autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
Ustaški i drugi tragovi nasilja još nisu nestali
Vesna Teršelič
Pripremili smo vodič po Zagrebu kojim želimo olakšati upoznavanje nekih ključnih mjesta stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu. Sažeti opisi povezuju povijesna istraživanja, odabrane ulomke iz književnih djela, dnevnika i osobnih sjećanja.
U trenutku kad polako odlazi generacija koja je preživjela vrijeme najgoreg terora u povijesti grada nastojali smo stvoriti što više prostora za riječi i zapise svjedoka vremena i protagoniste povijesnih događanja. Vodič je dostupan na OVOJ POVEZNICI.
Documenta se pitanjem prezentacije ključnih događaja 20. stoljeća bavi od svog osnivanja, tražeći najbolje načine približavanja prošlosti novim generacijama. Neki dosadašnji poduhvati uključuju obilazak mjesta sjećanja, počevši od 2010. i dokumentarnog filma Documenta Memoriae – Zagreb, redateljice Dijane Mlađenović dostupni su na OVOJ POVEZNICI.
U sagledavanju mjesta sjećanja i otkrivanju novih mogućnosti komemoriranja žrtava, posebno nas je poticao Saša Šimpraga, autor koncepta Virtualnog muzeja Dotrščina, s kojim od 2012. sudjelujemo u organiziranju godišnjih memorijalnih intervencija, dostupnim na OVOJ POVEZNICI.
Tragovi nasilja koje su svim ratnim i poslijeratnim naraštajima utisnuli nacisti, fašisti, ustaše i drugi kolaboracionisti još nisu nestali
Paralelno s događanjima u prostoru parka, u javnom prostoru Trga bana Jelačića u rujnu 2012. mogao se razgledati prvi postav Virtualnog muzeja Dotrščina na temu Pisci i publicisti ubijeni na Dotrščini čija je autorica bila Nataša Mataušić, muzejska savjetnica Hrvatskog povijesnog muzeja.
Zahvalne smo na poticaju i mogućnosti razmjene i suradnje s Antifašističkom ligom Republike Hrvatske, Građanskim odborom za ljudska prava, Javnom ustanovom Spomen područje Jasenovac, kustosicama Hrvatskog povijesnog muzeja, Koordinacijom židovskih općina Republike Hrvatske, Savezom antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske te Srpskim narodnim vijećem bez kojih u vrijeme prijepora o naslijeđu Drugog svjetskog rata ne bi mogli razvijati nove obrazovne sadržaje.
Vodič počinje povijesnim pregledom i sažetim informacijama o odabranim lokacija koje možete posjetiti u vašim istraživanjima grada. Kroz uključivanje izbora pjesama, ulomaka iz romana, te autobiografskih i dnevničkih zapisa željeli smo potaknuti na upoznavanje opusa autora i autorica koji su stvarali u tijeku i nakon Drugog svjetskog rata.
U pripremi smo posebno vodili računa o potrebama nastavnika i nastavnica, učenika i učenica osnovnih i srednjih škola, kao i osobama koje rade s mladima.
Pošto je primarna svrha ovog vodiča informiranje i obrazovanje bile bi nam vrlo dragocjene povratne informacije i prijedlozi za njegovo unaprjeđenje. Autorice vodiča Tena Banjeglav, Kristina Dilica i Alice Straniero vaše će povratne informacije uzeti u obzir u pripremi dopunjenog izdanja u kojem ćemo predložiti dodatne obilaske Zagreba.
Vodič za sada objavljujemo samo kao digitalnu publikaciju u nadi da će neko od budućih izdanja doživjeti i tiskanu verziju te prijevod na engleski jezik kako bi ga mogli koristiti i posjetitelji/ce iz inozemstva.
O zadnjim danima prije proglašenja ustaške Nezavisne državne Hrvatske novinar i urednik Josip Horvat zabilježio je u svoj dnevnik razmjenu prognoza u redakciji:
Iznova tražimo načine humanizacije odnosa prema svima stradalima
- Dolazi najgore: Pavelić!
Čini mi se nevjerojatno.
- Ne, dolaze Nijemci, okupacija – odvraćam.
Oboje smo imali pravo.
Mada nas od tog prijelomnog trenutka dijeli osam desetljeća još uvijek živimo u sjeni neprerađenog naslijeđa Drugog svjetskog rata.
Ovaj je vodič popudbina za sve koji žele posjetiti povijesna mjesta i u obilascima grada ponovo promisliti o mjestima otpora i stradanja, (ne)zaboravu žrtava holokausta i genocida nad Srbima i Romima, kao i teroru čije su žrtve bili Hrvati i svi drugi akteri otpora u Zagrebu.
Tragovi nasilja koje su svim ratnim i poslijeratnim naraštajima utisnuli nacisti, fašisti, ustaše i drugi kolaboracionisti još nisu nestali.
Zato iznova tražimo načine humanizacije odnosa prema svima stradalima.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
• Hrvatska država faktički stoji iza počinitelja zločina
• Otvoreno pismo u povodu povlačenja udžbenika povijesti
• Poštujemo li doista žrtvu Vukovara?
• Nedovoljno cijenjene količina patnje i okrutnost prema žrtvama
• Apel u povodu godišnjice početka Drugog svjetskog rata
• Poziv Vladi RH na zaštitu Golog otoka i Svetog Grgura
• Biljana Pusić je vjerovala da smo svi jednaki u pravima
• Komemoracija u Glini i zahvala velikom župniku Francu Žužeku
• Ženski pogledi na pobjedu
• Jasno osudimo ruski napad. Pomozimo ukrajinskim izbjeglicama
> Svi tekstovi ovog autora
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
