autograf.hr

Ovih dana mi se iz Bostona javljaju bivše kolege iz Centra za proučavanje globalnog kršćanstva na Teološkom fakultetu Gordon Conwell. Godinama sam bio njihov suradnik pa se zanimaju kada me mogu ponovno angažirati na nekim konkretnim projektima u istraživanju statusa i dinamike globalnog kršćanstva, posebice u kontekstu teološkog liberalizma i prateće ga sekularizacije u kršćanstvu […]

Održivi mir gradi se na dva načina – prvi je vanjski – povezan s društvima, nacionalnim državama i organizacijama. Na individualnoj razini to znači biti aktivan i konstruktivan građanin u svom okruženju, tolerantan i kulturan, dijalogom i diplomacijom rješavati sukobe, ali i sanirati posljedice postojećih kriza.

Ako vam vele da je sav svijet otišao do vraga – lažu vam. Jedni su histerični, a drugi bezobrazno ravnodušni prema vlastitim izjavama i činima. Pandemija panike danas se proizvodi na klik. Pred nos nam se stavlja krv kao da se želi reći: ”Evo, vidiš da se dobrota ne isplati i više je nema!”. Empatiju […]

Sve kreće od slobode i slobodom se završava. Nije jednostavno s njom izaći nakraj. Gledajući oko sebe, promatrajući u šta se ovaj naš, zajednički svijet pretvorio, koliko je opak i ružan postao, dođe čovjeku da slobodi uskrati slobodu. Govori se kako sloboda može i hoće spasiti i svijet i čovjeka, o tome da ga istodobno […]

Kad kustosi prisvajaju ”neutralnost”, što je često slučaj, smatram to neozbiljnim i licemjernim. Baština, javna memorija ili ma kako nazvali kolektivno iskustvo, po prirodi je politička kategorija, baš kao što je biti građanin politička kvalifikacija: ulaganje određenog napora u tumačenje svijeta i njegova sjećanja ključno je za svaki oblik sudjelovanja.

Kako je neki od rijetkih čitatelja kolumne već uočio, poslužim se povremeno ponekim malim poglavljem iz nedavno objavljene knjige https://www.mnemosophy.com/the-vault. Učinim sebi zadovoljstvo da ponešto napišem na vlastitom jeziku, pa makar tako da tekst ”vratim” boljeg tamo odakle je i stigao: prevedem ga, osuvremenim, izmijenim što je nejasno i što se može bolje objasniti. U […]

Mislim na jednu rečenicu Edgara Morina, francuskog sociologa, filozofa, antropologa, važnog suvremenog mislioca koji je ovih dana, čitam, proslavio i svoj 102. rođendan. U ime tog ”starca”, a ovaj epitet upotrebljavam kao oznaku časti i visokog, uglednog statusa, nipošto ne pogrde, gospodina koji je i u jednom sofisticiranom, visoko prosvijećenom društvu kao što je francusko, […]

Svijet se ubrzava. Nitko više ne stiže sve ono što bi želio. Vijesti postaju samo naslovi. Romani postaju kratke poruke. Život se kondenzira u reality televizijskim programima. Tragedije svih dimenzija serviraju se između reklama koje pokazuju neopisivo sretne i zadovoljne ljude.

Simone de Beauvoir, u poznatoj knjizi ”Drugi spol”, navodi kako ženama ne treba apstraktna uzvišenost apstraktne ženstvenosti, ženama, baš kao i svim ljudima, iz same činjenice da su ljudi, treba povezanost između ”apstraktnih prava i konkretne mogućnosti”.

Podijeljeni svijet ratuje preko Ukrajine na više načina od kojih je jedan štetniji i gori od drugog. Kad gnom Putin kaže da će uništiti Ukrajinu i Ukrajince, za koje on misli da ne postoje pa nije sasvim jasno koga zapravo uništava, onda se ne čudimo. Ne čudimo se ni onom izopačenom čvarku od čovjeka, Medvedevu, […]

Čupamo se na mitologiju, iz dreka u kojem jesmo se čupamo utjehama, pričom o Pandori, kutijici na čijem je dnu ostala hantrava, vjerojatno ekstremno introvertna i iskompleksirana nada ili Nada. Nadamo se da će sve na kraju dobro završiti, da ćemo karmički naposljetku srećom biti nagrađeni za dobrotu. Jer, svi smo, naravno dobri. Sami sebi. […]

Starija čeljad, i ona koja nisu samo gunđala, često gunđaju kako je prije bilo bolje. Ljudi su bili veseliji, radna mjesta su bila stalna, zrak je bio čišći, ljudi su se više kretali i međusobno družili, bilo je manje kriminala i ubojstava, djeca su bila pristojnija, ukratko, ovo danas mnogo je gore od onoga jučer.

Malo je prilika kada neki izbori utječu na smjer svijeta toliko snažno kao što je slučaj s nedavnim izborom predsjednika Brazila. To je zemlja s izuzetno velikom površinom i populacijom i prva je ekonomska sila Latinske Amerike.

Ne vjerujem u Boga koji kažnjava svijet pandemijama ili prirodnim nepogodama. To nije Bog kojeg nam je objavio Isus Krist. To uopće ne bi bio Bog, nego neki demon. Ne vjerujem u Boga koji ne bi poštivao autonomiju svemira i prirode u njemu, pa i onda kad to podrazumijeva mutacije virusa, zaraze, oboljenja i smrti. […]

Profesora emeritusa Viktora Žmegača (1929.-2022.) njegovi će studenti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zacijelo pamtiti kao erudita, preciznog i sustavnog predavača koji se, asocijacijama i uspostavljanjem dijakronijskih i sinkronijskih veza, šetao po kulturi Srednje Europe kao po svom vlastitom vrtu što ga je njegovao pomnim čitanjem i pažljivim interpretacijama.

Kad kažemo svijet, riječ je o konstelaciji našega bića projicirana u kulturu, cjelokupnost naših odnosa i njihove proizvodnje. Prije nego što počnemo raspravljati može li svijet mijenjati te kako, valjalo bi prvo postaviti pitanje o potrebama i željama: je li potrebno svijet mijenjati i želim li promjenu svijeta?

Sami na putu, za volanom, obraćamo pažnju na saobraćaj i znakove pored puta. Stop. Crveno svjetlo na semaforu zaustavlja vanjski svijet. Pokreće se unutarnji.

Ovih dana ljudi se podsjećaju na to da su kršćani, a to znači, da se ponavlja onaj ofucani scenarij poznatih obrazaca ponašanja, kakvima se svjedoči već godinama – histerična kupovina hrane, odjeće, poklona, obavijena takozvanim ”božićnim ozračjem”…

”Samo sam izvršavao naredbe”, odgovor je većine zločinaca kad (ili ako) završe pred licem pravde. To je, dakako, problematičan odgovor. Ne samo zbog činjenice da se njime zvijer koja je ubijala premeće u krotko biće koje je pokorno i bespogovorno izvršavalo naredbe nekog ”zagonetnog” nalogodavca, nego i zbog odnosa prema žrtvama koje u sustavu krvnikovih […]

To što se prošli tjedan, povrh sveprisutne pandemijske krize, dogodilo u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim selima nas je duboko potreslo. Prve reakcije humanitarnog angažmana i općeljudske solidarnosti zadivljuju.

Prošlo je 75 godina od oslobođenja Auschwitza, a živimo u svijetu u kojem nam se sugerira da moramo mrziti i u kojem jačaju ekstremni oblici razmišljanja, istaknuto je na predstavljanju projekta ”Tikkun olam – popravljanje svijeta”       UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA […]

Na ovogodišnjem Prideu, ove subote, 8. lipnja u Zagrebu, nisam bio. Nalazio sam se u Sarajevu na snimanju emisije ”Vrijeme suodgovornosti” koju već neko vrijeme uređujem i vodim na FACE TV.

Biste li se uhvatili nekog posla da ne vjerujete da ga možete obaviti? Biste li pokušali ispeći kolač da ne vjerujete da ćete uspjeti? Biste li pokušali preskočiti prepreku da ne vjerujete da ju i možete preskočiti? Biste li krenuli na put da ne vjerujete da ćete do odredišta stići živi i zdravi? Biste li […]

Primjećujem u posljednje vrijeme kako se sve više otuđujem od svijeta. Ne shvaćam zašto se zbog jednoga ljudi vesele, zbog drugoga tuguju, zašto ih treće uzbuđuje, četvrto ljuti, peto ispunjava krivnjom i sramom, a šesto zavišću. Njihove radosti, ljubavi, mržnje, strahovi, nevolje i brige nisu moji.

Božićno je vrijeme. Ono vrijeme što ga je nemilosrdni liberalni kapitalizam kroz potrošačko društvo oteo i vjeri i obitelji, pretvorivši ga u sezonu kupnje i prodaje. Prikladno to se, naravno, zove malo drugačije, pa se govori o vremenu darivanja.

Mene i dalje umije fascinirati činjenica da, primjerice, neki vrhunski fizičar izražava čvrsto uvjerenje u postojanje Boga – i to, naravno, obavezno u nekoj od ustaljenih verzija kao što je kršćanstvo.

Bivša urednica proustaškog portala Dnevno, a sada novinarka i kolumnistica ekstremno desnog i huškačkog portala Direktno Andrea Latinović, pohitala je pitati Andriju Hebranga za mišljenje o onome što smo Vesna Teršelič, voditeljica Documente, i ja, kao svjedok događanja nakon Oluje, govorili uoči ovogodišnje obljetnice te akcije, točnije, o onim zločinima koji su se dogodili u […]

Svijet nije savršen, a život nije bajka. Osim onda kada jest. Barem jedan tren, kao što će i ova hrvatska bajka u Rusiji, kako godine budu prolazile, čitava stati u jedan trenutak.

Njegove dede bili su gestapovac i ustaša. Njegov otac bio je telohranitelj Ante Pavelića. Njegova porodica je Pavelića spasla sigurne smrti, igrom sudbine, baš u gradu Judenburgu, stecištu Jevreja koje je Pavelić izmasakrirao na teritoriji NDH. Njega su kao dete učili ustaškim koračnicama. Isti taj čovek je 1995. godine sopstvenim rukama sahranjivao Srbe u Hrvatskoj […]

Morate upoznati Ovea. Ljudi poput njega prava su noćna mora za susjede. Ima svo vrijeme ovog svijeta, prozor s kojeg drži na oku cijelu ulicu, stroge principe, kirurški precizne rutine i – kratak fitilj. Dozlaboga je drzak i inatljiv. Prezire svijet oko sebe, točnije – ono u što se neuredna, neodgovorna i nesposobna ljudska rasa […]

Sloboda je krajnja referencija biblijskoga svijeta. Početke povijesti hebrejskoga naroda obilježio je temeljan događaj: izbavljenje iz egipatskoga ropstva. Njega su Hebreji razumijevali kao osobit Božji zahvat u ljudsku povijest i potvrdu njihova izabranja, tj. osobite sudbine kakvu im je Bog obećao u opetovanim savezima.

Draga braćo i sestre, korizma je vrijeme obnove za Crkvu, zajednice i pojedine vjernike. To je nadasve “vrijeme milosti” (2 Kor 6, 2). Bog od nas ne traži ništa što nam već prije nije dao: “Mi ljubimo jer on nas prije uzljubi” (1 Iv 4, 19).

Treba doista imati podosta stomaka pa slušati minulih dana nebrojene rasprave u svijetu o nasilju i ekstremizmu definiranom akademski po raznim simpozijima, okruglim stolovima i međunarodnim konferencijama. Zima je planiranih rasprava na tu temu, i potrebe da se predviđeni budžeti za nevladina upozorenja, unaprijed zacrtana i isprovocirana nedopustivim i groznim nasiljem, realiziraju do kraja.   […]

Pred kraj godine specijalizirani časopisi, ozbiljne novine, ali i prejeftini britanski tabloidi objavljuju liste najutjecajnijih, najmoćnijih, najboljih, ovakvih i onakvih, pisaca, umjetnika, kreatora slike svijeta. Kako u umjetnosti nema natjecanja, nema pouzdanih rejting lista, niti egzaktnih pokazatelja tko bi tu koga nadigrao, nadgornjao i nadvisio – čime se ozbiljni umjetnici ne bave ni u snovima, […]

Silvije Tomašević, ”Papa Franjo – Kako papa nade i nježnosti mijenja Rim, Crkvu i svijet”, Profil, Zagreb, 2014.   Da bismo upoznali nekog čovjeka, kaže jedna stara poslovica, s njime moramo pojesti vreću soli ili pak, kako kažu Indijanci, trebamo hodati u njegovim mokasinkama.   Ova knjiga nije nastala ni iz zajedničkog obroka soli pape […]

Piše: Emir Imamović   (Ovo je klasičan intervju, ali zbog važnosti nastupa sestre benediktinke, Katalonke Terese Forcades na Festivala alternative i ljevice FALIŠ koji će se od 3. do 6. rujna održati u Šibeniku odlučili smo kao intervju tjedna prenijeti članak Emira Imamovića, direktora spomenutoga festivala, i da upoznamo ovu izvanrednu osobu i da, kao […]

Evo kaj mi je na umu. Moja majka je prije godinu i pol umrla od ALS-a, strašne bolesti koja možda više nego ijedna druga razara i tijelo i psihu.   Sve druge bolesti, naime, ostavljaju nadu izlječenja, ponekad jedva tinjajuću, kao u slučaju karcinoma, melanoma i sličnih bolesti, ali ipak – nada postoji.   No, […]

Kad je potkraj srpnja Alberto Barbera, umjetnički ravnatelj Filmskog festivala u Veneciji, za Screen Daily pokušao objasniti razloge iz kojih njegov festival – najstariji i najugledniji na svijetu – nije uspio dobiti pravo na prikazivanje dvaju iznimno očekivanih filmova iz zenita sezone, velikih favorita za Oscara, njegovo otvaranje duše otkrilo je dubinu jaza dvaju filmskih […]

Otkinuli smo tek pola listova s kalendara 2014. godine, a ja na ovoj maloj parceli evo pokapam već trećeg dirigenta.   Na samu Novu godinu u Innsbrucku je umro Milan Horvat. U petak trinaestog lipnja za njim je iz Beča pošao Berislav Klobučar. U siječnju je svoju Italiju i svijet napustio i Claudio Abbado, a […]

Kako se poštedjeti bezvrijednih intervencija, misliti pametnije i živjeti bolje? Ne postoji (iako bi bilo lijepo povjerovati u suprotno) čarobna tableta od koje ćete biti sretniji, postati boljim roditeljem, riješiti problematično ponašanje svog tinejdžera, smanjiti rasne predrasude i premostiti ponor obrazovnih postignuća. No zato postoji znanstveni pristup nazvan osmišljavanje priča, koji sve to može postići. […]

Svaki pojedinačni život može se promatrati kao potka unutar sveukupnoga tkanja života. Naš je život prepleten životima drugih. Da bi čovjek ozbiljio samoga sebe kao cjelovito biće, treba da je u interakciji s drugima: drugi su mu istodobno i zrcalo njegove jedinstvenosti i njegove vlastite drugosti. Naš identitet nikad nije samo naš: on je drugome […]

Sirijski rat širi se i na susjedni Libanon. U dvostrukome samoubojičkom napadu na iransko veleposlanstvo u Bejrutu, glavnom gradu Libanona, jučer je poginulo najmanje 22 ljudi, a više ih je od 140 ranjeno. Među poginulima je i kulturni ataše iranskog veleposlanstva.   Odgovornost za napad preuzela je, kako prenosi BBC, sunitska džihadistička grupa Brigade Abdullaha […]