Samostalni umjetnici ili uhljebi?

Najvažnija tema među hrvatskim samostalnim umjetnicima ovih dana je potpora koju je najavilo Ministarstvo kulture u sklopu mjera pomoći za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19.

Onim samostalnim umjetnicima koji su članovi strukovne udruge Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) i kojima se doprinosi plaćaju iz proračuna Republike Hrvatske, a koji mogu dokazati da im je zbog posebnih okolnosti uvjetovanih koronavirusom onemogućeno ili bitno otežano obavljanje umjetničke djelatnosti – Ministarstvo kulture hitnim će mjerama omogućit isplatu potpore u iznosu od 1.625 ili 3.250 kuna, za razdoblje od 15. ožujka do 15. lipnja.

Ministarstvo je također uvažilo zahtjev HZSU-a o odgodi redovite revizije (financijske i umjetničke) za narednih šest mjeseci, jer je mnogima nemoguće, u uvjetima izolacije, uopće doći do poštanskih ureda.

Onim samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz proračuna Republike Hrvatske, a koji mogu dokazati da im je zbog posebnih okolnosti uvjetovanih koronavirusom onemogućeno obavljanje umjetničke djelatnosti – Ministarstvo kulture hitnim će mjerama omogućit isplatu potpore u iznosu od 1.625 ili 3.250 kuna, za razdoblje od 15. ožujka do 15. lipnja

Mjeru Ministarstva kulture o novčanim potporama slobodnim umjetnicima, ne podržava strukovna udruga HZSU-a (iskazujući stav svojih članova) i zalažući se da potpora – makar u manjem iznosu –bude svima jednaka.

Stoga ističu:

”Mjerama Ministarstva kulture RH došlo je do podjele samostalnih umjetnika na tri kategorije: na one koji će dobiti tri isplate od 1.625 kuna mjesečno, na one koji će dobiti tri isplate od 3.250 kuna netto mjesečno, te na one koji neće biti obuhvaćeni ovim mjerama.

Svi članovi Upravnog odbora HZSU-a i svi samostalni umjetnici koji su nam se javili, nakon objavljivanja mjera, protiv su podjela, pogotovo onih prema financijskim kriterijima jer svi samostalni umjetnici imaju jednak koeficijent (0.8) kao osnovicu za izračun mirovinskih uplata i svi su svoj status samostalnog umjetnika stekli prema istom kriteriju – zamjetnom doprinosu hrvatskoj kulturi.

Ne možemo prihvatiti podjelu na one manje ili više značajne, ili vrijedne umjetnike, kao ni na one koji više ili manje zarađuju. Uz to članak 69., kao i drugi članci Ustava, jamče nam zaštitu u ovom teškom razdoblju za Republiku Hrvatsku.

Pozivamo vas da nadopunite otvoreni natječaj kriterijem solidarnosti i omogućite svim umjetnicima jednaka (egalité) prava kao i mogućnosti ostvarivanja istih tako da osim onih umjetnika koji koriste aplikaciju e-građanin, omogućite i mogućnost direktne prijave umjetnika na isti poziv u skladu s vremenom i ovom ugrozom.”

Mimo ovoga, treba reći da članovi HZSU-a pripadaju različitim kategorijama – sedamdesetak je djelatnosti u koje su svrstani – i samo stručna služba koja će ući u svaku djelatnost posebno, eventualno će moći procijeniti štetu nastalu ovom krizom.

Nije svaki samostalni umjetnik u mogućnosti dokazati izravni gubitak (ugovorom ili nekim drugim dokumentom) – ali stoji činjenica da u ovim mjesecima izolacije prihod imaju samo proizvođači i trgovci hranom te energentima, što govori samo za sebe.

Inače, u našem društvu je položaj umjetnika potpuno obezvrijeđen, pa čak i onih koji su završili fakultete i država im plaća doprinose! Od ministara pa na niže, nazivaju ih uhljebima i nastoje ih se riješiti iz državnog proračuna.

Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, pak, ne prihvaća podjelu na one manje ili više značajne, ili vrijedne umjetnike, kao ni na one koji više ili manje zarađuju, ističući kako Ustav jamči umjetnicima zaštitu u ovom teškom razdoblju za Republiku Hrvatsku

Ne samo da se svako toliko govori o uskraćivanju uplate doprinosa, već im je status posebno nepovolja na koga izgube. Naime, nova ih situacija obvezuje na visoke doprinose, bezobzirana to imaju li prihode ili ne!

Nadalje, u posebno nepovoljnom položaju, što se tiče posla, oni su slobodnjaci koji žive izvan Zagreba. Stoga je potpuno bespredmetna sugestija HZSU-a za dodatnim angažmanom samostalnih umjetnika na HRT-u.

Za razliku od odnosa koji prema umjetnicima ”njeguje” hrvatsko društvo – uz dužno poštovanje prema zalaganju HZSU-a pa i Ministarstva kulture (jer ”mi nismo bogata Europa!”), njemačka Savezna vlada pokrenula je program hitne i sveobuhvatne pomoći za kreativni i kulturni sektor zemlje.

Od trenutka kada je Njemačka prvi put obećala potporu ovom sektoru, izdvojeno je već 50 milijardi eura, a sam Berlin svakom svom malom poduzetniku, uključujući i umjetnike koji se prijave za pomoć, na račun uplaćuje pet tisuća eura.

Neke zemlje, dakle, potiču kulturu i poštuju njene djelatnike, dok ih druge posprdno nazivaju uhljebima.

A u čemu se sastoji tako često spominjano uhljebljenje?

Garantira li itko umjetnicima s visokom stručnom spremom i nedvojbenim sposobnostima te talentom (jer ih inače ne bi primili ni na fakultete, a ni u strukovni HZSU!) bilo kakav posao, barem dva puta godišnje?

Jedina prednost ide u kris onih koji ih angažiraju, jer na njih plaćaju manje poreza, ali – pokazuje se to u praksi – slaba je to motivacija.

Štoviše, ako umjesto visoko kvalificiranog umjetnika (čak i državna ustanova) angažira za neki posao potpunog amatera (s rodbinskom ili nekom drugom vezom), ili ako legitimno stručne poslove rade ljudi bez kvalifikacija – nema sankcija.

Kad, na primjer, a to je najčešće u hrvatskim kazalištima, redatelji rade dizajn svjetla, ili potpisuju izbor glazbe, kostima, scenografiju u predstavama, i za sve to uzimaju jedan honorar, na taj način srozavaju cijenu rada slobodnim umjetnicima u svakoj od spomenutih struka, koji, pak, na kraju pristaju raditi bilo što, i pod bilo kaki uvjetima (čitaj ispod cijene!).

Za razliku od odnosa koji prema umjetnicima ”njeguje” hrvatsko društvo, njemačka Savezna vlada pokrenula je program hitne i sveobuhvatne pomoći za kreativni i kulturni sektor zemlje. Od trenutka kada je Njemačka prvi put obećala potporu ovom sektoru, izdvojeno je već 50 milijardi eura

U identičnoj su situaciji umjetnici filmskog, glazbenog, književnog, likovnog i scenskog stvaralaštva, dakle svi oni bez kojih ovo društvo može, jer bi ih, u protivnom, štitilo pružajući im mogućnost za rad.

Strukovne udruge, kao što je HZSU, trebale bi utjecati na Ministarstvo, a njegova obaveza bi trebala biti donošenje takvih propisa koji bi branili da stručne umjetničke poslove – barem u javnom sektoru – rade amateri ili samoproglašeni stručnjaci (jer čemu onda visoke škole?).

Na taj bi se način otvorilo više mjesta za rad slobodnim umjetnicima, iz svih struka. To bi afirmiralo i njih kao umjetnike i Hrvatsku kao odgovornu državu.

Iako se tvrdi da je izjava Winstona Churchilla, koji nije želio ukinuti potporu umjetnicima tijekom Drugog svjetskog rata, lažna – on je navodno to odbio s objašnjenjem: ”A za što se onda borimo?” – postoji nedvojben stav velikog državnika o umjetnosti i umjetnicima: ”Umjetnost je temelj života svake nacije, a država je dužna podržavati i ohrabrivati umjetnike!”

Na našim je političarima odgovornost ne samo za temelj koji spominje Winston Churchill, već i odgovornost prema ljudima koji su ostali u ovoj zemlji radeći posao za koji su se školovali. Da bi ih sad, iz najviših krugova političke vlasti, nazivali – uhljebima!

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Ujedinilo nas je sjećanje na Valtera Dešpalja i Cellomaniju
    •  Ne ljutite se na kazalište
    •  Dubravka Vrgoč: Želim teatar u gradu i grad u teatru
    •  Rockeri i filharmoničari na dočeku Nove. U čemu je problem?
    •  Propuštena šansa da se Rijeka i Trst ujednačeno razvijaju
    •  Quo vadis, HP?
    •  Treba li se radovati jačanju turizma u Rijeci?
    •  Tinka Kalajžić i riječki gimnazijalci ne boje se migranata
    •  U El Shattu se živjelo utopiju
    •  Ljeto na Kantridi – festival na Morskom prascu

> Svi tekstovi ovog autora