autograf.hr

V. – Uvažene kolegice, na početku sjednice sve vas skupa lijepo pozdravljam, a sad molim zamjenicu da prebroji nazočne kako bismo ustvrdili imamo li kvorum bez kojeg ne bismo mogli donosit validne odluke. Jesmo li svi tu?P. – Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući, i samo malo neka nas prebrojim. Ja sam tu, Gorjana isto, a i vi […]

Mi ovdje živimo u zemlji eutanazije. U našem je aktualnom društvenom eksperimentu, s nevjerojatnim uspjesima, postignuto to da je ovdje nama svima sve svejedno. Jednako i kao što nas apsolutno boli briga za ono što se događa uokolo nas, u svijetu, tako nas, tom istom mjerom oguglalog, samoživog ravnodušja, boli briga i za ono što […]

Evo kako naš narod slavi i zabavlja se, kada već jako drži do kolektivno dirigiranih, i slijeđenih ponašanja – on se ubija pucnjavom i hranom naizmjenice, pa dok se nečim ne obezglavi, ili u toj ”ljubavi”, ne obezglavi svoje bližnje.

Slavo Kukić, ”Narod i nacija” s podnaslovom: Negacija nacije kao instrument državno-unitarističkog projekta, Kult, Sarajevo, 2023. Jedino zbiljski postojeće je ono za što povijesni procesi stvore pretpostavke. Ništa u povijesti ne nastaje ad-hoc, ni iz čega. A povijest stvaraju povijesni subjekti u međusobnim odnosima.

Rano jutros iša san joj čestitat njen najveći praznik, kojeg slavi u ilegali, 29. novembra. Pokuca san joj na vrata, a ona: – Ko je? – Ne znan?

Budući da je prema biblijskom izvještaju Elijau a-Navi (hebrejski: Ilija Prorok), u vatrenim kočijama uzet na nebo – narod vjeruje da prorok nije doživio tjelesnu smrt – nego i dan danas obilazi svijet, ispravljajući nepravdu i pomažući one koji to obdržavanjem Božjih zapovijesti i zaslužuju.

Kažu da je neki vladar despot, prije svakog novog nameta, slao poklisare da provjere ”kako narod diše”. Kad bi mu na povratku raportirali, da se narod buni, naredio bi izvršiteljima: ”Stisnite još”. A kad bi se vratili s porukom, da narod šuti, naredio bi: ”Popustite”. Kažu da je bio dugovječan i dugo vladao.

Ljudski život snažno je obilježen dijalektikom individualiteta i kolektiviteta. Toj dijalektici, ako želimo živjeti ljudskim životom, ne možemo pobjeći. Čovjek pripada sebi i drugima, i ne smije pripadati samo sebi ili samo drugima. Tada se gubi ljudskost.

Poznato je da naš narod prezire i mrzi svoje ljude koji su se po ljepoti i snazi nekog svog izraza istaknuli, i time odskočili od prosjeka većine. On za takve ili ne želi čuti, ili ih trpa u neku svoju mašinu za mljevenje mesa i pravi od njih dobre i masne seoske kobasice, koje upravo […]

Ne postoje zločinački i genocidni narodi ili religije. Postoje samo zločinačke politike i skupine koje zlorabe narodna i/ili religijska imena, kao pokriće za vlastitu nečovječnost. Zrelost nekog društva očituje se, među ostalim, u sposobnosti da takve politike i skupine imenuje, označi, od njih se distancira i kazni ih. To je bolan put društvene katarze, koji […]

Na Dan sjećanja na Holokaust, u Zagrebu slavlje jer su stigli srebrni koji su nama zlatni a zapravo bi, sigurni smo, svojim sjajem mogli posramiti i briljante. Usuprot odredbi Hrvatskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pišem smrtonosnu riječ Holokaust velikim slovom jer znam precizno na što se i koga ona danas odnosi. I […]

U predizbornim nadmetanjima, u međusobnom podbadanju i obračunavanju grešaka jednog i drugog kandidata, mnogo je toga zanemarivano što bi bilo prijeko potrebno prodiskutirati. Mislim na ozbiljni propust koji nije stvar prošlosti, nego nastavlja biti ozbiljnim propustom. Propustom koji će utjecati na budućnost – našu budućnost, budućnost kontinenta i cijeloga svijeta.

Imam ili nemam mira? To me zaista muči. Ne prođe dan, a da ne maknem nekoga sa mog Facebook zida. Ima dana kada ih ”pobrišem” više. Em konstatiram da je netko lajkao neki fašistički portal tipa Dnevno, em neki lik odjednom stane psovati mene jer ”mrzim državu i sve što je hrvatsko”, pa se pitam […]

Nezavisni za Hrvatsku, stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, prdnula je u rosu. Esih je ostala u stranci, a Hasanbegović, Tomislav Jonjić i Ana Lederer otišli i, ako je vjerovati portalima, ovih dana osnivaju novu.

Bilo je to sedamdesetih godina, kad je u Rusiji borba revolucionara protiv vlade dostigla vrhunac. Tom rečenicom počinje pripovijetka “Božansko i ljudsko” Lava Tolstoja. Pronašao sam je u depou zagrebačke Knjižnice Božidara Adžije.

Izborni ciklusi ne razotkrivaju samo kolektivnu volju nekog biračkog tijela, razinu javne svijesti i smjera razvoja nekog društva; oni ujedno razotkrivaju i antropološku strukturu onih koji su htjeli, željeli i, u fantazmagoriji vlastite veličine, morali biti izabrani, a kolektivna volja ih je potisnula na margine javnog i osobnog značaja.

Ono što je pravi problem politike u Hrvatskoj suhoparnim jezikom naziva se legitimnost, poetično, radi promidžbe naziva se vjerodostojnost, a sasvim jednostavnim jezikom naziva se povjerenjem u vlast.

Polazište za filozofsku kritiku totalitarizama Činjenica da su se fašizam i komunizam sukobili ne treba nas zavesti na ideju da ne prepoznamo njihovu srodnost s obzirom na shvaćanje naravi ljudske osobe.

Tako je !! Treba uzeti od naroda.             (Prenosimo s portala Večernjeg lista)   UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ […]

Sablazan nacionalizma i robovanje nacionalizmu je dublji oblik robovanja od robovanja etatizmu. Od svih “nadličnih” vrednosti čovek najlakše pristaje da sebe potčini vrednosti nacionalnoga, sebe najlakše oseća delom nacionalne celine. To je veoma duboko ukorenjeno u čovekovom emocionalnom životu, dublje od odnosa prema državi.

Profesore Jakovina: vi ništa ne znate! Pak vi, profesore Klasiću, živite u teškim zabludama! A tek vi, profesore Goldstein, s tom novom knjižurinom o Jasenovcu… tek vi, bolje da vas nema pred studentima… Svi ste vi zapravo sumnjivi!

Kroz povijest smo upoznali različite političke sustave. Demokracija je, već i po imenu, vladavina naroda, dok je autokracija vladavina jednoga. Birokracija opisuje vladavinu činovnika, plutokracija vladavinu bogatih, aristokracija plemenitih. U meritokraciji odlučuju zaslužni, u gerontokraciji stariji, u teokraciji pobožni, u tehnokraciji stručni, u kleptokraciji lupeži, ali ništa od nabrojanoga u stvari ne opisuje ovo u […]

Nitko ne voli vulgaran život bez zanosa, ustreptalih emocija, juriša na nebo ili ljubavnog grča. Ljudi nisu samo racionalna, već i emocionalna bića.

Sad se vidi kako se ujedinjuje, a kako se razjedinjuje narod. Ujedinjuje skromnost, tolerancija, fanatična posvećenost radu, pristojan odnos prema suparnicima.

Na ovim našim brdima i dolinama od Vardara do Buja, od Prevlake do Štrigove stoljećima smo se službeno petljali ne samo s neimaštinama, bolestima, tlakama, okupacijama, ratovima, seksualnim i ostalim revolucijama – nego i s jezičnim nevoljama. Iako je u tome narod bio najmanje kriv, jer je živio kako je mogao, a govorio kako je […]

”Bože, oprosti im, jer ne znaju što čine” (Lk 23, 34)  Nakon isteka roka prikupljanja potpisa građana s pravom glasovanja zapečaćene se kutije predaju organu vlasti zaduženom za provjeru potpisa zbog izvještaja parlamentarnim odborima za ustav i procedura teče – čisti, puki upravni čin, ali ne i u Zagrebu.

”I am a Man – ”Ja sam čovjek” stajalo je na plakatima boraca za ljudska prava crnaca pod vodstvom Martina Luthera Kinga. U novije vrijeme se ponovo diže isti glas otpora u poruci ”Black lives matter” –”Crni životi vrijede” kojom američki građani protestiraju protiv nasilja prema Afroamerikancima. Obje poruke teže nenasilnom oslobođenju. Pitanje je koga?

Populizam je sve popularniji, ne samo u Europi već i u cijelom svijetu. Svojim antielitističkim stavom, prezirom intelektualaca, odbacivanjem demokracije kao birokratizirane, neefikasne i korumpirane populizam raste kao kvasac.

Poklade su se odvijale pod maskama da se pripadnici naroda i radničke klase ne bi suzdržavali od toga da zaista iskažu svoje mišljenje o moćnicima. Stvari su kod nas, upornim djelovanjem udruga s agendom, umjesto katarzičnog čitanja optužnice stvarnim vlastodršcima, otišle u smjeru javno ozakonjenog linča nad manjinama i nemoćnima.

Na zidu stare zgrade u Maastrichtu, odmah do rijeke, piše grafit: ”Zašto dopuštate komedijašima da budu slavni (celebrities)”. Ne mislim se upuštati u filozofski doseg i dubinu te rečenice, samo primjećujem da je pojava javnog ekscentričnog ponašanja planetarna, da ludiranje ne poznaje granice.

”Obradovala me je vijest da je umro dr. Slavko Goldstein. Drago mi je da je jedan mrzitelj Hrvatske nestao s pozornice ovog svijeta. Ipak mu od srca želim pokoj vječni i da mu Jahve bude milosrdan sudac. Njegovo će mu milosrđe biti jako potrebno obzirom na more laži što ih je (svjesno i namjerno) širio […]

Nekad me nisu smetali prazni govori na ponoćki. Nekad su me smetali partijski referati koji su zaobilazili stvarnost, a mislio sam – autoritet se ne smije odvojiti od odgovornosti. Uostalom, tko me tjera da ih slušam. Svećenici, a što je viši rang to je gore, govore nekim čudnim ezopovskim jezikom, ubiju mi volju da ih […]

Prepoznala sam se. Nisam vjernica, ali sam se pronašla u božićnim porukama kardinala Josipa Bozanića i sisačkoga biskupa Vlade Košića. Da, da govorili su o nekim meni dragim i bliskim ljudima – ali i o meni i meni sličnima.

Dana 13. prosinca 2017. sam dobio sljedeći poziv: ”Poštovani, S osobitim zadovoljstvom pozivamo vas na druženje s predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović u prigodi božićnih i novogodišnjih blagdana u Uredu predsjednice Republike Hrvatske, Pantovčak 241, u utorak, 19. prosinca 2017. godine u 16,00 sati. Veselimo se vašem dolasku. NAPOMENA: molimo vas da svoju nazočnost ili spriječenost […]

Znate li koja je razlika između jednoga prosječnog hrvatskog svećenika, na primjer, sisačkog biskupa Vlade Košića, i njegovog afričkog kolege, vjerskog službenika u ljudožderskom plemenu daleko od civilizacije, jednoga vrača s ogrlicom od lavljih zubi?

Dostojanstven i ponosan praznik – tako je, po riječima ministra obrane Damira Krstičevića, aktualna vlast namjeravala stilizirati ovogodišnje obilježavanje Oluje. Andrej Plenković nije imao razloga bojati se salvi zvižduka, pa njegovo premještanje središnje svečanosti na komornu kninsku Tvrđavu, u kontrolirane uvjete, treba gledati kao dobrodošao pokušaj da se državna proslava odmakne od atmosfere raspojasanih desničarskih […]

Autoironija mi slabo ide. Nisam od onih koji se vole podsmjehivati samom sebi. Nemam ja snage prijeći mirno preko vlastitih mana i, začudo, imam veliko razumijevanje za njih.

Danas ću ići na prosvjed zbog zaustavljanja reforme obrazovanja. Srest ću dosta dobrih i pametnih ljudi.

”U početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše kod Boga – i Riječ bijaše Bog. Ona u početku bijaše kod Boga. Sve je po njoj postalo i ništa što postoji nije bez nje postalo. U njoj bijaše Život i Život bijaše svjetlo ljudima. I Svjetlo svijetli u tami, i tama ga ne obuze.

Možda se teško oteti dojmu da danas, 8. studenog 2015., na biračka mjesta ulazimo kao u kakav casino u kojem pravo ne poznajemo ni pravila ni strategiju igre, premda su nas ovih dana obasipali informacijama o mogućim rezultatima uglavnom građenima na diskreditiranju protivnika.

Možda se teško oteti dojmu da danas, 8. studenog 2015., na biračka mjesta ulazimo kao u kakav casino u kojem pravo ne poznajemo ni pravila ni strategiju igre, premda su nas ovih dana obasipali informacijama o mogućim rezultatima uglavnom građenima na diskreditiranju protivnika.

Papa Bergoglio predaleko je da to vidi, a sisački biskup Vlado Košić ne hladi se od dnevnopolitičkih strasti i političkog navijanja. Nije jedini, premda se i u Hrvatskoj osjeća dah novih vjetrova ovog pontifikata, ali je najzadrtiji.

Donosimo ulomak iz knjige Pitanje krivnje Karla Jaspersa koja je u Njemačkoj objavljena 1946. godine i u kojoj je poznati filozof, nakon proživljenoga rata u Njemačkoj, pokušao odgovoriti na tada ključno pitanje krivnje i odgovornosti njemačkog naroda za rat. Pitanje krivnje je po prvi puta integralno objavljeno na hrvatskome u izdanju AGM-a i u prijevodu […]

Svetost života kardinala Alojzija Stepinca provjerena je i potvrđena od najviših instancija Svete Stolice, rekao je još jednom zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. ”Stoga, noseći s njime križ Kristov, mi se ne bojimo istine i spremni smo na argumentirano suočenje s cjelovitom istinom tog tragičnog ratnog razdoblja. Svetost blaženog Alojzija neće biti zastrta nikakvim pokušajima zemaljskih […]

(Opaska uredništva: Primili smo slijedeće pismo, ”Vidim da si se i Ti uhvatio našeg Blaženika i sveca in spe. Prije koji mjesec, premećući požutjele, prašnjave papire u podrumu naišao sam na pjesmu koju prilažem. Pisana je na staroj pisaćoj mašini kao underground, negdje u jesen 1943. Napisao ju je Žmigavec, pseudonim novinara koji je pisao […]

Kako bi objasnio što očekuje od katolika u BiH, papa Franjo poslužio se metaforom mosta u Ive Andrića, a koju je koristio i sv. Ivan Pavao II. Sarajevo – Evropski Jeruzalem ”Sarajevo i Bosna i Hercegovina imaju specijalno značenje za Europu i sav svijet. Stoljećima su na ovom ozemlju nazočne zajednice koje ispovijedaju različite religije […]

Dragi Papa Franjo, duboko smo ohrabreni Vašom skorašnjom posjetom našoj državi. U njenoj najavi je naznačeno da dolazite da potaknete njegovanje dobra i pomognete konsolidaciji bratstva i mira, i zbog toga smo bili slobodni da Vam se obratimo.

“Narodna država osniva se na dosljednom provađanju principa narodnosti. Narod je skup ljudi sa zajedničkom tradicijom, zajedničkim duhovnim dobrima i voljom za zajedničkim promicanjem tih dobara. Kod narodnosti igraju uz ekonomske, političke i ine komponente bitnu ulogu duševni momenti. Duhovnost imade svoj izvor u psihi pojedinaca, koja je uvelike izraz njegovih nasljednih duševnih svojstava. Rasa […]

Oče naš! … Oče ljudi, oče naroda! Oče svih naroda koji nastavaju ovaj svijet! Oče naroda Europe, naroda Balkana! Oče naroda koji pripadaju obitelji Južnih Slavena! Oče naš!… Ja, Rimski biskup, prvi papa Slaven, padam na koljena pred tobom i vapijem: ”Od kuge, glada i rata – oslobodi nas!“…

Na blagdan Purim, vjernici se prisjećaju događaja iz vremena prije više od pet stotina godina prije Krista, ali blagdan, tijekom povijesti, nije izgubio na svojem značenju. I u radosti slavi se čudesno spasenje židovskog naroda u jednoj neobičnoj priči u kojoj se nigdje izravno ne spominje Bog, ali providnost Njegova djelovanja je očita.

Prošlo je četvrt stoljeća od takozvanog osamostaljenja. Znatno je to u povijesti nove države, a pogotovo je to dugačko u životu čovjeka, odnosno generacije. Prije dva i pol desetljeća krenulo je ovo društvo slijediti velikog vođu. Ne velike ideje, već “Velikog vođu”, povjesničara, člana znanstvene akademije, oficira JNA, partizana i, jasno, velikog komunista.

Nacionalizam je, zajedno s rasizmom, u enciklici Pape Pavla VI Populorum progressio optužen kao jedna od zapreka koje stoje na putu izgradnji pravednijeg svijeta.

Prije tačno godinu dana, mimo očekivanja političara i policije, pa dobrim dijelom i samih učesnika u “velikom buntu”, u većoj polovici Bosne i Hercegovine desilo se nešto što su optimisti proglasili ushićeno početkom mijenjanja svekolike brutalne realnosti.

Kolumna je prvotno bila objavljena na autografu.hr 10. veljače 2014.   U svojoj znamenitoj studiji “Izdaja intelektualaca”, objavljenoj 1927. godine u Parizu, Žilijen Benda piše o doprinosu intelektualaca različitim oblicima strasti, političkim i nacionalnim pre svega, koje su naš vek obeležile kao “vek intelektualnog organizovanja političkih mržnji”. Dok se u proteklih gotovo dve hiljade godina […]

Kada se ono pre dvadeset i koju godinu po prvi put ‘‘završila istorija“ za generacije odrasle u Hladnom ratu, činilo nam se da je jedan od svetlijih simptoma tog zavodljivog postistorijskog stanja izborena parlamentarna demokratija: ‘‘mesijanska“ diktatura projektovana za večnost je pala, od sada ćemo sami birati svoje lidere, mirno i civilizovano, izlaskom na izbore […]

Kao kršćanin sam svjestan različitosti vjerskih utemeljenja. Kršćani luterantske baštine vjeruju, ne u neko sinkretističko slijevanje svih religija u jednu, već u jedan plodonosniji ekumenizam, u potrebu za ekumenističkim obraćenjem. Mi smo i moramo biti mirotvorci!   Religije svijeta moraju s nekritičke indoktrinacije svojih sljedbenika prijeći na njihovu edukaciju za ljudsko dostojanstvo, razvijati globalnu teologiju […]

Izaslanici kršćanskih crkava iz čitavoga svijeta okupili su se 2. i 3. studenoga u Južnoj Koreji i održali ekumensku molitvu u povodu desete skupštine Ekumenskog vijeća crkava (EVC) koja traje do 8. studenoga. Više desetaka sudionika skupštine sastalo se na granici između dvije Koreje u zajedničkoj molitvi za mir i pomirenje korejskog naroda.   ”Bolno […]