autograf.hr

Nesretna podudarnost: dok se međunarodna politika hrva s problemom kako pomoći vojno iscrpljenoj Ukrajini novim isporukama oružja, istodobno 5. ožujka obilježen je drugi Međunarodni dan jačanja svijesti o razoružanju i zabrani širenja oružja. Realno, Europa se muči oko pitanja naoružavanja – ne zato što su joj potrebu nametnuli međunarodno organizirani trgovci oružjem, nego zato što […]

Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini, mons. Tomo Vukšić, u povodu obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici uputio je 10. srpnja svoju poruku sućuti koju i ovdje dajem u cijelosti.

Pišem ove retke nakon 11. srpnja, na dan kada je u Srebrenici počelo ubijanje preko 8.000 ljudi, a ”baštinici” genocida upravo svim silama pripremaju raspad Bosne i Hercegovine. Zar je moguća neka nova Srebrenica? Ratoborni Mile Dodik kao ”usamljeni jahač”, kao harambaša wannabe republike, kao (tjelesno) napuhani Putin. Kao nekad Catalina: Dodik danas stavlja na […]

(Opaska uredništva: Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini mons. Tomo Vukšić, u povodu obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici uputio je 10. srpnja svoju poruku koju donosimo u cijelosti sa stranice Vrhbosanske nadbiskupije). U povodu obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici izražavam najiskreniju sućut […]

Moja majka je prala veš na ruke.Kad se oženim kupit ću svojoj ženi mašinu za veš, govorio sam pred ocem samo da ga nerviram.Oženio sam se s dvadeset tri.Prerano, sine, govorio je otac samo da me nervira.Svadba bješe ko svadba i šta da se priča I moja balerina u bijelom.

O genocidu u Srebrenici političari govore kao o ”porazu humanosti”. Ovo je, naravno, istina, ali samo ako ovu istinu ne izriču nacionalistički političari, jer su upravo oni ti koji su porazili humanost i politiku, oni su ti koji trajno i uvijek poražavaju ljudskost.

Vrući početak srpnja svake godine nas, htjeli mi ili ne, podsjeti na početak istog mjeseca 1995. godine i genocid u Srebrenici. Te krvave godine rat se na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine rasplamsao do neviđenih razmjera. Krvavi raspad bivše Jugoslavije tada je bio drama koja je nas je potresala dobre četiri godine.

Uznemirenje koje je u meni izazvao govor Vladimira Putina čak se više i ne tiče onoga što će se tek događati, a što iz njegova govora logično proizlazi. To uznemirenje tiče se onoga što se već zbilo, i ne može se promijeniti, a duboko je obilježilo cijelu našu generaciju.

Namjerno ili nenamjerno relativiziranje genocida u Srebrenici od strane predsjednika Zorana Milanovića naišlo je na snažnu osudu jednog dijela javnosti. Milanovićeve izjave su, reklo bi se, nepromišljene i prvoloptaške, kakve mu često znaju biti. Kasnije se vadi i objašnjava, korigira i nadopunjuje i to sve zapravo, ušminkano kičastom retorikom, izgleda groteskno.

U novom broju tjednika Novosti kolumnist tog lista Viktor Ivančić, po svemu sudeći čini javnima neke unutar redakcijske probleme, to jest sukobe i nezadovoljstva. Radi to i na druge načine. U knjizi sabranih kolumni ”Zlomovina – 99 pamfleta” (Ex libris, Rijeka, 2021.), Ivančić proziva urednika Novosti, Nikolu Bajtu, kao ”cenzora” (str. 19).

Baš mi se danas posrećilo, jer možeš ovaj naslov čitati kao KRAJ HISTORIJE, ali i kao njenu POVIJESNU NIT, zapravo ARIJADNINU NIT za izlaz iz labirinta. Dobro, de, ne mora baš biti niti da smo u labirintu (kamo lipe sriće!), ali da je zavrzlama – e nije ni ona. Nego je gordijski čvor, uzao, grop […]

Danima čekam da to netko primijeti: naš rat u Afganistanu počeo je i upravo završava istom scenom: prizori ljudi koji se strmoglavljuju s neba! Prvi put, jedanaestog rujna 2001, skakali su u smrt s gorućih nebodera Svjetskog trgovinskog centra. Drugi put, sredinom kolovoza 2021, oko dana kada se zapadni kršćani prisjećaju Bogomajke, ljudi otpadaju s […]

Nema sumnje da je Srebrenica paradigmatičan primjer čovjekova odbacivanja ljudskosti i svjesnog zanemarivanja svega onoga od čega je inače ljudskost satkana: otpora zločinačkom autoritetu, suosjećanja, oprosta, nade, poniznosti, žrtvovanja, savjesti, kajanja… Čovjek se u Srebrenici odrekao sebe. Povratak je dug i još traje. Skoro trideset godina nakon rata ne uspijevamo vratiti svjesno zanemarenu i odbačenu […]

Ništa novo neću vam u ovoj kolumni priopćiti. Uostalom, o ovoj temi smo mnogo puta pisali na Autografu. Posljednja je to učinila kolegica Vesna Teršelič (”Pokažimo pijetet prema svim žrtvama ratova”).

Rijetki veliki ljudi malim gestima čovječnosti znali su snažno obilježiti istoriju, a brojni mali ljudi čiji tragovi smrde velikim nečovještvom neprestano zatamnjuju stranice povijesti. Tridesetak sekundi klečanja Willyja Brandta u Poljskoj, 7. decembra 1970. godine, ispred spomenika jevrejskim žrtvama varšavskog geta, zamijenilo je skoro trideset godina rada na pomirenju između Nijemaca i Poljaka.

Patrijarh Srpske Pravoslavne Crkve Porfirije ne može izbjeći teret genocida u Srebrenici. Izbjegne li prihvatiti odgovornost koju zahtijeva njegov položaj – kao što je učinio sada već znamenitim govorom 20. lipnja u crkvi u Sremčici kod Beograda – ostat će zatočen u poricanju; prihvati li je, slomit će nacionalističko poricanje, ali i razgnjeviti vlastitu Crkvu […]

Još jedna tužna godišnjica genocida u Srebrenici. U mislima i molitvama se spominjemo tolikog broja nevino stradalih i ubijenih.

U ovo ljetno vrijeme obično se spremam na odlazak iz Zagreba, redovito zasićena ponavljanjem teških tema oko odnosa države prema antifašizmu i reviziji povijesti; o onome o čemu se u javnosti govori i posebno o onome što se prešućuje, ili o čemu se neiskreno i cinično određuje, temama ratova i pomirenja, pravde i krivde, očekivanja…

Jedanaestog jula navršava se 26 godina od izvršenog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Krivična odgovornost za ovu vrstu zločina, jedinog u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, konačno je utvrđena. Žalbeno vijeće međunarodnog Mehanizma za krivične sudove u Hagu, 8. juna ove godine, osudilo je na doživotnu kaznu zatvora Ratka Mladića, komandanta Glavnog štaba Vojske Republike […]

Svakog se 11. srpnja svaki čovjek, koji ima barem malo ljudskosti, s tugom u srcu prisjeti genocida u Srebrenici, koji se nad bošnjačkim stanovništvom toga grada i okolice dogodio u danima oko 11. srpnja 1995. godine.

Na današnji je dan prije dvadeset godina, 28. lipnja 2001., Slobodan Milošević izručen Haškom tribunalu. Na isti dan, 1989., Milošević je, kao predsjednik Predsjedništva SR Srbije u svom poznatom govoru na Gazimestanu na Kosovu, povodom obilježavanja 600 godina Kosovske bitke koju su izgubile snage Srba, Bosanaca i Albanaca pod komandom srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića, između […]

gospode mučiš li se još s prvim izdanjem svojih memoara

Tužan je mjesec juli u Bosni i Hercegovini. Raspolućena na mnogim poljima, naša zemlja dodatno se u julu podijeli oko Srebrenice, a ne bi smjela.

Umjesto izjave iz vrha SPC-a, koja nažalost nije pravovremeno stigla, a mogla je, trebala je, u povodu 25. godišnjice masakra srebreničkih Bošnjaka (a takve su izjave moguće, eno kazali su svoje i njemački katolički biskupi prije nekoliko tjedana), donosim priču koju je na Facebooku objavio jedan zaista čestit Srbin, k tomu i vjernik, kulturni radnik […]

Svatko tko je imao dovoljno hrabrosti i želuca da pogleda onu užasavajuću snimku pronađenu kod jednog od pripadnika postrojbe Škorpioni, jedne od onih koja je strijeljala ljude u srebreničkom genocidu, ne može je nikad zaboraviti.

U svojoj knjizi ”Modernost i holokaust” (TIMpress, Zagreb, 2017) jedan od najznačajnijih suvremenih sociologa Zygmunt Bauman (1925-2017) napisat će: ”Holokaust se ne može promatrati kao iracionalan izljev ostataka predmodernoga barbarstva – on je bio legitiman stanar u kući modernosti, koja ga je kreirala”.

U našoj povijesti novembar mjesec je bio mjesec velikih događaja i značajnih odluka. Tako je i sa 18. novembrom 1991. godine. Taj dan pao je Vukovar. To nije bio pad koji bi se stavljao pod navodnike. Grad je razoren kao u vrijeme provala barbarskih plemena. Nestao je jedan od bisera baroknog graditeljstva.

Zanima me tzv. poruka ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost. Mislim da je ona odaslana.

 4.listopada, blagdan je svetoga Franje Asiškoga (1182.-1226.), jednoga od najvećih i najdražih svetaca Katoličke crkve uopće, koji je svojim vlastitim životom i iz toga proizišlim odnosom prema nadnaravnom i prema ljudima koje je svakodnevno susretao – svejedno kojega oni nacionalnog pripadanja, vjerozakona i svjetonazora bili – kao i svojim odnosom prema okolišu i svemiru, prema […]

VI.Blasfemijski preokret u postratno-tranzicijskoj pustinji regije: solidarno izručenje ”vražjim krugovima smrti” Baš kao i druge religiozne institucije u južnoslavenskim društvima, još uvijek duboko obilježenim postratnim i tranzicijskim traumama, Katolička je Crkva u prvom redu sučeljena s problemom naglog gubljenja društvene relevantnosti i oblikovanja ljudskog a time i vjerodostojnog diskursa o Bogu.

Bio sam pozvan na otvaranje Dokumentacijskog centra SENSE, Centra za tranzicijsku pravdu u petak 13. listopada u Puli, u nazočnosti glavnog Haaškog tužitelja Sergea Brammertza te predstavnika tužilaštva Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, o čemu će iscrpnije biti riječ u narednim danima i tjednima na Autografu, a sutradan, ove subote, govorio sam na konferenciji […]

U Zagrebu je u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održana multimedijalna izložba ”Spomenici na nišanu – Zatiranje povijesti i sjećanja” koja donosi pregled dijela procesuiranih i neprocesuiranih zločina nad kulturnim, povijesnim i vjerskim naslijeđem počinjenih u ratu na području bivše Jugoslavije krajem prošloga stoljeća.

Ponovno oživljavanje ideologije religijskog nacionalizma bilo je jednim od glavnih uzroka ratova u čijem se vihoru raspala Jugoslavija.

U petak 10. veljače će biti još jedna godišnjica smrti Alojzija Stepinca (57. po redu), a uskoro u Novome sadu mješovita komisija nastavlja rad, ali se sada otvara poglavlje najtežeg razdoblja jer će započeti rasprava o ponašanju i držanju Stepinca za trajanja tzv. NDH, odnosno tijekom Drugog svjetskog rata kada je proveden genocid nad Srbima […]

”NA RUŠEVINAMA KOMUNIZMA”: Predavanje je izrečeno 20. listopada 2016. na Institute for the Liberal Arts – Boston College u sklopu trodijelnog niza predavanja “Vjerske zajednice i civilno društvo za vrijeme i nakon sukoba”.

Bogdan Denić umro je u splitskoj bolnici na uskršnji ponedjeljak, 28. travnja. Njegov definitivni odlazak, osim što je ostavio emocionalnu prazninu kod ljudi s kojima je Bogdan bio blizak, ostavio je i intelektualnu prazninu, prije svega u društvima Hrvatske, Srbije, BiH i SAD-a.

Da bi raskinule s načelnim i apstraktnim govorom, kršćanske crkve na našim područjima, a poglavito poglavari koji ih vode, moraju se odvažiti na konkretnu promjenu mjesta na kojem stoje i s kojeg procjenjuju svijet i na osnovi te procjene propovijedaju evanđelje.

Gledamo sirijske i iračke nevoljnike kako mučno gaze balkanske planine, iz Grčke, preko Makedonije i Srbije do naših granica. Užasavamo se odrpanaca što su bezglavo utekli iz svojih domova samo s jednom najlonskom vrećicom, kao da i sami prije dvadesetak godina nismo jednako, samo s malom ručnom prtljagom, bježali.

S Mirkom Klarinom, bivšim novinarom i osnivačem novinske agencije SENSE koja od 1998. izvještava i prati sva suđenja pred Haškim tribunalom, razgovarali smo u Puli, gdje bi se u dogledno vrijeme trebao otvoriti Centar za tranzicijsku pravdu u kojem će biti pohranjena kompletna arhivska građa proizašla sa suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

Završila je cirkusantska turneja Kolinde Grabar-Kitarović po Dalmaciji, te bismo, s obzirom na to da se prekosutra navršava šest mjeseci otkako je stupila na položaj predsjednice Republike Hrvatske, mogli analizirati ne samo sadržaj njena paradiranja od 20. obljetnice ”Oluje” u Kninu do proslave Velike Gospe u Sinju već i saldo polugodišnjeg predsjedničkog mandata.

Četvrt stoljeća nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, bilo bi dobro podsjetiti se nekih od parola s kojima je stranka Franje Tuđmana ušla u predizbornu utrku, da bi iz nje izašla kao pobjednica. Sve je tada, naime, bilo usredotočeno na tezu da “Hrvatska nije svoja”, pa se obećavalo da ćemo “sami odlučiti o svojoj sudbini”, […]

Četvrt stoljeća nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, bilo bi dobro podsjetiti se nekih od parola s kojima je stranka Franje Tuđmana ušla u predizbornu utrku, da bi iz nje izašla kao pobjednica. Sve je tada, naime, bilo usredotočeno na tezu da “Hrvatska nije svoja”, pa se obećavalo da ćemo “sami odlučiti o svojoj sudbini”, […]

Bijelo Nikad nisam bio u Srebrenici I nikad me tamo neće biti Tamo su oblaci teški Tamo su oblaci teški

Pisati povodom 11. srpnja o Srebrenici podrazumijeva priznati da su riječi nemoćne opisati događaje od prije 20 godina, ali i ovovremeno licemjerje i kulturu laži i u BiH, i u Srbiji i u svijetu. Vrijedno pomena je, ipak, izdvojiti što je 11. srpanj 2015. godine proglašen Danom žalosti u BiH i što je tu odluku […]

Kamenovanje srbijanskog premijera Aleksandra Vučića zasjenilo je sve što se jučer dogodilo u Srebrenici, izbivši u prvi plan i svih inozemnih vijesti. Čin je bio divljački, nespojiv s bilo kakvim boljim običajem na Balkanu (gdje se govorilo: gost u kuću, Bog u kuću, pa makar koliko gost bio mio ili nemio), napokon i neopisivo stupidan: […]

Nema nikakve sumnje da bi rulja razderala predsjednika Vlade Republike Srbije Aleksandra Vučića koji je svojom nazočnošću pokazao spremnost pokloniti se srebreničkim žrtvama i napraviti korak dalje u odnosima u regiji. Pogledao sam sve moguće dostupne snimke nemilog događaja s komemoracije i sahrane u Potočarima i pročitao najmanje 40 izvještaja o atentatu na Vučića. Dobro […]

I za okruglu tužnu obljetnicu genocida u Srebrenici obrukali su se gotovo svi  koji bi morali imati svijest o vlastitoj moralnoj i političkoj odgovornosti za srebreničku tragediju, što se moglo, nažalost, i očekivati. Kultura političke laži je doživjela vrhunac, uz sporadične iznimke poput pomena srebreničkim žrtvama 1. srpnja o. g. u središtu Ujedinjenih nacija (UN) […]

Dvadeset je godina prošlo od užasnih srpanjskih događaja u Srebrenici 1995., koje jedni zovu genocidom, drugi strašnim zločinom, a treći o njemu šute. Kao da se cijeli svijet trudi pokazati kako je plemenit, pri čemu mu uspijeva tek posvjedočiti da je bio i ostao licemjeran. Najavljene su brojne rezolucije kojima njihovi predlagači umiruju nečistu savjest. […]

Sarajevo se 6. lipnja 2015. godine moglo ponovo voljeti bez zadrške, jer je i bilo na trenutak lijepo kao u vrijeme XIV. zimskih olimpijskih igara Sarajevo ’84. Ta zimska čarolija od prije 30 godina se pokazala, nažalost, samo par godina potom kao ”labuđi pjev” i Sarajeva i SR BiH i SFRJ, jer se tonulo u […]

Početkom mjeseca Ruža Tomašić zaprijetila je čišćenjem Srba iz Hrvatske, a Tomislav Karamarko prošlog je tjedna iznio svoj ”antikomunistički manifest”, najavljujući obračun s komunizmom u koji bi upregnuo intelektualce i medije. Govori o ”crvenim vragovima” i ”boljševicima”, najavljuje kaznene progone i reviziju udžbenika, proziva ljude da ne vole Hrvatsku i već upire prstom u pojedince. […]

“Idemo u Vukovar poručiti da nećemo zaboraviti zločine koji su se dogodili. Dužni smo pokazati suosjećanje i solidarnost, da pokažemo da nas se tiče što se dogodilo i preuzmemo na sebe građansku odgovornost”. Ovo su riječi Staše, žene u crnom iz Beograda, koja svake godine dolazi u Vukovar da bi sobom cijelom pokazala kako je […]

Nakon Škotske na redu je Katalonija – a na drugom rubu Evrope, malo preko njenih granica, faktički se osamostaljuje Kurdistan. A to je samo dio od, kažu, dvadesetak područja koja vape za neovisnošću u Evropi i na njezinim granicama.   Recimo odmah: jedino takvo područje koje se sada spominje u Hrvatskoj je “Slobodna Država Rijeka”, […]

Kakva je prava priroda zla? Odakle potiče? Iz oblasti fiziologije, biologije, religije, politike? Da li je zlo nešto ”banalno”, metafizičko, pratilac civilizacije ili divljaštva? Mnogo pitanja bez pravog odgovora. Savremenici smo epohe velikih zala. Svetski ratovi, holokaust, još bliže našem vremenu: Srebrenica, Sarajevo, Vukovar… Verovatno su i ljudi u nekim drugim vremenima živeli u sličnom […]

Svakim je danom Hrvatska sve veća i veća. Poput Sjedinjenih Američkih Država početkom devetnaestog stoljeća, koje su bile tako ogromne da bi prošli i tjedni prije nego što vijest o zemljotresu ili poplavi doputuje sa Zapadne na Istočnu obalu. Tako prođu dani prije nego što se glas iz Dugog Sela probije do Jelačić placa, dok […]

Svakodnevno se koristimo pojmom zla. Taj pojam služi nam veoma često da bismo se odredili prema dobru, da bismo zapravo znali što je dobro.   Zlo kao takvo uopće ne postoji, odnosno zlo postoji samo utoliko ukoliko postoji konsenzus o tome koje je ljudsko djelovanje zlo. Naime, ljudi su tijekom povijesti određivali što bi sve […]

Prije nego što se pozabavim današnjom temom imam jednu poruku ovima koji se okupljaju u Vukovaru kao Stožer, a ponašaju se baš onako kako su se nekada ponašali komunistički ili partijski komesari ”osuđujući” po kratkom postupku.   Navodim njihove najnovije prijetnje:   ”Stožer za obranu hrvatskog Vukovara protivi se nedoličnim pokušajima estradizacije odavanja pijeteta, pri […]

Sedmica je u kojoj se obilježava sjećanje na žrtve holokausta. Umjesto ponavljanja općih stavova vrijedi se sjetiti nekih, brojem žrtava (ali ne i obimom zla), manjih genocida i drugih masovnih zločina koje uski okular međunarodne pravde nije prepoznao kao genocide(e) budući da nije dokazana namjera. Ma kako nerazumno ovo zvučalo, po uzusima međunarodne pravde sama […]

Pojam ‘‘politička korektnost“ novijeg je datuma i došao nam je zajedno sa svim drugim demokratskim novotarijama kojima nas tzv. uljuđeni svijet privodi ‘‘političkoj kulturi“. No, i on se, barem u nas, pokazao kao maska za još jedan oblik cenzure ili discipliniranja, tj. samocenzure.   Vlastiti primjer, zna se, nije primjer, ili nije najbolji primjer, ali […]

U jednom delu srpske štampe, one najtiražnije, ponovo je započeta priča o tome ko je kriv za lošu sliku Srbije u svetu. Po onome što možemo pročitati, za to nisu krivi oni koji su u ime Srbije činili ratne zločine u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu, nisu krivi oni koji su bombardovali i opsedali gradove, […]

U posljednje vrijeme prisustvujemo tv-seansama iz Haaga što zrače nečim demonskim: prethodno osuđeni ratni zločinci svjedoče u korist Radovana Karadžića. Dvije su krupne stvari u kojima Šefa valja na svaki način prikazati kao anđela: Srebrenica i Sarajevo. Tako će Momčilo Krajišnik, koji se s robije vratio kući na Pale i sada kao ispravan građanin pokreće […]