanu.

Neke ljude koji se bave politikom ili se uguravaju u politiku ne treba opisivati niti njihove stavove tumačiti, dovoljno ih je citirati. U tu kategoriju spada i Mate Granić. Angažirajući se u posljednje vrijeme, s pozicije savjetnika hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, dao je nekoliko izjava koje ne bi zasluživale nikakvu pažnju da se u njima […]

Kad vam se čini da se u stvarnosti događaju neke već viđene situacije, a pouzdano znate da nije u pitanju déjà vu, onda vam nema druge nego posegnuti za nekim ranijim i najčešće tuđim znanjima i iskustvima, pa ih sravnjivati s onim što ste ih i sami doživjeli.

Vojne akcije ”Ljeto ’95.” i ”Oluja” trebale su primorati Karadžića i Miloševića na pregovore i dovesti do okončanja rata u Hrvatskoj i BiH.

Svi sastanci kod Franje Tuđmana, na kojima se kreirao Udruženi zločinački poduhvat, imali su karakter tajnosti. Funkcioneri Herceg-Bosne nisu ih otvoreno plasirali u javnost, naprotiv, tvrdili su da je H-B formirana radi obrane BiH od ”srpskog agresora”. Tako su zbunjivali javnost u BiH, posebno Hrvate koji su se spontano organizirali i mobilizirali radi obrane od […]

Zanima me tzv. poruka ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost. Mislim da je ona odaslana.

Politički potres koji je među Hrvatima u Bosni i Hercegovini uzrokovala propast jednog od posljednjih gospodarskih giganata u Hercegovini, mostarskog Aluminija, što je, po mnogima prekasno, dovelo do toga da bijesni građani i radnici koji su ostali bez posla pred sjedištem HDZ-a BiH predsjedniku Draganu Čoviću uzvikuju: “Lopove!” i “Izdaja!” – ima i svoju crkvenu […]

DW: Kada je reč o suočavanju s prošlošću i odnosu prema ratnim zločinima, čini se kao da s vremenom ne napredujemo, nego nazadujemo, i kao da se ratovi simbolično nastavljaju sukobima oko njihove interpretacije. Zašto je to tako?

Krajnje je licemjerno tražiti i očekivati od pape Franje da pita Milorada Dodika, aktuelnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, ”gdje je 95% katolika iz RS-a” ili iz srednje Bosne, Krajine i drugih mjesta BiH. Pa ako netko zna o čemu se radi, zna biskup Franjo Komarica, koji preko pape to pitanje plasira Dodiku.

U redu, približavaju se predsjednički izbori na kojima će svaki glas biti važan, a i jednako vrijedan, bez obzira na to živi li birač u Hrvatskoj ili stotinama, pa i tisućama kilometara daleko.

Ugledni hrvatski novinar, teolog i urednik portala Autograf.hr Drago Pilsel u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori o tome kako mir na Balkanu nema alternativu, te objašnjava zašto su priče o otcjepljenju i stvaranju trećeg entiteta u BiH paravan za kriminal, i na koji način će poslijeratnu nacionalističku paradigmu u BiH pobijediti nove generacije […]

DEMOKRATSKOJ JAVNOSTI I SABORU REPUBLIKE HRVATSKE POVODOM DEKLARACIJE HRVATSKOG SABORA O POLOŽAJU HRVATSKOG NARODA U BOSNI I HERCEGOVINI

Bosna i Hercegovina je posebna i po tome što ima u funkciji dva popisa stanovništva – onaj iz 1991. godine i novi iz 2013. godine.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković iskoristio je vanredno zasjedanje lidera Evropske unije posvećeno Brexitu da bi na dnevni red stavio Bosnu i Hercegovinu i stanje koje je u našoj državi i društvu nastalo izbornom promjenom vlasti.

Zamislimo na jedan trenutak da se ostvarilo ono što je lakomisleno i sasvim neodgovorno izvalio SDP-ov Orsat Miljenić – bilo bi bolje da Haški sud nikada nije postojao.

Posavino, spaljena i pusta, prodala te iskrivljena usta – ovu pjesmicu, negdje je nazivaju preskakušom, spjevao je narod Bosanske Posavine, referirajući se na spaljenu posavsku zemlju i prvog hrvatskog predsjednika, koji je, vjerovali su, Posavinu prepustio Srbima, a sve u okviru dogovora s neprijateljem (i partnerom?) Slobodanom Miloševićem.

Danas (7.5.2016., op Autografa) je otvorena obnovljena džamija Ferhad-paše Sokolovića u Banjoj Luci. Prvi kamen za njezinu obnovu simbiolično je položen 2001. godine, a od povreda zadobijenih toga dana u masovnom divljanju protivnika obnove, onakvih kakvi su u rušenju Ferhadije i ostalih petnaest banjalučkih džamija vidjeli blistavu pobjedu srpstva i bogougodno podvižništvo,

Čitam presudu Radovanu Karadžiću, koja ima 2,615 stranica. Bojim se da će biti vrlo mali broj onih koji će je doista i pročitati: važno je da su je komentirali istog dana kad su čuli zaključak… Vrijedi pročitati.

Posljednjih desetak dana sam svakodnevno putovao između Jeruzalema i Betlehema. Kao sveučilišni profesor i ovdje prepoznatljiv aktivist za ljudska prava i religijske slobode imam privilegiju da me kolege s Hebrew University i (katoličkog) Bethlehem University kao i dragi prijatelji s Bethlehem Bible Collegea za manje od pola sata bez zaustavljanja i kontrola brzim autoputovima koji […]

Iste se knjige nisu dvaput prevodile pa su neki pisci prevođenjem postajali hrvatski, neki su postajali srpski. Zahvaljujući prije svih Isi Velikanoviću Čehov je hrvatski pisac. Dostojevski je, opet, srpski pisac, kao, recimo, i Thomas Mann. I danas, tridesetak godina kasnije, ovaj čitatelj neće rado čitati Čehova na srpskoj ekavici, niti će vjerovati Dostojevskom na […]

S pravom će se netko pitati je li ovo ”književni ogled” i od kuda ovaj protest, žestoki, našega dragoga kolege i suradnika Ivana Lovrenovića, u ovoj rubrici? Razlog je jednostavan i sažet je u Lovrenovićevoj potrebi da digne glas o ”jakim, stojećim mjestima rigidnih ideologija kolektivizma, potpuno i pogubno suprotnih elementarnim načelima slobode…”.   Dogodio […]

Upravo u vreme kada je Srbiju i susedne države zahvatilo nevreme kakvo se ne pamti, obilne kiše koje su dovele do katastrofalnih poplava, umro je u dubokoj starosti Dobrica Ćosić, pisac, ”otac nacije”, kako su ga često nazivali. Uz njegovo ime još za života, a i povodom smrti spominjani su epiteti kao ”div među piscima”, […]

Gornji naslov pozajmljen je iz istoimene knjige Mirjane Miočinović, teatrologa i prevodioca, objavljene 1997. u izdanju Beogradskog kruga.   Mirjana Miočinović poznata je, između ostalog, kao jedini profesor Beogradskog univerziteta koja je 1991. podnela ostavku na mesto redovnog profesora Fakulteta dramskih umetnosti u znak protesta protiv rata ”suočena sa užasnim razaranjem zemlje” i ”divljačkim rušenjem […]

Himna jedne države treba da izražava njene civilizacijske vrednosti, njene težnje i zajedništvo njenih građana. Srpska himna “Bože pravde” ne ispunjava nijedan od ovih uslova. Oživljena u vremenu velikih nacionalističkih turbulencija, ubrzo je  prihvaćena kao zaštitni znak najrazličitijih mitinga i demonstracija, od onih desničarskih i ultranacionalističkih, pa do onih takozvanih demokratskih.   U početku je […]

Ovu kolumnu šaljem iz Kijeva, glavnog grada zemlje koja se, razapeta između Bruxellesa i Moskve, nalazi pred raspadom. Već tri dana izbliza pratim situaciju koja je izuzetno dramatična i izvan svake kontrole. Na trenutke me sve ovo traumatično podsjeća na ono što smo na jesen 1991. gledali u Vukovaru, a nekoliko mjeseci kasnije u Sarajevu. […]