autograf.hr

U prvom intervjuu koji je nakon poraza od Turske i Walesa dao Novoj TV, Zlatko Dalić na pitanje “Je li Livaja poremetio atmosferu u momčadi?” odgovara ovako: “Žao mi je što se dogodilo ovo s Livajom. Poslao sam mu poruku prije okupljanja, zvao sam ga, nije mi se javio, ne znam zbog čega. Ne vjerujem […]

Konačno, s olakšanjem, nakon dugih mjeseci apstinencije, zabijanja glave u pijesak, apatije pomiješane sa zatomljenim nezadovoljstvom vlastitom egzistencijom, smanjenom kupovnom moći, gomilom računa koje moramo plaćati i neizvjesnosti hoćemo li zadržati posao ili ćemo na burzu rada, neki svakako i u Irsku, nakon autodestruktivnog potiskivanja emocija… konačno, nakon svega, opet se ozarila cijela hrvatska javnost, […]

Hrvatsku čekaju u novoj, 2022. godini, tri sudbonosne kušnje: prva je kušnja uvođenje eura s datumom 1. siječnja 2023., što znači da će cijela 2022. proći u prijeporima i sukobima između pristaša i protivnika uvođenja eura.

Jedan je bio i nije htio vakcinu pa je dobio koronu. Bio je jedan koji je bio žedan pa je na dužnosti pio vode. A bio je još jedan, žuljala ga obuća pa se na dužnosni prezuvao. E, ta su trojica, prema zaključcima velikih stručnjaka za nogomet, krivci što se nije dogodilo čudo pa da […]

 Misterij kao vrsta kazališne izvedbe, kao crkvenoga prikazanja u srednjemu vijeku, nosio je i naziv – reprezentacija. I zaista, iznad svake mjere u javnome govoru religioznog Zlatka Dalića (”Dragi Bog je uz mene, gura me kad je najteže”), taj u kojeg se pouzda mimo svih očekivanja, baš kao u srednjevjekovnom misteriju, stavio ga je u […]

Europska unija, žestoko kritizirana zbog sporosti u reakciji na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa, izgleda kao da je naprasno uskrsnula. Sudeći bar prema hrvatskim provladinim i poluvladinim medijima, koji su se do sada trudili pokazati kako će EU mizerno potonuti i kako se svatko treba sam snalaziti kako može i umije – po ugledu na susjednu […]

U Rijeci je prošlog tjedna umro dirigent, zborovođa i skladatelj Dušan Prašelj. Desetljećima je bio riječka konstanta, najtvrđe uporište nastojanju da se primorski melos i čakavska riječ zadrže u upotrebi i dokaže da je autohtona, narodna pjesma ovog kraja jednako vrijedan segment svjetske glazbene baštine!

Mediji i društvene mreže preplavljene su vijestima da u srcu ovogodišnje sezone – turista nema! Ili ih barem nema u očekivanom broju!

Što je zajedničko ratu u Siriji, vojnim pobunama i Boko Haramu u Središnjoj Africi, suši u Podsaharskom pojasu, represalijama protiv Kopta u Egiptu te diskriminaciji kršćana na Bliskom Istoku, zidu prema Meksiku?

Od nastanka čovjeka njegova je povijest praćena borbom dobra i zla, nagonskih i svjesnih pokretača njegovog ponašanja. Motiv za ispunjavanjem nagonskih potreba na nižoj je razini Maslowljeve hijerarhije: nagon za preživljavanjem, za hranom, vodom, kisikom, za sigurnošću, seksualni nagon. Da naše postupke u značajnoj mjeri određuje seksualno i libido, a ne racionalno te da nama […]

Prije nekoliko godina slovenski pisac Goran Vojnović napisao je u listu Telegram duhovitu komparativnu analizu slovenske i hrvatske stranačke politike. Slovensku stranačku politiku Vojnović je u tekstu usporedio s televizijskim talent šouom.

Ako ne možeš riješiti neki problem, izmisli drugi koji možeš riješiti. To je formula životnog uspjeha i zadovoljstva. Ne ide ti škola, ali ti ide nogomet, nakon utakmice osjećaš se zadovoljno i fino. Nemaš para, ali onda prezireš materijalno obilje ili obratno.

Prvi hladni rat završen je padom Berlinskog zida 1989. i definitivno je zapečaćen propašću Sovjetskog Saveza 1991. godine. U tome se stručnjaci za međunarodne odnose slažu, ali se ne slažu o datumu početka Drugog hladnog rata, zahlađenja odnosa koje uskrsava pretkonfliktne napetosti kakve su postojale na vrhuncu prošlog Hladnog rata.

Boris Buden, filozof, publicist i prevoditelj, jedan je od najznačajnijih intelektualaca s ovih prostora. Već godinama živi u Berlinu, nakon što je doktorirao na berlinskom sveučilištu Humboldt. S nekadašnjim urednikom i kolumnistom Arkzina te autorom kultnih zbirki eseja ”Barikade” i ”Kaptolski kolodvor”, u kojima je pronicljivo i kritički secirao tegobnu tranziciju hrvatskog i postjugoslavenskog prostora, […]

Jednog vrelog popodneva u kolovozu 1990. psovali smo pas mater četničku slušajući o stablima izvaljenim na ceste kod Knina, a već sutradan turisti su nam počeli odlaziti. Sljedeće sezone nisu ni došli.

Umirovljeni splitski profesor prava, ekolog i aktivist za ljudska prava: Pozicija SDP-a radikalnim je ljevičarima neprihvatljiva jer konzervira temeljne društvene nejednakosti i druge nazadne aspekte kapitalizma. SDP je, kao i socijaldemokracija općenito, socijalno, međunarodno i ekološki nedostatan politički subjekt, jedna slaba ljevica, u velikoj mjeri činovnička

Ivica Maštruko sociolog je religije, ugledni političar i diplomat, posljednji jugoslavenski i prvi hrvatski veleposlanik u Vatikanu. Taj 76-godišnji Zadranin izgradio je iznimnu znanstvenu, političku i diplomatsku karijeru: nekadašnji novinar i voditelj zadarskog studija radija i televizije, bio je zastupnik u hrvatskome Saboru i u socijalističkoj i u neovisnoj Hrvatskoj, gradonačelnik Zadra i predsjednik gradskoga […]

Glavne karakteristike nacionalističke misli su slijedeće: Opsesivnost Niti jedan nacionalist gotovo nikad ne razmišlja, govori ili piše o bilo čemu drugom osim o superiornosti svoje vlastite strukture moći. Svakom nacionalistu je teško, ako ne i nemoguće, da sakrije svoju odanost. Najmanja negativna opaska na račun njegove strukture, ili svako implicitno veličanje neke rivalske organizacije ga […]

Wystan Hugh Auden (1907-1973) Mudri profesor Eugen Pusić često je znao opčiniti sugovornika lucidnom opservacijom vrijednom dugačkog eseja, a on bi je sažeo u jednu rečenicu. Sjećam se tako jednog razgovora o povijesnim epohama, u kojem je Eugen kao usput rekao: “Dobra historiografija može nam približiti neku povijesnu epohu, ali teško da će definirati njenu […]

Zanimljiv i poučan pogled na mantru o kršćanskim korijenima Evrope ponudila nam je posljednja sjednica Evropskog vijeća u Bruxellesu, prva na kojoj je Hrvatsku zastupao premijer Tihomir Orešković. S obzirom na količinu vremena koja je ondje utrošena, a još više s obzirom na medijski odjek te sjednice, stječe se dojam da je daleko najvažnije pitanje […]

Prozaik i esejist, pjesnik i putopisac Cees Nooteboom jedan je od najvažnijih suvremenih europskih književnika i veliki zaljubljenik u Španjolsku. U jednome od svojih najznačajnijih djela “Skitnje do Santiga” Nooteboom putuje prema Santiagu de Composteli, drevnom hodočasničkom stazom koja je promijenila svjetsku povijest, prateći tragove velikih figura španjolske prošlosti

U Europskoj uniji je ovog ljeta tzv. grexit (Grexit = Greece/Grčka + exit/izlaz) dominantna politička tema. Mnogi govore, nerijetko isključivo, o spašavanju Grčke, eura i eurozone, pri čemu zaboravljaju da je u osnovi projekta Europske unije ideja mira i nenasilja, kao i uvažavanja sviju identiteta, što podrazumijeva i načela harmonizacije i solidarnosti. Doduše, da bi […]

Ima jedna dobra knjiga. Zove se ”Anatomija jedne pobune“. Napisao je španjolski književnik Javier Cercas. Objavljena je 2009. godine, a u Hrvatskoj je lani prijevod Silvane Roglić izdala nakladnička kuća Fraktura. Zašto je nama važna ”Anatomija jedne pobune“? Riječ je o publicističkom djelu u kojem je vrlo temeljito opisan pokušaj državnog udara u Španjolskoj 23. […]

(Opaska uredništva: Rubrika ”Imam pravo” će tragom pisma čitatelja upozoravati na slabosti sustava u cijelosti i na taj način poduprijeti pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s puno moćnijim državnim službama, velikim bankama, ovršnom mafijom, u slučaju kršenja ljudskih prava u kompromitiranom pravosuđu, itd. Pozivamo čitatelje da nam se javljaju. Kontakti ispod teksta. U trećem napisu […]

Javier Cercas, ”Anatomija jedne pobune”, Fraktura, Zaprešić, 9/2014. Španjolski pisac Javier Cercas u svom romanu ”Anatomija jedne pobune” piše o isprepletanju sadašnjost i prošlosti. Možda sadašnjost i nije ništa drugo nego varijacija Prošlosti koja traje li traje, bez pravog kraja i konca? Nismo li svi rođeni kao žrtve Prošlosti ili još nečeg goreg i nesimpatičnijeg, što općenito prepoznajemo […]

Godina 2015.mogla bi ozbiljno ugroziti budućnost Europe. Nisu u pitanju samo zloguka predviđanja kakva inače očekujemo od dežurnih euroskeptika. I cijeli niz respektabilnih analitičara upozorava na neuralgične točke na kojima puca tkivo zajedničke Europe. Eurokriza svakako nije ništa novo jer se radi o kroničnoj bolesti koja traje već godinama, no u naše vrijeme je došlo […]

Tamo gdje odlazim nekoliko puta godišnje rastu naranče i narančini. Naranča je k’o neka kraljica, a narančini su, bit će, paževi. Narančini nikada neće dorasti do naranača, prosto zato što ne pripadaju istoj vrsti. Njih u drugim dijelovima Hrvatske, i još ponegdje, u ovom jeziku i izvan njega, zovu – mandarine. Oni su, narančini, došli […]

Nakon Škotske na redu je Katalonija – a na drugom rubu Evrope, malo preko njenih granica, faktički se osamostaljuje Kurdistan. A to je samo dio od, kažu, dvadesetak područja koja vape za neovisnošću u Evropi i na njezinim granicama.   Recimo odmah: jedino takvo područje koje se sada spominje u Hrvatskoj je “Slobodna Država Rijeka”, […]

 Hrvatska je u još jednoj disciplini – u nimalo sportskom natjecanju – osvojila broncu. Eurostat je u četvrtak objavio da smo sa 17,2 % nezaposlenih u rujnu (mjereno na temelju ankete radne snage) bili treća zemlja u Europskoj uniji po nezaposlenosti, iza Španjolske (26,6 %) i Grčke (27,6 %). Vrlo blizu nas su Cipar (17,1 […]

Laura Papo Bohoreta bila je velika spisateljica, dramaturginja, skupljačica sefardskoga folklornog blaga, te veliki borac za ženska prava. Zaustavimo se na trenutak kako bismo promotrili na koji su se način redali za ovu temu važni događaji od 15. stoljeća do razdoblja u kojem je živjela i radila Laura Papo Bohoreta. Godina 1492. u Španjolskoj je […]

Portugalski medicus udomaćio se u Big Appleu, inzistirajući na distinkciji između Metropolitana i Meta, fiksirajući točno zgradu u kojoj je Polanski snimao “Rosemaryno dijete”, kao i mjesto na kojem je ubijen John Lennon, ne zaboravljajući da i u New Yorku čovjek može biti osamljen ili nesretan, na čemu je profitirala “nevjerojatna industrija kratkotrajne podrške”.