autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Ljeto na Kantridi – festival na Morskom prascu

AUTOR: Svjetlana Hribar / 12.06.2023.

Svjetlana Hribar

Kada je prije točno dvadeset godina, na čelo riječke kazališne kuće došla Mani Gotovac, željela je – uz kazališnu sezonu u matičnoj zgradi – pokrenuti ljetni festival koji će oživjeti gradske prostore uspavane Rijeke.

Nekadašnji plan intendanata Zajčevog teatra da se na Trsatu izgradi ljetna pozornica (za koju je Igor Emili bio napravio čak i nacrte) – bio je 2003. godine davna prošlost. Na Trsatu su se povremeno događale komorne predstave, a za to su vrijeme gradski prostori ostajali izvan fokusa kazališnih autora.

S mnogo šušura, koji je uvijek pratio svaki projekt Mani Gotovac, prva sezona Riječkih ljetnih noći dogodila se 2004. godine, a već sljedećeg ljeta masovno smo hodočastili u Portić na Kantridi, gdje je niknulo gledalište i kulisa za predstavu ”Mirisi, zlato i tamjan”, u režiji Vinka Brešana i scenografiji Dalibora Laginje.

Bila je to jedna od najpopularnijih ljetnih predstava Hrvatske drame riječkog kazališta, uvijek igrana pred rasprodanim gledalištem.

Podsjetimo se i premijerne podjele: Žarko Radić (Mali), Edita Karađole (Madona), Olivera Baljak (Erminija), Denis Brižić (Doktor), Biljana Torić (Draga), Andreja Blagojević (Lucija), Zdenko Botić (Tunina), Davor Jureško (Poštar), Adnan Palangić (Don Vikica), Alex Đaković i Nikola Stanišić (Ministranti), Sabina Salamon i Ana Kvrgić (Šveđanke), Bakir Nezirev (Vozač brodice). Premijera je bila 20. srpnja 2005. godine.

Do te godine, i te predstave, Kantrida je bila poznata kao kupalište i nogometalište, da bi ju kazališni program pretvorio u pandan Trsatu: na Kantridu se počelo odlaziti i u kazalište! A Portić se – onako dobro osvjetljen i kazališno obgrljen – pokazao idealnim ljetnim okupljalištem u vrućim riječkim noćima.

Igrali su ”Mirisi, zlato i tamjan” u Portiću još sedam sezona. A onda su Riječke ljetne noći postepeno prestale nuditi ambijentalni teatar.

Već intendantura Nade Matošević ljetna je događanja stavila ”pod krov” industrijskih hala, mada se operni biser ”Cavalleria rusticana” i dalje igrao na trgu ispred svetoga Vida, tako da se – izmjenama intendanata – mijenjalo i programsko lice ove manifestacije.

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, koje je bilo organizator Riječkih ljetnih noći, a njegovi ansambli nositelji programa – počelo je tražiti partnere, koji će podnijeti financijski trošak i sudjelovati u programu.

Još 2017. godine intendant Marin Blažević, pod naslovom ”Vrijeme je za odluke!”, javno je apelirao na organizacijsko širenje Riječkih ljetnih noći, tvrdeći da pravog partnera nalazi jedino u Festivalu Opatija, gdje je ansambl Opere HNK-a Ivana pl. Zajca, izvodio ambiciozne projekte poput Verdijeve ”Aide” ili baletnih večeri.

Iako Riječke ljetne noći nisu ni u primisli imale Opatiju, već su se fokusirale na oživljavanje riječkih lokacija koje će u ljetnim večerima ogrnuti kazalištem, prevagnula je atraktivnost velike pozornice u Opatiji, koja je u tradiciji imala operne izvedbe, baletne i velike koncertne priredbe još od davnih šezdesetih godina.

No financiranje Riječkih ljetnih noći nije pratilo ambicije organizatora. Tako je, malo po malo, i ova manifestacija kulture na otvorenom – zamrla…

Publika se ljeti sve češće vraćala u teatarsku zgradu, još su se jedino održavali koncerti na Trgu Riječke rezolucije, a Portić na Kantridi, Glavanovo, hale Torpeda, Stari grad i riječki trgovi – postali su prošlost.

Ansambli HNK-a Ivana pl. Zajca svoje predstave u srpnju igraju u Puli – do ove godine u Areni, a sad i u novootvorenom Malom rimskom kazalištu ispod Kaštela.

Je li teatar na riječkim otvorenim pozornicama bio preskup, tehnički prezahtjevan za ovo vrijeme? Ako programe na otvorenom, u vrućim ljetnim noćima, nije mogao opsluživati jedan nacionalni teatar, s dva dramska, opernim i baletnim ansamblom – tko će?

Ovih dana, međutim, najavljeno je novo Ljeto na Kantridi!

Manifestacija koja posljednjih godina objedinjuje nekoliko već afirmiranih festivala na lokacijama Kantride i Bivija, ove godine najavljuje zaista dojmljiv program, koji je daleko od populističke zabave.
Organizator manifestacije, Damir Čargonja Čarli, doslovce kaže: ”Riječkih ljetnih noći više nema, no zato je tu Ljeto na Kantridi!”

U igri je opet Portić, kao idealno morsko okruženje za ljetna noćna događanja, ali i druge lokacije uz more, a program započinje velikim koncertom Dade Topića i grupe Time u Morskom prascu 16. lipnja. Bit će to koncert za različite generacije, prava atrakcija, koja će zasigurno Kantridu te večeri pretvoriti u top-destinaciju privlačnu ne samo Riječanima!

Nositelji programa koji će se održavati tijekom ljetnih mjeseci bit će Festival klasične instrumentalne glazbe Gospodin Prasowski Classics (pokrenut prošle godine uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske), zatim jedanaesto izdanje Štikle, etabliranog festivala jazza i elektronske glazbe, uslijedit će i osmo izdanje Empeduja punk festival i deveto izdanje Art kampa Empeduja – kustoski temat koji obrađuju umjetnici u različitim disciplinama, sve se događa na otvorenom, s publikom među umjetnicima i njihovim radovima.

Neće izostati ni tradicionalna humanitarna akcija udruge Koga briga, odnosno plivački maraton i brudetijada, a cjelokupni program Ljeta na Kantridi protegnut će se do prvih dana rujna! Dakle gotovo tri mjeseca.

Riječke ljetne noći u svojoj osnovi, bile su zamišljene kao poseban program koji će publici donijeti kazališne predstave premijerno rađene za otvorene prostore. Odatle i oduševljenje Portićem na Kantridi gdje su igrani ”Mirisi”, ali i pećinskim plažama gdje je izvođen ”Požeruh”, ”Baba Jaga” ispod Park hotela, ”Škrtac” u škveru 3. maja, ”Oštarica” u Starom gradu, Mozartova opera ”Tako čine sve” na Trgu Riječke rezolucije ili ”Cavalleria” ispred svetog Vida …

Samo predstave koje se rade izvan redovnog sezonskog programa – imaju smisla i uvijek će imati svoju publiku ljeti u Rijeci.

Uostalom, takav je koncept Dubrovačkih ljetnih igara i Splitskog ljeta, ali i Teatra Ulysses na Brijunu.

Dubrovnik je – kao manifestacija od najvećeg značaja i u Jugoslaviji – svakog ljeta formirao festivalski dramski ansambl sastavljen od najboljih glumaca, s kojim su na Igrama radili najpoznatiji redatelji svoga vremena. Program je bio dramski i koncertni, oratorijski i solistički – nisu se – osim iznimno – izvodile opere.

Split je pak za ljetne premijere koristio isključivo svoje kazališne ansamble – operni, dramski i baletni – svi su imali premijere u gradskim ambijentima na otvorenom.

Nedostatak ovakve sheme jednog nacionalnog kazališta je što dio ljeta ostaje bez programa – jer i umjetnici imaju pravo na godišnji odmor – a redovna kazališna sezona mora završiti ranije, kako bi se mogle pripremiti ljetne premijere.

I Riječke ljetne noći ostavljale su dobar dio ljeta bez svojih programa. U pravilu, završavale su u drugoj polovini srpnja, kada su kazališni djelatnici odlazili na kolektivni odmor.

Zato su dragocjene inicijative ljetnih festival koji nisu vezani uz institucije!

Često se prema njima nepravedno odnosimo s nedovoljno poštovanja, jer umjetnici koji sudjeluju u tim programima – uvijek daju sve od sebe.

Vrijednost ovakvih događanja ovisi o ekipi koja bira programe i organizira nastupe, pa kad se nađu uporni, ozbiljni voditelji s kriterijem – mali festivali, upravo zbog svoje kvalitete, postaju tradicionalni i publika ih očekuje s nestrpljenjem.

U slučaju Ljeta na Kantridi – koje ove godine bilježi treći saziv – ključna je ležernost s kojom je taj festival krenuo. Ljeto i jest kao stvoreno za ležerne programe, a vrijeme će pokazati u kojem će se smjeru oni razvijati.

Nije isključeno da će Kantrida i njene uzmorske lokacije, jednog dana, postati pravi kulturni kvart za sve generacije publike i sve ukuse. A na tom putu neće biti teško organizirati i neki mali dramski festival.

Riječke ljetne noći utrle su mu put, samo treba osmisliti karakteristični detalj, po čemu će ovaj festival biti poseban.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Ujedinilo nas je sjećanje na Valtera Dešpalja i Cellomaniju
     Ne ljutite se na kazalište
     Dubravka Vrgoč: Želim teatar u gradu i grad u teatru
     Rockeri i filharmoničari na dočeku Nove. U čemu je problem?
     Propuštena šansa da se Rijeka i Trst ujednačeno razvijaju
     Quo vadis, HP?
     Treba li se radovati jačanju turizma u Rijeci?
     Tinka Kalajžić i riječki gimnazijalci ne boje se migranata
     U El Shattu se živjelo utopiju
     Spuštanjem glave pred agresijom, priznajemo pobjedu zla

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • argentinski roman

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1