autograf.hr

Zašto Rijeka u svakom pogledu zaostaje za Trstom? Oba grada smještena su u širokim, otvorenim zaljevima, oba imaju dugu lučku i trgovačku tradiciju. Pa ipak, za razliku od Rijeke, Trst je oduvijek bio grad muvinga!

Moram vas pitati: Božić, znate li što je to? Čist pogled. Eto. A ja ga nisam imao. Mnogo puta. Znali su me zbog toga kadikad ošamariti (ukoriti) moji učitelji i uzori. ”Nevjerojatno do koje mjere se lakomost, sebičnost, zavist, drskost, grubost, prostota, škrtost, pohlepa, i uglavnom čitav skup takvih osobina koje su dio ljudskog bića, […]

Najavila sam da ću se baviti čitanim knjigama, knjigama za koje možemo pretpostaviti da imaju neki odjek. Predmet ove kolumne također je takva knjiga, iako je odjek za sada ograničen na njemačko govorno područje.

Poklade su se odvijale pod maskama da se pripadnici naroda i radničke klase ne bi suzdržavali od toga da zaista iskažu svoje mišljenje o moćnicima. Stvari su kod nas, upornim djelovanjem udruga s agendom, umjesto katarzičnog čitanja optužnice stvarnim vlastodršcima, otišle u smjeru javno ozakonjenog linča nad manjinama i nemoćnima.

Hoće li ovogodišnji Interliber zaliječiti rane hrvatskim nakladnicima koji su morali pretrpjeti očekivani raspad knjižara iz Algoritmovog lanca iz kojeg su ranije ispali Profil i Mozaik knjiga?

Svojedobno je u “Jutarnjem listu” objavljena vrlo zanimljiva anketa u kojoj je sudjelovalo desetak naših uglednih pisaca. Od njih se tražilo da skrušeno priznaju rupe u općoj kulturi i to ponajprije one koje se tiču njihova matičnog zanimanja.

Kada s nekim razgovaram o propasti Agrokora – o čemu se, bezbeli, suzdržavam pisati, ali ne samo zato što sam fakat slab u ekonomiji, nego prvenstveno zato što o Ivici Todoriću nisam pisao ni u vrijeme kada se o njemu nije smjelo ružno pisati – dakle, kada onako usput, na jutarnjem čaju ili pri susjedskom […]

Nema drugog načina da se ovo kaže: Interliber ove godine izgledao je otužno. Najveći sajam knjiga u državi nema više argumenata da se samoproglašava važnim, a ni činjenica da se na par štandova nude izdanja iz zemalja regije ne može više opravdati njegov epitet ”međunarodni”.

Vjeran Zuppa, ”Subjekt kao gost – Mala hermeneutika dramskog lika”, Durieux, Zagreb, 2014. Dva pojma zauzimaju središnje mjesto u ovoj knjizi Vjerana Zuppe, uglednog pisca, esejiste, dramatologa i, nadasve, ”teatarskog čovjeka”. To su pojmovi subjekta i lika, koji tvore tematsku i problematsku okosnicu njegovih razmatranja ili, možda je bolje reći, njegovih diskurzivnih majstorija.

HKD Napredak je 6. svibnja, neposredno uoči Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe (9. svibnja), upriličio u Galeriji ”Gabrijel Jurkić” u Kamernom teatru 55 u Sarajevu promociju moje knjige ”U sjenci Branka Mikulića”. Moram odmah reći, zahvalan sam prvom čovjeku Napretka prof. dr. sc. monsinjoru Franji Topiću i za objavljivanje mojih sjećanja i promociju.

Poslednjih nekoliko godina teških raskola, velikih nesreća i malih nada da se pameću i razložnošću išta može popraviti od onog što je slepa sila razvalila, mnogi su posustali i više ne veruju ni u šta. U potpunoj bespomoćnosti i beznađu izoluju se od onoga što se zbiva oko njih, kao sveti istočnjački majmun koji zatvara […]

KO JE UBIO ČOVEKA KOJI JE VOLEO LJUDE ?   Na pismu poslatom iz Šapca – moja adresa. U koverti desetak fotografija različitih formata. Na njima vojnici u stroju ili kako maršuju, a predvodi ih kapetan Velimir Čikarić. Čovek za koga nisam ni znao, dok ga u svojim sećanjima za DANAS, kao primer teškog ranjenika, […]

Prošlu 2014. godinu, svakako je obilježila smrt markantnog kolumbijskog nobelovca Gabriela Garcíje Márqueza. Bio je to jedan od najutjecajnijih pisaca 20. stoljeća, cijenjen i kod najšire publike, ali i najstrožih kritičara.   Njegovi romani kao što su to “Sto godina samoće”, “Pukovniku nema tko da piše”, “Kronika najavljene smrti” ili pak zbirke pripovijedaka “Dvanaest hodočasnika” […]

Šta je Ajnštajn hteo da dokaže kada je tvrdio:   Rat je kada se ubijaju ljudi koji se ne poznaju, po naređenju ljudi koji se dobro poznaju, ali se međusobno ne ubijaju!   To sam se pitao dok sam čitao tekst doktora Ede Jaganjca, hrabrog i slavnog ratnog hirurga, koji ni sam ne zna koliko je, […]

U prvim satima 23. listopada 1991. grupa hrvatskih branitelja, nakon razmjene vatre s patrolnim čamcem 178. Jugoslavenske ratne mornarice, nestala je u vodama blizu otoka Šipana. Bili su to diverzanti IV. brigade tadašnjeg Zbora narodne garde, kasnije HV, koji su nastojali zadati udarac neprijatelju u široj akciji pokušaja da se zaustavi prodor prema Pelješcu, odnosno, […]

Predrag Finci, ”Čitatelj Hegelove estetike”, Naklada Breza, Zagreb 2014.   Predrag Finci, sarajevski filozof s londonskom adresom, objavio je ove godine svoju petnaestu knjigu. Knjiga pod naslovom Čitatelj Hegelove estetike jedanaesto je autorovo djelo objavljeno u ovom tisućljeću i ujedno sedma knjiga objavljena u Zagrebu (dvije knjige objavila je izdavačka kuća Demetra a četiri su […]

Moram vas pitati: Božić, znate li što je to? Čist pogled. Eto. A ja ga nisam imao. Mnogo puta. Znali su me zbog toga kadikad ošamariti (ukoriti) moji učitelji i uzori. ”Nevjerojatno do koje mjere se lakomost, sebičnost, zavist, drskost, grubost, prostota, škrtost, pohlepa, i uglavnom čitav skup takvih osobina koje su dio ljudskog bića, […]

Damir Karakaš, “Blue Moon”, Sandorf, Zagreb 2014.   Novinarka Globusa u portretu pisca, u kojem se na nekoliko stranica uglavnom razmatra to gdje se u Zagrebu nekad mogla kupiti kožna jakna, ponesena majčinstvom ispovijeda čitateljima da je kćeri zavještala svoju kožnu jaknu.   Na tu ispovijed nadahnuo ju je Karakašev roman “Blue Moon” koji, kako […]

‘‘Onaj ko je rekao da je san isto što i nada, imao je divnu intuiciju izvanrednog značaja sna i ne manje vrednog značaja nesanice“, zapisao je veliki mislilac Emil Sioran. Pesnik i urednik Kova (Vršac) Petre Krdu (1952.-2011.) je iz ovog dvojstva odabrao naslov biblioteke ‘‘Nesanica“, započete 1994. godine, jedne od onih strašnih godina kad […]

Thomas Piketty, ”Kapital u dvadeset prvom stoljeću”, Profil, 2014.   U povodu nedavnog prijevoda ”Kapitala u dvadeset prvom stoljeću” na hrvatski jezik, Hrvatska radiotelevizija (HRT) posvetila je čitavu jednu emisiju toj temi. Na početku emisije, u specijalnom prilogu kamera obilazi Zagreb i ispituje naizgled slučajne prolaznike jesu li čitali Thomasa Pikettyja.   Navodno su sva […]

Dok evropsko dvadeseto stoljeće nestaje za horizontom bučne globalizacije našeg doba i sa sobom odnosi čitave biblioteke poezije i proze u dubine (koje će samo učenjaci posjećivati), mogli bismo se upitati da li je ta era stvorila ijednog pisca sa dovoljno tehničke vještine i moralnog suosjećanja da bi se zlodjela nedavne prošlosti sažela u književna […]

S neandertalcima znanost nije načistu. Dugo se mislilo da su oni preci ljudi, no u posljednje vrijeme pojavila se teorija kako su ta uspravna, čovjekolika, rudimentarno razumna stvorenja širokih koščatih lica ustvari naši rođaci, slijepi rukavac naše vrste, kako su u kamenom dobu živjeli usporedno s Homo sapiensima, dok u jednome trenutku nisu neobjašnjivo iščeznuli. […]

Zoran Grozdanov (ur.): Teologija: silazak u vražje krugove smrti: o četrdesetoj obljetnici Raspetog Boga, Ex libris, Rijeka, 2014. Čak i neteolozi, u kakve i sam spadam, znaju za Moltmanna i barem dvije njegove kapitalne knjige Teologija nade (1964) i Raspeti Bog (1972). U nas je obje te knjige za riječki Ex libris preveo Željko Pavić. […]

U nekim sređenijim vremenima, kad čuvena Andrićeva rečenica o odnosu pametnih ljudi i fukare još nije bila tako opipljiva činjenica, Borislav Mihajlović Mihiz je umeo da kaže kad neko na nekom književnom skupu ili za kafanskim stolom krene da mudruje u prazno: ”Tačno, ali nije bitno”. Ali otkada je razbijena država, porušeni gradovi, a priča […]

Ništa u politici i povijesti nije neizbježno. Politika je iznimno subjektivizirana djelatnost, a ne neka mehanička refleksija nepromjenjivih socijalnih struktura. O relevantnim političkim akterima i kontekstu u kome djeluju ovisi kojim će smjerom krenuti: prema integraciji ili dezintegraciji. U socijalističkim je sistemima politička elita imala mogućnosti brod usmjeriti prema drugoj luci, ne prema onoj za […]

Lako je biti strog do iznemoglosti prema Peteru Jacksonu i njegovoj trodijelnoj adaptaciji Tolkienova Hobita. Od britkog, čitkog klasika dječje književnosti nastao je Frankensteinov (da ne kažem Morgothov) monstrum za čije gledanje, čak i u kraćoj kino-varijanti, treba više vremena nego za čitanje same knjige. No ako već i odlučite pogledati produljenu inačicu filma (što […]

”Izborna šutnja”, Drago Hedl, Ljevak, Zagreb, 2014.   Kad god na uvodnim stranicama knjige pročitate tipizirano upozorenje kako je svaka sličnost sa stvarnim likovima i događajima slučajna, odnosno, kako je sve izmišljeno, instiktivno krenete prema traženju paralela između radnje i zbilje. One su nakon ovakvih “disclaimera” gotovo zakonomjerne.   Prvo što tražite jest “ključ” a […]

Bez obzira koliko uzimala u obzir realnosti, u samoj biti djelovanja marksistički-vodjene politike jest ideja da je realnost/sadašnjost neprijatelj progresa i budućnosti. Realnost nije tu da je se utemelji i učvrsti (kao što bi htjeli konzervativci), nego da je se mijenja. Smisao nije da se svijet (samo) interpretira, nego da ga se (prije svega) izmijeni. […]

Raspad socijalističke Jugoslavije rezultat je više faktora, ne samo jednog. Glavni faktor, tvrdi se u mojoj knjizi “Jugoslavija, država koja je odumrla”, Prometej, Zagreb, 2003., jest raspad ideološkog konsenzusa unutar jugoslavenske političke elite, do kojeg je došlo u postupnom i relativno dugotrajnom procesu koji je prethodio samom raspadu državnih institucija. U toj sam knjizi analizirao […]

Otvarajući u ljeto 2001. godine izložbu o povijesti Savezne Republike Njemačke, tadašnji kancelar Gerhard Schröder spomenuo je u svom govoru “nezamislive zločine nacionalsocijalizma” te “dva svjetska rata dvadesetog stoljeća koje je započela Njemačka”. Nema, čini se, ničeg spornog u toj izjavi. Štoviše, ona bi se mogla uzeti kao još jedan primjer budnosti i savjesnosti njemačke […]

”Teške su to riječi, ali istinite: Tri četvrtine svih Hrvata nemaju kreveta. Kad se raspravlja o životnom standardu, onda se obično smatra, da k neophodnoj potrebi života svakog pojedinca, spada u najmanju ruku, barem krevet. To se računa u minimum udobnosti za čovječji život. Pa ipak, s gledišta cjelokupnog hrvatskog naroda moramo danas reći, da […]

 Napomena uredništva: u znaku poštovanja i zahvalnosti članu našeg redakcijskog savjeta, pokojnom Jovanu Ćirilovu, objavljujemo In memoriam kolege Miljenka Jergovića a porodici Ćirilov, poštovateljima i prijateljima, izražavamo iskrenu sućut.   Prihvaćao je govoriti za ženske i lajfstajl magazine. To ga je veselilo, jer se dobro snalazio u visokim i u niskim socijalnim registrima. Pravio se […]

Prije rata pijanist, a u ratu austrougarski časnik Paul Wittgenstein bio je tek četvrti dan na istočnom frontu u Galiciji kada mu je 23. kolovoza 1914. ruski metar razmrskao desni lakat. Petog dana probudio se bez ruke i kao zarobljenik ruske carske vojske koja je, baš dok je njemu kirurg u žurbi zašivao ranu, na […]

Iz Krakova žurim u Zagreb, da bih mogao stići u Beograd. U Krakov sam došao u zadnji čas, jer sam trčao u Celovec (Klagenfurt). Drugi bi se, možda, ovakvim okolnostima hvastao, ali mene čine tjeskobnim. To iz mene, bit će, progovara onaj mitski predak Karivan, koji se u četiri stoljeća osmanske uprave za života ne […]

Kuću u Rovinju kupio je 1970. Bilo mu je trideset i osam, godinu ranije primio je Ninovu nagradu za roman “Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji”, Bata Čengić tog je ljeta dovršavao istoimeni film, koji će biti skoro pa zabranjen (ili će biti – poluzabranjen), i život se u Jugoslaviji još uvijek činio kao zbir […]

“Nacionalizam je negativna kategorija duha, jer nacionalizam živi na poricanju i od poricanja.” Ovako o najraširenijoj balkanskoj bolesti – bolesti koja je krvlju i suzama natopila brdovitu zemlju seljaka – piše Danilo Kiš, jedan od najvećih i najcjenjenijih slavenskih pisaca. U ogledu “O nacionalizmu”, kojeg vrijedi svako malo pročitati, Kiš preispituje razloge zbog kojih je […]

U Amsterdamu, nedaleko od moga kvarta, neki Bugari otvorili su dućan. Staklo trgovine oblijepili su s unutrašnje strane bugarskom zastavom. Tako je dućan ispao jako uočljiv izvana, i zamračen iznutra. U dućanu se prodaju precijenjene i preskupe bugarske namirnice. Tako je više-manje sa svim etno-dućanima.   Najprije dođu migranti, a onda za njima etno-dućani. Etno-dućani […]

I dođe takozvana jesen, što reče jedan od nosilaca međuratne moderne Milan Ćurčin. Iznenađenja, uglavnom neprijatna. Mirnodopska dosada, po vladajućem stereotipu u ovdašnjem plebsu, suđena je nekim ”dosadnim” narodima i društvima u kojima baš i nije bitno ko je na vrhu vladajuće piramide. Dosad se u nas nije dogodilo da iz svemira doleti neidentifikovano leteće […]

Olivier Legendre umro je 20. listopada ove, 2014. godine. Ostavivši za sobom svoju suprugu, petero djece i čitatelje koji su u brojnim njegovim tekstovima – posebice u dvjema knjigama: Kardinalove ispovijesti (Confession d’un cardinal, 2007.) i Kardinalova nada (L’espérance du cardinal, 2011.), što su postigle rekordnu nakladu i ne samo u Francuskoj – prepoznali vlastite […]

Borislav Pekić, ”Kako upokojiti vampira”, Prosvjeta, Zagreb, 2014.   Nacizam kao ideologija i praksa jedva da je bio nešto više od lešine kad je Borislav Pekić 1971. i 1972. pisao roman ”Kako upokojiti vampira”, no danas je stvarna subpolitička i subkulturna sila spremna da uskoči u mainstream i nastavi po starim navikama. Ni smrt očito […]

Kao da se nevidljiva ruka nekog demiurga poigrala sa nama donoseći  neočekivanu radost. U samo nekoliko dana stiže mi u ruke pregršt predivnih darova, povezanih sa jednim od najosobenijih pisaca i autora moderne muzike – Leonardom Cohenom. Moja radost je golema, jer Cohena pratim gotovo četiri decenije, koliko se to moglo kad živite na brdovitom […]

Aleš Debeljak, ”Balkansko brvno – Eseji o književnosti jugoslavenske Atlantide”, Fraktura, Zaprešić, 2014.   Svoju knjigu eseja o jugoslavenskom kulturnom prostoru i jugoslavenskim piscima koji su ga obilježili (ovo “jugoslavenski” sa ili bez navodnika) Aleš Debeljak otvara bombastičnim pamfletom.   “Zašto pišem o književnosti i piscima potopljene zemlje? Prvo, jer sam u toj zemlji proživio […]

Bio je 15. maj. Moj rođendan, dobro se sjećam. Prvi rođendan koji sam proveo sâm, baš sâm. Sâm samcat i usamljen. I još sam cio dan morao raditi mada je bila subota, vikend za sve osim za mene.   Radio sam u hotelskoj sobi u Valletti. Spremao se za nimalo lake pregovore u Ministarstvu rada […]

Dok je Zvonko Kovač sabrano i sigurno izlagao mišljenje da je Mirko Kovač interkulturni pisac, iz publike mu je u riječ uskočio, suprotstavljajući se i negodujući, Bogdan Tanjević, protutvrdnjom da je Kovač interkontinentalni pisac. Nadgornjavanje bilo je kratko i žestoko, između vica i smrtne ozbiljnosti, i vraćalo se zatim kao šlagvort, naročito u vrijeme doručka, […]

Silvije Tomašević, ”Papa Franjo – Kako papa nade i nježnosti mijenja Rim, Crkvu i svijet”, Profil, Zagreb, 2014.   Da bismo upoznali nekog čovjeka, kaže jedna stara poslovica, s njime moramo pojesti vreću soli ili pak, kako kažu Indijanci, trebamo hodati u njegovim mokasinkama.   Ova knjiga nije nastala ni iz zajedničkog obroka soli pape […]

Za roman “Zona” francuskog živopisnog autora Mathiasa Énarda, koji je netom objavila Fraktura u prijevodu Ivane Šojat Kuči, pisalo se da je roman koji ima rekordno dugu rečenicu neprekinutu točkom. Ipak, Énard je u svoj opsežni povijesno-špijunski roman-rijeku utkao i podroman fantomskog pisca Rafaëla Kahle o palestinsko-izraelskom ratu koji se odvijao na tlu zlosretnog Libanona. […]

Upaljene luči. Tako se zove knjiga koja je u nedjelju, 21. rujna predstavljena u Domu kulture u Berku. U pozivnici piše da je knjiga plod rada dvadesetak “običnih” ljudi, mirovnih aktivistica i aktivista, teologinja i teologa. Piše i to da je knjiga zbirka koja promovira doprinos običnih ljudi za izgradnju mira i da priče i […]

Dvaput je Antun Gustav Matoš polazio na put da obiđe bolesnoga prijatelja pisca, a nalazio ga je na mrtvačkome odru. Prvi put, s proljeća 1905, lađom iz Beograda pošao je prema Šapcu da posjeti Janka Veselinovića. “Ali čovjek snuje, Bog odlučuje. Baš kada htjedoh k Janku Veselinoviću u Glogovac (od njeg me rastavljahu tek dva-tri […]

Bora Ćosić klasik je srpske književnosti, ali i rođeni Zagrepčanin, hrvatski državljanin te dugogodišnji stanovnik Rovinja, istarskog grada koji je postao literarnim žarištem jugoistočne Europe.   U živopisnom Rovinju Ćosić boravi posljednjih pola stoljeća.   Plod tih boravaka netipična je putopisno-autobiografska knjiga “Mirni dani u Rovinju” koju je Ćosiću objavio zagrebački Profil, i to, razumljivo, u […]

Recepcionar u ginekološkoj ordinaciji, samac, neostvareni pjesnik, sitan ženskaroš, snažne socijalne imaginacije, u svakodnevnim intervalima zamišlja se kao predsjednik izraelske vlade ili pisac prevratnih članaka u ljevičarskom Haaretzu, Efrajim Nisan zvani Fajma uzaludnik je, svojevrsni moderni pikaro, jurodivi navjestitelj sudnjega dana, suvremeni čovjek rastrgan ritmovima modernog doba, spolni egzistent, emocionalno upropašten i nezreo, zrcalni odraz […]

Ako je Danilo Kiš svoj život i sudbinu ulagao u književnost, tada bi se o Kišu i njegovoj književnosti trebalo pisati isto tako: nudeći svoj život kao potvrdu vjerodostojnosti priče o Kišu. Mark Thompson toga se  drži. Ovo je knjiga njegova života.   *   Biti žestoki antikomunist, a iskazivati jednako žestok prezir prema nacionalistima, […]

Kralj Isus, Robert Graves, Sandorf, Zagreb, 2014.   Rijetki su romani koji na tako temeljit način preispituju civilizacijske norme kao što je to roman engleskog svestranog književnika Roberta Gravesa “Kralj Isus”. Kao što mu i samo ime govori, Graves se u romanu bavi Isusom Kristom, možda i najspominjanijom osobom ljudske povijesti koja već dulje od […]

U povodu stotog rođendana argentinskog pisca Julija Cortázara (utorak 26. kolovoza) ponavljamo osvrt Bojane Mikelenić objavljen izvorno u dvotjedniku za kulturu Vijenac pod naslovom ”Majstor književne igre”).   Kada govorimo o Juliu Cortázaru (Bruxelles, 26. kolovoza 1914. – Pariz, 12. veljače 1984.), ono što prvo zapažamo izrazita je višeznačnost u njegovu životu i djelima, koja […]

Svakom je čovjeku njegova životna priča najvažnija na svijetu; svakom veteranu još i više.   Rad na izradi Željezničke pruge Burma-Sijam, 415 kilometara dugog uskotračnog kolosijeka pri čijoj je gradnji živote izgubilo oko devedeset tisuća azijskih civila i više od dvanaest tisuća savezničkih ratnih zarobljenika, svakako je bilo prijelomno iskustvo u životu svakoga dovoljno nesretnog […]

Pre izvesnog vremena na jednom veoma čitanom i uticajnom srpskom sajtu objavljena je na prvi pogled bizarna vest kako je “više učenika srednjih škola prethodnih dana tražilo knjigu ‘Majn kampf’ po knjižarama i kod uličnih prodavača“. A u komentarima desetak čitalaca ne nalazi ništa loše u ovom interesovanju, ali ništa loše ni u samoj knjizi. […]

Traume Prvog svjetskog rata jednostavno ne žele nestati. Većina muškaraca i žena koji su se borili u tom sukobu više nije među nama (2003. godine živućih je bilo samo 37 pripadnika britanskog veteranskog ekspedicijskog korpusa), međutim njihova su iskustva bila presudna u stvaranju modernoga svijeta.   Borba je zahtijevala ubijanje i umiranje za svoju zemlju […]

Piše: Đorđe Krajišnik   Izdavačka kuća Fraktura iz Zagreba organizuje početkom septembra drugi Festival svjetske književnosti.   Tim povodom razgovarali smo sa Seidom Serdarevićem, idejnim tvorcem Festivala i glavnim urednikom Frakture, o konceptu ovog književnog događaja, njegovom značaju, festivalizaciji književnosti, književnoj kritici, izdavaštvu…   Nije čest slučaj da se organizuju festivali književnosti, stoga me zanima […]

Miljenko Jergović, Rod, Fraktura, Zaprešić, 2013.   [D]a imam tu snagu i volјu, da imam to vrijeme, pisao bih roman u kojem ne bi bilo nijednoga izmišlјenog imena, lika ili događaja. U središtu bi bio Karlo Štubler, a okolo, poglavlјe za poglavlјem, svi Štubleri za koje znam ili za koje ću tek saznati, oni koji […]

Po treći puta u rubrici Književni ogledi objavljujemo nastavak polemike Ivana Lovrenovića. S pravom će se netko pitati je li ovo ”književni ogled” i od kuda ovaj protest, žestoki, našega dragoga kolege i suradnika Ivana Lovrenovića, u ovoj rubrici? Razlog je jednostavan i sažet je u Lovrenovićevoj potrebi da digne glas o ”jakim, stojećim mjestima […]

Ivan Lovrenović, Nestali u stoljeću, Fraktura, 2013.   Svojom davnašnjom ratnom knjigom Liber memorabilium iz 1994. sa znakovi­tim podnaslovom Quasi roman, Ivan je Lovrenović, nakon što se ratom bio prisi­ljen ”vratiti“ u rodni grad (Zagreb), najavio da je, nakon vjerojatno intimne cjeloživotne rekonstrukcije svoga života, počeo i literarno (re)konstruirati vlastiti svi­jet.   Otada su trebala […]

Odlučio Glas Koncila ispraviti nepravdu prema hrvatskom povjesničaru Mladenu Iveziću , autoru knjige ”Titov Jasenovac”, koja je – kako kaže ugledno crkveno glasilo – ”unatoč tomu što na gotovo 200 stranica donosi, u dosadašnjim historiografskim okvirima, gotovo nevjerojatne podatke, u hrvatskoj javnosti potpuno prešućena i marginalizirana”.   Stoga je kaptolski tjednik zamolio autora te ”potpuno […]

William P. Young, ”Koliba – Gdje se tragedija ogleda s vječnošću”, Ljevak, Zagreb, 2008. i 2014., 267 str.   Je li nužno pročitati sve što se objavljuje kao ”obavezna lektira”? Naravno da nije. Riječ je o preporukama, iskrenim i toplim preporukama i o manje-više pogođenom štosu u naslovu rubrike.   Tako će biti i s […]

Bog zna otkad seže ta žilava novinska predrasuda da ljudi čitaju ljeti. I tko je izmislio knjige za plažu, knjige za odmor, knjige za opuštanje. Ništa od toga nema uporišta u stvarnosti. Tko ne čita zimi, neće ni ljeti. Ili “po ljeti”, kak’ to veliju oni koji niš’ ne čitaju.   A ne daj ti […]

Miljenko Jergović i Svetislav Basara, ”Tušta i tma”, Laguna, Beograd, 2014., 479  str.   U ona drevna vremena (kojih verovatno nikada nije bilo) kada je svet još delovao nekako ozbiljno, pa je otuda i književnost u njemu delovala nekako ozbiljno, te i književni opusi u njoj, znalo se kako to ide sa korešpodencijom znamenitih pisaca: […]

(Nastavljajući Književni ogled od prije dva tjedna, u onom u kojem naš suradnik Ivan Lovrenović traži da ga se ispiše iz Društva pisaca Bosne i Hercegovine, objavljujemo i ovaj u kojem se opisuje kako sarajevski dnevni list ”Oslobođenje” tretira nemile događaje u vezi s Društvom pisaca u BiH).   Četiri istupanja iz članstva u Društvu […]

Svakodnevno se koristimo pojmom zla. Taj pojam služi nam veoma često da bismo se odredili prema dobru, da bismo zapravo znali što je dobro.   Zlo kao takvo uopće ne postoji, odnosno zlo postoji samo utoliko ukoliko postoji konsenzus o tome koje je ljudsko djelovanje zlo. Naime, ljudi su tijekom povijesti određivali što bi sve […]

Dražen Lalić, ”Pet kriznih godina”, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2014, 280 str.   Glavninu knjige Pet kriznih godina čine novinski i stručni tekstovi (ukupno 44) koje je autor Dražen Lalić u razdoblju od 2009. do početka 2014. godine objavio, uglavnom kao kolumne, u sedam tiskovina (tri dnevna lista, dva časopisa, jednom tjedniku i jednom mjesečniku) te […]

Nastranu što vlastima u kulturi, a nitko se kao vlast u kulturi ne hvali nekakvim tradicijama i kontinuitetom i ne voli čuti priče o diskontinuitetu kao jedinoj društvenoj konstanti u BiH, ne trebaju ”Novi izraz” i ”Život”, dva časopisa koja u BiH imaju rijetko bogatu tradiciju, nego im je sad izgleda na odstrel došlo i […]

S pravom će se netko pitati je li ovo ”književni ogled” i od kuda ovaj protest, žestoki, našega dragoga kolege i suradnika Ivana Lovrenovića, u ovoj rubrici? Razlog je jednostavan i sažet je u Lovrenovićevoj potrebi da digne glas o ”jakim, stojećim mjestima rigidnih ideologija kolektivizma, potpuno i pogubno suprotnih elementarnim načelima slobode…”.   Dogodio […]

Teofil Pančić, ”Gost iz Galaksije”, Hena COM, Zagreb, 2014.   “Gost iz galaksije” devetnaesta je knjiga pisca, kolumnista, kritičara i novinara Teofila Pančića. U njoj su sabrani eseji i kolumne koje je tijekom 2013. i 2014. pisao za radijsku emisiju “Praskozor” i za novinski portal Autograf.   Teofil Pančić rođen je 1965. u Skopju, odrastao […]

Dok čitam knjigu Roberta M. Edsela ”Odred za baštinu”, priču o ratnim podvizima Odjela za spomenike, likovnu umjetnost i arhive u vojsci/vojskama zapadnih saveznika za Drugoga svjetskog rata, pred oči mi dođe i tekst o 70. obljetnici ratnog kongresa kulturnih radnika Hrvatske održanog u Topuskom za Drugog svjetskog rata. A s tim, neizbježno, i silna […]

Od sredine lipnja smjenjivali su se kiša i sunce, vrelo ljeto s danima rane jeseni. Jednoga takvog sparnog i teškog četvrtka iznenada je umro Boško Zatezalo. Samo ga je ukinulo, rekli bi u Bosni.   U neka mlada vremena bio je akviziter. Nakon preokreta 1991. osnovao je izdavačku kuću V.B.Z. Započeo je kao autsajder, kojeg […]

‘Voli ! … Kroz ljubav možeš vidjeti Boga.’ – Yogaswami, cejlonski mislilac (1872-1964)   Bilo je to u ljeto 1981. Mjesec august. Da, dobro se sjećam. Ivan je još bio beba, supruga me je trebala uz nju i sina, a ja sam pored svega odlučio da održim zadatu riječ, ostavim ih i krenem s mamom […]

U hrvatskim (ne)prilikama i kulturi nesklonim okolnostima, posebno od 90-ih godina, ne samo knjige nego i izdavači imaju svoje sudbine. Zapravo, tužne priče. Podsjetimo na neke.   Stipe Šuvar (osnivač i vlasnik izdavačke kuce Razlog), umro prerano pripremajući za tisak sljedeći broj Hrvatske ljevice; Berti Goldstein (osnivač i vlasnik Antibarbarus izdanja) umro je prerano radeći […]

Već dulje vremena traju udari na PEN Centar BiH, a ovih su dana kulminirali. Zašto? Zato što onaj koji te udare predvodi – Abdulah Sidran – nije primljen natrag u PEN BiH. Njemu blizak dio medija neće, ne može i ne želi vidjeti bit problema, nego, kako to inače biva s novinarima u svoj njihovoj […]

Jadranka Brnčić, ”Zrno gorušičino. Hermeneutičko čitanje odabranih biblijskih perikopa”, Ex libris, Rijeka 2014.   Iako je od Ericha Auerbacha, autora koji je među prvima jasno povezao sekularnu s religijskom kritičkom tradicijom te artikulirao ovu povezanost, sve do u naše dane napisano mnoštvo knjiga i tekstova o intertekstualnom odnosu Biblije i književnosti, a od Northropa Fryea […]

Chil Rajchman, “Ja sam posljednji Židov, Treblinka 1942-1943, zapisi za buduće naraštaje”, Fraktura, 2014.   Čak i kada je ona strašna, pisac mora reći istinu, a čitatelj je mora znati. Okrenuti se, zatvoriti oči, samo proći, značilo bi uvrijediti sjećanje na one koji su nestali.   Vasilij Semjonovič Grossman   Bio je rujan 1944. kada […]

Poslednjih nekoliko godina u našim medijima je bučno praćena marketinška kampanja da Beograd dobije značku Evropske prestonice kulture u 2020. Stvar je predstavljana maltene kao čista formalnost: članovi gradske komisije obilazili su svet i javljali o podršci. Od koga? Od onih koji nisu mogli da utiču na izbor. Imali su neke propagandne materijale koji su […]

Lipanj ove godine u Sarajevu i BiH mjesec je posebno napučen kulturnim zbivanjima ako je suditi po onome što se dade vidjeti u dvojim dnevnim novinama koje jedine imaju kakvu-takvu kulturnu rubriku i u njoj barem taksativno nabrajaju ono što se prethodnoga dana ili večeri u kulturi dogodilo. I to doista raduje. No, kako su […]

Ivan Cvitković, ”Sociologija obreda”, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo, 2014.   Religijski obredi i njima imanentne ceremonijalne aktivnosti doista su dugo predmetom znanstvene pažnje i istraživanja, ali su jednako tako sva ta istraživanja bila, a ponekad još uvijek jesu, uvjetovana kako kulturnim perspektivama, disciplinarnim pretpostavkama, tako i raznorodnim historijskim, pa i ideološkim agendama. Zašto […]

Dragan Markovina, ”Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja”, Plejada Zagreb-University Press Sarajevo, 2014., 200 str.   Dragan Markovina je napisao knjigu važnu i za razvoj društveno-humanističkih znanosti i demokracije u Hrvatskoj te susjednim državama danas. Koliko je ovom recenzentu poznato, na hrvatskom jeziku još nije objavljen rad jednog hrvatskog povjesničara koji […]

Snježana Kordić, ”Jezik i nacionalizam”, Durieux, Zagreb 2010. (uvez: tvrdi, 430 str.)   ZAŠTO KNJIGA NERVIRA HRVATSKE JEZIKOSLOVCE?   Snježana Kordić sa sobom je donijela petrificiranoj domicilnoj akademskoj hegemoniji toliko mrsko zrcalo. I što je s njime učinila? Postavila ga je pred lice nacionalnih mandarina znanja i znanosti. I što su ovi u zrcalu vidjeli? […]

”Glupost na vlasti”, da parafraziram naslov jedne urnebesne komedije Ateljea 212 iz sedamdesetih, pod nadmoćnom maršalskom palicom nepravedno zaboravljene Mire Trailović. Tad je podsmeha na račun večite vladavine gluposti bilo koliko hoćete na tom mestu, sa kultnim komedijama Aleksandra Popovića (”Krmeći kas”, ”Druga vrata levo”, ”Kape dole!”; ove poslednje dve je sama Mira uklonila sa […]

Nekad davno, početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća, u vrijeme velike svjetske energetske krize, koje se svi najbolje sjećamo po dva detalja – kad se vozilo par-nepar i kad nije bilo kave, u jednom je malom provincijskom mjestu u Bosni, u jednoj od dvije ulice koliko ih to mjesto ima, zatvorena jedina knjižara. A zamalo da […]

Fascinantna priča o Šerpama penjačima… prvog kolovoza 2008. druga najviša, i alpinistički gledano vjerojatno najteža planina na svijetu, bila je poprište stravične serije događaja koji su doveli do jednog od najsmrtonosnijih ishoda u povijesti alpinizma.   Na taj sudbonosni dan odlomljeni serak na padinama K2 potrgao je fiksnu užad neophodnu za siguran silazak s planine […]

Ece Temelkuran (1973.) jedna je od najpoznatijih turskih književnica i novinarka koja objavljuje u mnogim turskim i inozemnim novinama The Guardian, The New Statesman, Al-Akhbar, The New Left Review i Le Monde Diplomatiqueu. Njezin je rad na polju istraživačkog novinarstva usmjeren na problematiku tursko-kurdskih i turskoarmenskih pitanja, a bavi se i temama ženskih pokreta i […]

Na državnoj Smotri literarnog, dramskog-scenskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo, koja se održala od 25. do 27. ožujka 2014. u Primoštenu sudjelovalo je preko 490 učenika i njihovih mentora, učitelja i nastavnika koji su ih pripremali i pratili. Ovaj zbornik sadrži literarne i novinarske radove učenika osnovnih i srednjih škola, koji su i ove godine u […]

Splitski razgovori Nenada Lovrića, četvrto je izdanje nakladničkog niza Bibliotheca Spalatina Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu. To su jedinstvena i autentična svjedočenja značajnih suvremenika društvenih zbivanja sa samih početaka 20. stoljeća. Autor razgovara s velikom hrvatskom glumicom Asjom Kisić, povjesničarom i profesorom Vladimirom Rismondom, spalatinistom Perislavom Petrićem, ali i s drugim zanimljivim, javnosti manje […]

Petnaesta Fincijeva knjiga bavi se Hegelovim shvaćanjem umjetnosti i mogućim “novim čitanjem” njegove “Fenomenologije duha”.   U prvom dijelu knjige Finci razmatra problem umjetnosti i mjesto estetike u sklopu Hegelova filozofskog sustava te podrobno analizira značenje jedne od najprjepornijih Hegelovih tvrdnji da je umjetnost postala prošlost. Tema drugog dijela Fincijeve knjige jest Hegelova ‘‘Fenomenologiju duha“ […]

”Dvostruki negativ”, Ivan Vladislavić   (Autograf.hr kritiku u cijelosti prenosi s portala za knjigu & kulturu čitanja Moderna vremena Info)   Ivan Vladislavić južnoafrički je pisac, rođen u Pretoriji 1957. godine. Njegovo slavensko ime i južnoslavensko prezime s tipičnom umanjenicom u sufiksu, jedino je što ga povezuje s balkanskom djedovinom. Po jeziku na kojem piše, po […]

“Stepski pirat” romansirana  je biografija ukrajinskoga revolucionara, anarhista Nestora Ivanoviča Mahna, djela koje prikazuje turbulentno razdoblje ukrajinske povijesti u razdoblju od 1917. do 1921. godine.   Radnja počinje 1917., na doživotnoj robiji u carskom zatvoru sjedi mladi Mahno, ali izbija revolucija i on se vraća u svoje rodno selo Guljaj Polje u jugoistočnoj Ukrajini, razdjeljuje […]

Chil Rajchman rođen je 14. lipnja 1914. u Lódźu, preživio je pakao Treblinke, a nakon bijega iz logora sakrivao se do kraja rata. Zapisi o njegovu životu u logoru nastali su odmah nakon bijega, a čuvao ih je za sebe. Emigrirao je u Urugvaj 1946., gdje je i preminuo 2004. “Ja sam posljednji Židov” knjiga […]

Robert Graves (1895-1985) jedan je od najuvaženijih i najutjecajnijih engleskih pjesnika 20. stoljeća, a kao prozaik ostvario je velik uspjeh popularizirajući povijesne teme na posve netrivijalan način pridajući likovima svojih romana suvremenu živost i plastičnost. “Zdravica za Avu Gardner” knjiga je sabranih priča Roberta Gravesa, koje je ovaj objavljivao u raznim američkim i britanskim novinama […]

Noam Chomsky – Andre Vltchek, “O zapadnjačkom terorizmu: od Hirošime do ratovanja bespilotnim letjelicama”, Ljevak, 2014.   “Na žalost, konkurencija za naslov najvećeg zločina koji je počinio Zapad vrlo je žestoka”, jedna je od prvih rečenica najnovije knjige Noama Chomskog i Andrea Vltcheka “O zapadnjačkom terorizmu: od Hirošime do ratovanja bespilotnim letjelicama”.   Samo za […]

Svi su ludi zbog Linića. Svi. Koji me okružuju. U očima bližnjih vidim želju za životom dok komentiraju Linića. Malo su zluradi, malo veseli, malo analitični, malo, malo. Uglavnom ushićen svijet. Zadužen da ispravi ono što je krivo, oboružan željama i nagonima za pravdom, svijet koji se iskreno raduje odlasku Linića jer eto ima temu […]

Zrinka Pavlić studirala je sociologiju, a za život zarađuje prevođenjem i pisanjem TV kritika. Dosad je objavila knjigu eseja “Svijet i praktična žena” i knjigu priča “Pet priča i krafne”. Iako je priče iz njezine treće zbirke “Imaš vatre?” bez problema moguće čitati svaku za sebe, likovi iz njih – saznat ćete kada pročitate knjigu do […]

John Langshaw Austin (1911–1960), engleski filozof jezika, profesor filozofije na Oxfordu, jedan od najistaknutijih predstavnika analitičke filozofije, razvio teoriju govornih činova, snažno utjecao na filozofiju običnoga jezika i na mnoge društvene i humanističke znanosti.   “Kako djelovati riječima” (How to Do Things with Words, 1962) uknjižen je ciklus dvanaest predavanja koja je J. L. Austin […]

Kada stanoviti Žak Janković nazove privatnog istražitelja Nikolu Banića sa željom da ga angažira oko pokušaja rasvjetljavanja okolnosti smrti njegova prijatelja, Banić će mu poklopiti slušalicu. Istraga slučaja starog dvadeset dvije godine neće biti nešto što bi moglo zaokupiti istražiteljevu pažnju. No uporni Janković naći će se s Banićem i dati mu podatak koji će […]

Ovaj tekst zove se isto kao i knjiga Milovana Danojlića, objavljena davnih dana kada je Danojlić još pisao dobru prozu, a ne konfuznu emigrantsko-patriotsku domotužnu esejistiku, tzv. patriotistiku. Kao da su čitavi vekovi prohujali od tada, i štošta se bilo izmenilo, ali evo kao da polako zatvaramo krug i vraćamo se izvorištima, to jest tom […]

Kovačeva testamentarna knjiga Vrijeme koje se udaljava neobična je i izuzetna knjiga po mnogo čemu. To je poslednja knjiga koju je Mirko Kovač napisao, sam je obeležio kao “testamentarnu” knjigu. Pisao je sa namerom da ovim delom zaokruži svoj književni opus, sa posvetom vremenu u kojem je sazrevao kao pisac i posvetama onim ličnostima koje su […]

Mirko Kovač, Vrijeme koje se udaljava. Fraktura, Zaprešić 2013.   Već i površno promatranje opusa Mirka Kovača, u njegovoj vremenskoj protežitosti, razotkrit će jednu tendenciju koja sve više maha uzima od početka osamdesetih godina, da bi realizaciju pronašla u knjigama što ih je sukcesivno na hrvatskome idiomu srpskoga ili hrvatskoga jezika publicirao od devedesetih naovamo. […]

Lovro Škopljanac (Zagreb, 1984.) na zagrebačkom Filozofskom fakultetu zaposlen je kao (viši) asistent pri Odsjeku za komparativnu književnost (katedra za poredbenu povijest hrvatske književnosti). Područja njegovoga stručnog interesa unutar komparatistike su poglavito književnosti na hrvatskom, engleskom i japanskom jeziku, zatim recepcija i pamćenje književnosti, starija hrvatska književnost, empirijske i kognitivne teorije književnosti.   Knjiga Lovre […]

Nakon velikog uspjeha romana “Hotel Zagorje” (u Hrvatskoj prodan u 20 000 primjeraka te preveden na njemački, francuski, češki i druge jezike) u kojem se bavila ratnom dramom i njezinim razornim posljedicama na život generacije odrasle u ratu, nova knjiga Ivane Simić Bodrožić “100% pamuk”, donosi nam 15 autoričinih priča o životu žena u tranzicijskom […]

Na okretištu tramvaja dva prijatelja od 40-ak godina razgovaraju. Dovijaju se načinu kako naći novac. ‘‘Slušaj, stari, imam jedan stari mountain bike koji bismo mogli malo srediti, oprati, popraviti i staviti na Njuškalo. Možda dobijemo sto kuna, pa svakom pola. Šta kažeš?“ ”Može ‘‘, odgovara ovaj drugi. Uto dolazi tramvaj. Uz obećanje da će sutra […]

Heimito von Doderer (Weidlingau/Beč, 1896. – Beč, 1966.), austrijski je pripovjedač, podrijetlom iz ugledne bečke građanske obitelji. “Strudlhofstiege” je najpoznatiji i najomiljeniji njegov roman, a smatra ga se jednim od velikih djela austrijske književnosti 20. stoljeća. Doderer u svojim romanima s društvenom tematikom, protkanima humorom, ironijom i satirom, pruža sliku austrijskog društva prvih tridesetak godina […]

Kao novinar, u četrdesetogodišnjem radu Vlado Rajić (1951.) je prošao sve forme i većinu uredničkih mjesta, a upokojenjem Vjesnika, posvećuje se književnom stvaranju. Kreće s pripovijetkama i kraćim cjelinama, nastavlja romanom za djecu i mladež “Ljetovanje s čovjekom koji nije moj tata” (Alfa, 2013.) a u siječnju 2014. godine EPH Media objavljuje mu pravosudni triler […]

Witold Gombrowicz (Małoszyce 1904. – Vence 1969.), podrijetlom plemić, jedan je od najvećih poljskih pisaca dvadesetog stoljeća. Njegove priče, romani, drame, eseji i dnevnički zapisi idu u red ponajboljih književnih ostvarenja dvadesetog stoljeća. Godine 1939. otputovao je na odmor u Argentinu, a u Europi je za to vrijeme izbio Drugi svjetski rat te je Gombrowicz […]

Kad bi naivni čitač dnevne štampe i pratilac vizuelnih medija donosio zaključak o izdavačkoj ponudi u Srbiji, pao bi u beznađe i očajanje. Mogao bi da pomisli da se malo šta vredno ozbiljnog čitanja pojavi u obliku knjige. Tragova očajanja i beznađa ima u stvarnosti, ali upropašćene kulturne rubrike (više iz materijalnih razloga, ekonomske nesigurnosti […]

Draga i pristojna. Marina Lovrić Merzel. Stišće ruku i povjerava se kako joj je prijatelj veliki ljubitelj moje poezije i kako joj moram potpisati knjigu.   ‘‘Naravno ‘‘ odgovaram. Draga i pristojna Merzel poklanja mi plastični auto. ‘‘Za vaše dijete“ kaže. ‘‘Oooo radovat će se moje dijete“ kažem. Onda se pale kamere i sve odlazi […]

Neka djela, neki čini, neke geste i kad im u intenciji to nije ni na kraj pameti, znaju tako drastično i dramatično promijeniti povijest ili sliku svijeta da to poslije zdrav razum teško može pojmiti. Jedno od takvih djela postalo je čak neizbježnom udžbeničkom lekcijom ”Sarajevski atentat – povod za Prvi svjetski rat”. Nema djeteta […]

Gornji naslov pozajmljen je iz istoimene knjige Mirjane Miočinović, teatrologa i prevodioca, objavljene 1997. u izdanju Beogradskog kruga.   Mirjana Miočinović poznata je, između ostalog, kao jedini profesor Beogradskog univerziteta koja je 1991. podnela ostavku na mesto redovnog profesora Fakulteta dramskih umetnosti u znak protesta protiv rata ”suočena sa užasnim razaranjem zemlje” i ”divljačkim rušenjem […]

Piše: Drago Pilsel  Poštovani o. Frano, mnogima će se činiti proturječno. a nekima i suviše izazovno da o Uskrsu vodimo razgovor u povodu vaše knjige ”Bogozaborav – Razmišljanja o aktualnim izazovima Crkve” (koju je izdao zagrebačko-sarajevski Synopsis i o kojoj opsežno pišemo u rubrici Ex libris na našem portalu) tako da ga započnemo vašom konstatacijom […]

Nevjerojatna ali istinita ratna priča Salomona Perela, objavljena nedavno u Zagrebu (Profil knjiga) pod naslovom “Bio sam Hitlerov omladinac Salomon”, u izvrsnom prijevodu Borisa Perića, kojom prilikom je autor stigao u Hrvatsku po drugi puta, jer se prilikom predstavljanja njegove knjige dogodila i hrvatska neslužbena premijera filma “Europa, Europa” (kako se Perelova knjiga izvorno zove) […]

Bila je negdje kasna 1997. godina kad sam kao buntovni srednjoškolac pročitao intervju Stipe Šuvara u Feralu u kojem najavljuje osnivanje Socijalističke radničke partije, a nekoliko dana potom i razgovor s jednim od vodećih sdp-ovaca u Slobodnoj Dalmaciji, pod naslovom ‘‘Ne bojim se Šuvarovog SRP-a“.   Sve mi je to nekako ostalo u magli sjećanja, […]

Iosi Havilio rođen je 1974. u Buenos Airesu. Studirao je filozofiju, glazbu i film. Dosad je objavio romane “Opendoor” (2006.), “Estocolmo” (2010.) i “Paraísos” (2012.), i spada u nekolicinu privilegiranih suvremenih argentinskih pisaca koji su istovremeno osvojili naklonost publike i književnih kritičara.   Glavna junakinja, mlada zaposlenica veterinarske klinike u Buenos Airesu, dobiva zadatak da […]

Jean-Luc Nancy suvremeni je francuski filozof i jedan od najutjecajnijih filozofa današnjice. Svjetsku je reputaciju stekao studijom ‘‘Razdjelovljena zajednica“ (La communauté désoeuvrée).   “Muze” su jedna od onih uzbudljivijih i provokativnih knjiga o nastanku, razvoju i “suštini” umjetnosti. Otvarajući je esejom ”Zašto postoji više umjetnosti, a ne samo jedna?”, Nancy se hvata u koštac s […]

Noam Chomsky ugledni je lingvist i jedan od najistaknutijih američkih društvenih kritičara. Andre Vltchek bavi se pisanjem, snimanjem filmova i istraživačkim novinarstvom.   U knjizi “O zapadnjačkome terorizmu: Od Hirošime do ratovanja bespilotnim letjelicama ” Noam Chomsky, intelektualac, politički aktivist i disident poznat širom svijeta, razgovara o zapadnjačkoj moći i propagandi s filmskim producentom i […]

Godine 2004. objavljena je u izdanju Narodne knjige iz Beograda knjiga “Lažni car Šćepan Kiš“ autora N. Vasovića. Knjiga je najavljena, kako u podnaslovu piše, kao “Polemički osvrt na delo i ideje Danila Kiša“.   Danilo Kiš je jedan od najcenjenijih pisaca sa prostora bivše Jugoslavije, jedan od najprevođenijih, sa značajnim domaćim i međunarodnim priznanjima. […]

Po načinu na koji je Hrvatska televizija izvijestila svoje gledateljstvo o smrti Jacquesa Le Goffa, ni po čemu značajnog osim po tome što je volio Hrvate, napisao im jedan predgovor za neku njihovu knjigu i bio dopisni član njihove akademije, čovjek bi mogao pomisliti da je to umro Alain Finkielkraut. A ne samo da Finkielkraut […]

Deset godina po smrti dr. Stipe Šuvara pred nama je knjiga njegovih besjeda “Historia tragicomica“ (“Razlog“, Zagreb, 2013.). Riječ je o izboru intervjua koje je novinama s prostora čitave bivše Jugoslavije dr. Šuvar dao u razdoblju od 1990. do 2004. godine, kao i o izboru njegovih autorskih tekstova, socioloških eseja i izlaganja na međunarodnim skupovima […]

Ovih sam dana iz rodnih mu Radišića (općina Ljubuški), u kojima zadnjih dvadesetak godina živi, od Veselka Koromana dobio njegovu novu knjigu pjesama ‘‘Ja, putnik“. Knjiga je objavljena u povodu njegova 80. rođendana koji pada početkom travnja. Ponajznačajniji živi pjesnik u BiH činom objavljivanja knjige u godini koja bi trebala biti makar i mala kulturološka […]

U prva tri poglavlja knjige “Njemački književni dnevnik: Max Frisch, Marie Luise Kaschnitz, Peter Handke” autorica prikazuje razvoj i značajke dnevnika kao dokumenta o osobnom životu svojeg pisca, ponekad i vrijednog dokumenta povijesnog života.   Središnje pitanje u knjizi jest određivanje umjetničko-estetskih i sadržajnih razlika između pravog, stvarnog istinitog dnevnika, kojeg odlikuju vjerodostojnost i istinoljubivost, […]

Barthesova majka Henriette Binger rodila se 1893. S dvadeset se godina udaje za Louisa Barthesa; majkom postaje s dvadeset i dvije godine, a ratnom udovicom s dvadeset i tri. Umire u dobi od osamdeset i četiri godine. Dan nakon majčine smrti, 25. listopada 1977, Roland Barthes započinje “Dnevnik korote: 26. listopada 1977 – 15. rujna […]

Stipe Božić, najuspješniji hrvatski alpinist svih vremena i autor više alpinističkih i putopisnih knjiga, osvojio je tri najviša svjetska vrha (Mount Everest, K2 i Kangchenjunga), popeo se na najviše vrhove svih kontinenata te ispenjao sve najteže alpske stijene. Mnogi od tih uspona bili su iznimno teški i opasni, mnogi su, na žalost, uzeli i ljudske […]

Mirko Kovač, Vrijeme koje se udaljava. Fraktura, Zaprešić 2013   Već i površno promatranje opusa Mirka Kovača, u njegovoj vremenskoj protežitosti, razotkrit će jednu tendenciju koja sve više maha uzima od početka osamdesetih godina, da bi realizaciju pronašla u knjigama što ih je sukcesivno na hrvatskome idiomu srpskoga ili hrvatskoga jezika publicirao od devedesetih naovamo. […]

čitam pjesme slušam pljesak potpisujem knjigu u Istri   ja sam rent-a pisac u obilasku provincije   a moglo bi se to i drukčije reći   ja sam popularan u naplaćivanju popularnosti   bilo kako bilo ne smeta mi   nemam problem Brucea Willisa koji ne zna jesu li žene s njim zato jer je […]

John Le Carré jedan je od najznačajnijih, a i najpoznatijih svjetskih pisaca špijunskih romana. Među njegovim romanima nalaze se slavni naslovi, kao “Mala bubnjarica” (1983.), “Savršen špijun” (1986.), “Krojač Paname” (1996.) i “Brižni vrtlar” (2001.). Le Carréova djela osvojila su brojne ugledne nagrade, a prema više njegovih romana snimljeni su filmovi i televizijske serije.   […]

Kako se poštedjeti bezvrijednih intervencija, misliti pametnije i živjeti bolje? Ne postoji (iako bi bilo lijepo povjerovati u suprotno) čarobna tableta od koje ćete biti sretniji, postati boljim roditeljem, riješiti problematično ponašanje svog tinejdžera, smanjiti rasne predrasude i premostiti ponor obrazovnih postignuća. No zato postoji znanstveni pristup nazvan osmišljavanje priča, koji sve to može postići. […]

Hajde da vas ne silim da se sekirate svaki tjedan ovim pretjerivanjima raznih likova tzv. Crkve tzv. Hrvata. A i nekako se tako osjećam, malaksalo i bolesno, potreban dobrog štiva i duhovne snage, pa ću s vama podijeliti jedno razmišljanje pape Franje (koje je izrekao prošle nedjelje, 23. ožujka) o milosrđu, pa da vidimo gdje […]

Zadnjih se godina nekoliko autora pozabavilo svojim obiteljskim korijenima, odnosom s roditeljima, smještanjem vlastite egzistencije u takozvani obiteljski pakao. James Joyce svojedobno je napisao kako je obitelj “nužno zlo” a ovoj paklenskoj neophodnosti Miljenko Jergović posvetio je zadnjih godina čak dvije knjige: kratki ispovijedni roman “Otac” i žanrovski polivalentni i opsežni “Rod”.   Naravno, potraga […]

Bosanski filozof i književnik u egzilu Predrag Finci je svojom prethodnom knjigom ‘‘Osobno kao tekst“ kroz analize o ispovijesti, tekstu, identitetu i pisanju otvorio niz pitanja o odnosu sopstva i drugog. U tom djelu autor nas je uveo u problematiku jezika i pisanja kroz lakanovsko-heideggerijansku perspektivu shvaćanja jezika kao bitka/nesvjesnog. Jezik, tekst, govor, riječ su […]

Napiši jednu ljubavnu – pjeva Kemal Monteno, a meni jedna vrijedna čitateljica mojih kolumni piše: Proljeće je, napiši nešto nježno i lijepo iz Sarajeva. Možda čak ljubavno, kad već nisi za Valetinovo, kad već nisi za Osmi mart, pa nisi ti samo strogi intelektualac, ti si i pjesnik. Pokaži to. I nije Bosna samo nemirna. […]

Hrvoje Jurić profesor je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pjesnik, urednik koji se primarno bavi praktičkom filozofijom, etikom i bioetikom, ali u područja njegova znanstvenog i stručnog interesa također spadaju filozofija tehnike, filozofija prirode, filozofija medija, filozofijska hermeneutika, feministička i rodna teorija, te socijalno-politička problematika.   Zbirka ‘‘Uglavnom pridjevi“ donosi deset ciklusa […]

Zsuzsa Bánk njemačka je književnica čiji su se roditelji u Njemačku doselili iz Mađarske nakon revolucije 1956., i koja je za svoj prvi roman ‘‘Plivač“ (Der Schwimmer), 2002., osvojila njemačku nagradu Aspekte za najbolji debitantski roman, kao i nagradu Mara Cassens i nagradu Adalbert von Chamisso 2004. godine. Knjigu priča ‘‘Najtoplije ljeto“ (Heißester Sommer) objavljuje […]

Dino Milinović, rođen je 1959. u Zagrebu, a od 2001. predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Do danas je objavio nekoliko dramskih tekstova i dva romana: “Kradljivac uspomena” (2002) i “Tamo gdje prestaje cesta” (2007).   U ovom povijesnom kriminalističkom romanu životi protagonista: vječno nadareni student književnosti, istražitelji koji vjeruju u […]

Kada govorimo o Juliu Cortázaru (Bruxelles, 26. kolovoza 1914. – Pariz, 12. veljače 1984.), ono što prvo zapažamo izrazita je višeznačnost u njegovu životu i djelima, koja često graniči s kontradikcijom.   S jedne strane, govorimo o jednom od najvećih i najoriginalnijih pisaca svoga vremena i jednom od ključnih pripadnika hispanskoameričkog booma, prije svega majstoru […]

U našoj civilizaciji pisci stvaraju već nekoliko hiljada godina, počev od klinastog pisma i egipatskih hijeroglifa. Samo jedan deo tih zapisa probio se do nas kroz tamu vekova i raznih rušilačkih pokreta. Ono što je stiglo do nas govori o nepobedivosti ljudskog duha, a o spisateljskim nevoljama više nema ko da svedoči.   Pojava kompjutera […]

Živimo u prijelomnom vremenu. Svijet puca po šavovima jer ovako kako živimo dalje jednostavno ne ide. Morat će se promijeniti društveno uređenje, mi ćemo se morati promijeniti. Ja, ti, svi mi. Jer tako više ne ide niti će ići!   Alternativa postoji. No postoji i pitanje: koliko ljudi vidi tu alternativu? Koliko ljudi razumije tu […]

‘‘U razdoru sa samim sobom i svime oko sebe, 1951. sam počeo, gotovo iz osobne razonode, pisati “Raspolovljenog viskonta”… potpuno fantastičnu pripovijest… što se odigrava u dalekim epohama i u izmišljenim krajevima… Već duže vrijeme mislio sam o jednom uzdužno raspolovljenom čovjeku čiji bi se svaki dio kretao za sebe. Dakle jedna polovica preživi, a […]

Božidar Alajbegović, urednik novopokrenute biblioteke ‘‘Nokaut“, ističe kako su npr. neafirmirani autori u blogu prepoznali medij pogodan za prezentaciju svojih književnih radova, i kako je pritom i mogućnost izravnog kontakta s čitateljima utjecala na njihovu motivaciju i produktivnost. Osim neafirmiranih pisaca, i neki od starijih, iskusnih i renomiranih pisaca koji iza sebe imaju veći broj […]

“Heraklit je bio ponosan, a kad se u filozofa javi ponos, taj je ponos golem. Njegovo ga djelovanje nije nikad upućivalo na ‘publiku’, na pljesak masa i bučno odobravanje kora suvremenika. Osamljeno prolaziti ulicom pripada biti filozofa. (…) Takvi ljudi žive u svojem vlastitom sunčevu sustavu; tamo ih se mora potražiti.” – Fridrich Nietzsche.   Ova […]

(Slobodan Bubnjević, ‘‘Strah od promaje“. Književna radionica Rašić, Beograd 2013.)   ‘‘Strah od promaje“ druga je prozna zbirka novinara Vremena Slobodana Bubnjevića. Njegovo se književno djelovanje prije nalazi u oblastima samozatajnosti, tako da jedva prodire do onoga što bi se, s dozom ironije, moglo nazvati širom javnošću. Pri tome Bubnjević ne piše hermetično, njegovi su […]

Početkom pedesetih godina prošlog stoleća, kad se jugoslovensko društvo usmerilo ka prvim naznakama onoga što će se u istočnom bloku s pravom nazivati socijalizmom s ljudskim likom, u nas je bila popularna odredba koja kaže da su novinari ‘‘univerzalne neznalice“, što je značilo da se u tome skrivala draž i prokletstvo ove profesije. Ova izmišljotina […]

Početkom travnja će biti dvadeset godina kako je umro bosanskohercegovački političar Branko Mikulić. Danas su gotovo svi suglasni oko toga – najznačajniji političar kojega je BiH ikad imala.

U jednom nedavnom intervju Saša Poljanec-Borić ukazala je na razliku između tranzicije i prisvajanja javnih dobara. Pa dok potvrđuje kako se kod nas nepobitno dogodila tranzicija, te kako je ona kod nas i završila, ističe da je prisvajanje javnih dobara, usprkos činjenici da se tranzicija završila, u toku. Iz toga slijedi da otuđivanje javnih dobara […]

César Aira (Coronel Pringles, Argentina, 1949.) jedan je od najplodnijih argentinskih pisaca, cijenjen i u širem kontekstu južnoameričkih autora današnjice. Dosad je objavio više od osamdeset djela, a njegovi romani, knjige pripovjedaka i eseja prevedeni su na više svjetskih jezika. Od 1967. živi u Buenos Airesu, gdje je predavao na sveučilištima (Rimbauda i Mallarméa) te […]

‘‘Vjerojatno svaki povjesničar katkad osjeti potrebu da i sam mašta o osobama o kojima piše, da se pokuša uživjeti u vremena koja su predmet njegova znanstvenog istraživanja i vlastitim fantaziranjem nadopuniti velike crne rupe što nam ih je prošlost namjerila.“   Riječi iz predgovora autora knjige Nevena Budaka vrlo jasno opisuju motive zbog kojih se […]

Ivančica Đerić, ‘‘Nesreća i stvarne potrebe“. Rende, Beograd 2012.   Romani ‘‘Priručnik za zločin“ i ‘‘Bosanci trče počasni krug“ kanadsko-bosansko-srpske spisateljice Ivančice Đerić najavili su zanimljiv pripovjedni glas na čijoj je vještini trebalo dodatno i intenzivno raditi. Kritičarske bi se zamjerke mogle supsumirati pod oznaku stilističkih. Jezik joj je bio odveć redundantan, pojedine su se […]

Odmah po objavljivanju 1958. godine u Italiji roman je izazvao niz polemika i svrstavanja u tabore onih koji su u njemu vidjeli anakronizam, stilski i tematski, i onih koji su u njemu našli ono što je Italiji nedostajalo, “veliki nacionalni roman” koji se, naravno, bavi nacionalno važnim temama. Pola stoljeća kasnije polemike su više manje […]

Britanski autor Christopher Isherwood u svojim djelima intimnim je svjedokom vremena, bilo to Berlina za uspona Hitlera (“Mr. Norris Changes Trains”, “Goodbye to Berlin” koji je poslužio kao osnova za film “Cabaret”), kinesko-japanskog rata (“Jouney to War”, napisan zajedno s pjesnikom W.H. Audenom) ili buđenja LGBT pokreta (“A Single Man”).   Roman “Samac” iz 1964., […]

Autor ove knjige poznati je američki umjetnik i računalni veteran iz Silikonske doline, utemeljitelj koncepta virtualne stvarnosti, Jaron Lanier.   Riječi u ovoj knjizi, predviđa on, čitat će automati ili otupjele gomile ljudi koje se odavno više ne ponašaju kao pojedinci, da bi ih na kraju, samljevene, kopirane i provučene kroz internetske pretraživače, brzi i […]

Obračun novinara i borca za ljudska prava Drage Pilsela s vlastitom desničarskom i antisemitskom prošlošću – tako HINA u izvještaju o zagrebačkoj promociji opisuje Pilselov autobiografski “Argentinski roman”. Fraza o “obračunavanju s prošlošću” spominje se i u izvještaju Novog lista s predstavljanja knjige u Rijeci. Može se to nazvati i tako, ali Pilselova je knjiga […]

Ljudmila Petruševska (1938., Moskva) studirala je novinarstvo na Moskovskom državnom sveučilištu, a prozu počela pisati sredinom 60-ih godina. Prvo djelo objavila je 1972., da bi uslijedila gotovo desetogodišnja službeno nametnuta šutnja, kad je bilo zabranjeno objavljivanje njezinih drama i proze. Petruševska je naširoko prepoznata kao jedna od najboljih ruskih dramatičarki, a zbirka kratkih priča i […]

Kari Hotakainen rođen je 1957. u finskom gradu Poriju, gdje je započeo karijeru pišući reportaže i poeziju. U Helsinki se preselio sredinom osamdesetih, a od 1996. bavi se isključivo pisanjem. Osim što piše romane, dječje drame, radiodrame i televizijske scenarije, Hotakainen je i kolumnist Helsingin Sanomata.   Kad pepeo nakon erupcije vulkana na Islandu prizemlji […]

Glasoviti romanopisac, pjesnik, dramatičar, esejist, aktivist… Victor Hugo, jedan od najvećih Francuza i ne samo svojega doba. Uz “Jadnike” i “Zvonara crkve Notre-dame”, značajno mjesto u njegovu iznimnom opusu zauzima i fiktivni dnevnik mladog pogubljenika “Posljednji dan na smrt osuđenoga” (1829).   Uputivši ga “svakomu tko sudi”, autor u njemu otvoreno zagovara ukinuće smrtne kazne, […]

Knjiga donosi izbor su iz filmskih kritika koje je Dejan Durić (1981.) u proteklih pet godina kontinuirano objavljivao na portalu Filmovi.hr, za koje je dobio i nagradu ‘‘Vladimir Vuković“ Hrvatskoga društva filmskih kritičara za filmsku kritiku u 2011. godini. Durićevi  interesi su psihoanalitička kritika, komparativna književnost, književnost i pamćenje te filmska kritika.   Osamdesetak filmskih […]

Još i prije negoli je, početkom 1920-ih, John Flaherty otišao u goste Nanooku sa sjevera, s namjerom da kamerom zabilježi i/ili izrežira lovačku svakodnevicu njegove inuitske obitelji, život Drugih postao je jedno od najprivlačnijih zanimanja znatiželjnih zapadnjaka. Iz njega je nastao i etnografski dokumentarac kao moćno oruđe antropološke znanosti, ali i dokumentarna vrsta u kojoj […]

Feđa Vukić (1960.) diplomirao je na zadarskom Filozofskom fakultetu povijest umjetnosti. Poslijediplomski studij završio u Zagrebu i profesor je na Studiju dizajna u Zagrebu.   Knjiga je nastala slijedom teorijsko-kritičke analize zamisli o “brendingu” zajednice (place branding, city branding) kojem se argumentirano kao alternativa nude pozicija i termin “identitetski sustav”. Ta je tema uporište za […]

Knjiga Dunje Fališevac nosi podnaslov ‘‘Filološke i književnoantropološke studije” i zbirka je književnopovijesnih studija o djelima dubrovačkih pisaca iz razdoblja renesanse i baroka. Prve tri studije istražuju stilske, žanrovske ili intertekstualne pojave u naših pisaca, sljedeće tri izrazito su antropološkog interesa, a ostalih šest posvećeno je Držićevu opusu.   Kako ističe Zoran Kravar, Dunja Fališevac […]

Milko Valent uvijek je u svojim knjigama nastojao biti i provokativan i inovativan, i nerijetko je to plaćao svojevrsnom slabom vidljivošću svojeg inače brojnog opusa, kao i izmještenom pozicijom u odnosu na ‘‘ja tebi ti meni“ koncepcije u kojoj neki njegove kolege sasvim dobro plivaju. U svom novom romanu Valent zahvaća temu tranzicijske hrvatske zbilje, […]

‘‘Tada, te ključne 1978. godine, iznad mojega kreveta u spavaćoj sobi još je visjela fotografija diktatora Ante Pavelića, čelnika tzv. Nezavisne države Hrvatske, najvećeg zločinca u povijesti mojega naroda…“ Već i ovaj mali fragment iz jednog opširnijeg iskaza autora romana ukazuje kako je ‘‘Argentinski roman“ napisan iz jedne specifične perspektive, pa je i lako za […]

Knjiga u časopisu. U sklopu jubilarnog 50. broja časopisa Muzeologija objavljena je doktorska disertacija Maje Šojat-Bikić, koja je pod nazivom “Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: Sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku” obranjena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 26. rujna 2012. godine.   Autorica je na znanstven i vrlo zanimljiv način obradila […]

Knjiga sadrži interpretacije sedam alegorijskih romana poznatih hrvatskih književnika: Miroslava Krleže “Na rubu pameti”, Vjekoslava Kaleba “Divota prašine”, Antuna Šoljana “Kratki izlet”, Zvonimira Majdaka “Bolest”, Slobodana Novaka “Mirisi, zlato i tamjan”, Ivana Kušana “Toranj” i Ivana Slamniga “Bolja polovica hrabrosti”.   Pa iako će ‘‘prosječan“ čitatelj (poznavatelj) hrvatske književne tradicije možda ustvrditi kako mu je […]

Ivan je Lovrenović 1994. objavio jednu od najsjetnijih knjiga u suvremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti. Riječ je o hibridnome ”romanu” ‘‘Liber memorabilium“ povijest čijega je nastanka sažeto prikazana u bilješci na kraju. Govoreći o načinu na koji su tekstovi u njemu nanizani Lovrenović ističe jednu osobinu koja ih čini koherentnim tkivom: ”Svi su oni, dakle, iskopine i […]

Književni povjesničar i antologičar, prozaik, pjesnik, kritičar, prevoditelj i urednik Tomislav Sabljak u brojnim se svojim studijama bavio djelom Janka Poliča Kamova i doktorirao tezom njegovih scenskih djela, pa je i ovaj njegov izbor iz Kamovljeva djela naslovljen “Psovka i maštarije” ozbiljan i kompetentan uvid u opus pisca avangarde koji je anticipirao sva kasnija moderna […]

Tekstovi knjizi “Kazalište krize” analiziraju nacionalnu kazališnu politiku od 19. stoljeća do danas. Snježana Banović ukazuje na trajnu krizu uzrokovanu kroničnim nedostatkom strategije njezina razvoja i kontekstom hrvatske kazališne produkcije u odnosu na naše susjede i druge kazališne uzore iz prošlosti.   Također, dio tekstova bavi se razvojem brojnih političkih sustava iz prošlosti te njihovim […]

Tokom beogradskog sajma knjige pojavila se iz štampe kapitalna knjiga američkog teoretičara filma i kritičara Dejvida Bordvela ‘‘Naracija u igranom filmu“ (422 str. velikog, dvostubačnog formata, izdanje Filmskog centra Srbije). U okviru zvaničnog sajamskog programa priređena je promocija ove dragocene knjige. Najava događaja bilo je na sve strane, izdavač se sam potrudio da na nekoliko […]

Željko Ivanković pripadao je onoj sarajevskoj književnoj generaciji koja nije doživjela Drugi svjetski rat, vremena života na tačkice, Trumanovih jaja, životne i ideološke oskudice, nego je djetinjstvo i mladost, sve do godina zrelosti, provodila u bolja i bogatija jugoslavenska vremena, obilježena postupnom političkom i kulturnom liberalizacijom, neponovljivim ekonomskim rastom i životnim standardom kakvoga, to je […]

Zbornik radova, nastao kao rezultat jednogodišnjeg rada dvanaestoro istraživača mlađe i srednje generacije humanista, moguće je razlučiti na konceptualne dijelove koji nisu nebitni pri njegovom čitanju ili smještanju unutar koordinata recentne znanstvene produkcije. Pored teme jugoslavenskog “domaćeg” socijalizma, dakle samoupravnog ili pred-samoupravnog, kojoj je jedanaest radova sadržanih u ovoj knjizi posvećeno, njezinu posebnost čini i […]

U Hrvatskoj su još uvijek malobrojna izdanja koja tematiziraju područja pojedinih kreativnih industrija, a nakladništvo je svakako jedna od njih. Na žalost, malo je prijevodnih izdanja iz tog područja, a domaći autori su tek posljednjih godina prisutniji u svojim oknjiženim radovima, zahvaljujući ponajviše nekim novim sveučilišnim studijima u sklopu kojih se izučava i nakladništvo.   […]

Tri rasprave istaknutoga hrvatskog filozofa Stjepana Zimmermana koje su prvotno objavljene u različitim časopisima, a priređivač i pisac pogovora Dario Škarica ih u ovom izdanju ujedinjuje, ostavljajući ih u izvornom obliku. Tekst Zimmermannovih rasprava i opsežan priređivačev komentar o Zimmermannovom životu i djelu zasigurno su važan prilog istraživanju hrvatske filozofske baštine.   Zimmermann se u […]

Prije tjedan dana pogodio me grom. Znam da je moj drug Zdravo Zima cijelu 2013. bio pod silnim pritiskom i stresom jer su ga vrlo ružno ”škartirali iz Novoga lista”, kojem je davao važan ton i kojem je svojim istančanim stilom superiornio dizao kvalitetu, ali sam živio u nadi da će se Zdravko znaći nositi […]

Kulturna povjesničarka i spisateljica Alexandra Harris originalan je novi glas čiji je prvijenac, studija o međuratnoj engleskoj književnosti ‘‘Romantic Moderns“, dočekan s vrlo pozitivnim reakcijama. Harris je studirala na Oxfordu i Institutu Courtland u Londonu. Trenutno predaje engleski na Sveučilištu u Liverpoolu.   Predmet njezina interesa je i život i rad Virginije Woolf, spisateljice čija […]

Roman “Divlja guska” smatra se ponajboljim ostvarenjem japanskog pisca Ogai Morija (1862 – 1922) koji je uz Natsume Soseki najznačajniji japanski pisac Meiji i Taisho ere, a raspon njegovih aktivnosti, i snažan utjecaj kojeg su izvršili na suvremene ali i kasnije pisce (kao što su Juniciro Tanizaki, Yukio Mishima, Shusaku Endo i dr.) odigrali su […]

Salvador Espriu, punim imenom Salvador Espriu i Castelló rođen je u mjestu Santa Coloma de Farners 10. lipnja 1913., pisao je na katalonskom jeziku, a etablirao se kao originalan pripovjedač svoje generacije, te su mu djela prevođena na strane jezike, međunarodno priznata i cijenjena. Pisao je poeziju, prozu, drame… a baš o stogodišnjici njegova rođenja […]

Nova knjiga Miljenka Jergovića obuhvaća preko tisuću stranica, i sastavljena je od više cjelina – romana, dokumenata, pripovjednih skica, fragmenata – u kojima se izmjenjuju fikcionalni i nefikcionalni dijelovi i miješaju stvarno i izmaštano. S mnogo autobiografskih elemenata Jergović u “Rodu” ispisuje sagu o porodici Karla Stublera, svoga pradjeda.   Karlo Stubler, dunavski Švaba, rođen […]

Knjiga izabranih publicističkih radova Vesne Kukavice, kulturne djelatnice i novinarke, ujedno i rukovoditeljice Matičina Odjela za nakladništvo i višegodišnje urednice Hrvatskog iseljeničkog zbornika. Autorica se suprotstavlja stereotipima koje hrvatska javnost nerijetko ima o hrvatskom iseljeništvu i podastire drukčiju sliku naše dijaspore u 21. stoljeću, izdvajajući brojne primjere inovativne i kreativne hrvatske dijaspore koja u izazovima […]

Teško je ne složiti se s urednicom knjige Jadrankom Pintarić koja kaže: “Ne morate se slagati s Petkovićem, ali valja mu priznati metodu: njegov književni ukus je (i postat će) historijskim – na početku tisućljeća i u sljedećem desetljeću zapisan je kao arbitar pjesničkog umijeća. Sviđalo se to nama ili ne.”   Kritičar Petković piše […]

Milan Nikolić (Osijek, 1924. – Virovitica, 1970.) osebujna je ličnost svog vremena. Kontraobavještajac sa službom u Zoni B nakon Drugoga svjetskoga rata, nakon što se sredinom 50-ih trajno nastanio u Virovitici, posvetio se novinarstvu i književnosti. Osim što je pisao krimiće i špijunske romane za izdavače iz Sarajeva, Beograda i Ljubljane, za lokalni Virovitički list […]

Mirko Kovač umro je 19. avgusta ove godine, a četiri dana kasnije sahranjen je u Rovinju.   Do poslednjeg dana, dok je imao snage, radio je na svojoj, kako je sam nazvao ”testamentarnoj knjizi” s naslovom ”Vrijeme koje se udaljava”.   Pisao je s namerom da ovim delom zaokruži svoj književni opus, sa posvetom vremenu […]

Pred čitateljem je dvojezična zbirka eseja i osvrta bavarskih i hrvatskih pisaca koji su sudjelovali u književnim predstavljanjima pod nazivom Bavarsko-hrvatski književni dijalozi u Zagrebu i Osijeku od 15. do 18. svibnja 2012. godine.   Tekstovi koji su napisani nakon ovog književnog događaja prvotno su objavljeni na bavarskom kulturnom web-portalu www.literaturportal-bayern.de, a kako je jezgra […]

Alice Munro (1931.) rođena je u Winghamu (Ontario) u Kanadi. Već kao studentica počinje objavljivati kratke priče po časopisima, a 1968. g. dobiva svoju prvu Guvernerovu nagradu – najprestižniju kanadsku književnu nagradu – za zbirku priča ”Dance of the Happy Shades”. Guvernerovu nagradu dobila je i 1978. za zbirku ”Who Do You think You Are?” […]

Knjigom ”Kad jednom prođe pet godina: LORCIN nadrealistički projekt” portorikanski književni kritičar Juan Antonio Rodríguez Pagán nastavlja kratki niz studija posvećenih Lorcinim ”nemogućim komedijama”. U prethodnoj knjizi, ”Druga strana Lorcine Publike” bavio se prvim od tih teških djela, ”Publikom”, a nastavak niza usmjerava se na drugu od ”nemogućih komedija”, ”Kad jednom prođe pet godina”.   […]

Ako neka knjiga traje godinu-dvije, koliko i njena pozicija na tržišnim listama, izvjesno je da će biti zaboravljena istom brzinom kojom je i dospjela u fokus javnog interesa. Ali ako funkcionira nakon četvrt stoljeća, ako se može čitati i poslije toliko godina, i to ne bilo kakvih, ”regularnih”, nego poslije dva i pol desetljeća u […]

Hilary Mantel je bivša socijalna radnica i filmska kritičarka, a danas uspješna spisateljica, dobitnica nagrade Man Booker za roman “Wolf Hall” 2009. godine, a zanimljivo je da je tri godine poslije još jednom osvojila Bookera za roman ”Privedite tijela”, nastavak nagrađenog prethodnika. Nakon što je u “Wolf Hallu” ispisala uzbudljiv i dinamičan povijesni roman smješten […]

Fotografija kao medij često se shvaća kao nešto objektivno i pouzdano, čisti dokument. Ta, naizgled objektivna ”priroda” fotografije čini fotografiju najpodobnijom za manipulacije, jer fotografiji je najlakše povjerovati i na nju se zdravorazumski pozvati. Ne samo u ratu, ali u ratu posebno, fotografija je idealno oružje za galvaniziranje i manipulaciju masama, za formiranje uvjerenja po […]

Maja Hrgović autorica je u usponu, i kao novinarka i kao književnica, koja je u studenom 2009. osvojila prvu nagradu Balkanske mreže istraživačkog novinarstva BIRN za novinarsku izuzetnost, a za proznu knjigu “Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo“ dobila je nacionalnu književnu nagradu “Kiklop“ 2010. godine.   Što ostane ako skladnom braku oduzmeš tek rođenu […]

“Ako kažem Papi kako večeras izlazim da pomognem siromašnima, on mi odmah odgovara: ‘Dolazim s tobom’”, kazao je mons. Krajewski i time pokrenuo niz novinarskih pitanja o tome napušta li Papa tajno Vatikan. Pitanja se dakako postavljaju iz razloga sigurnosti, no Tiskovni ured Svete Stolice demantira da papa Franjo radi takvo što.    Ajde, gospodine Papa, druže Papa, […]

Nakon prijevoda svjetski priznate i nagrađivane knjige Isključenje i zagrljaj: teološko promišljanje identiteta, drugosti i pomirenja (Stepress 1998.), te nakon knjige Zrcalo sjećanja: ispravno pamćenje u nasilnu svijetu (Ex libris, Rijeka, 2012.), na hrvatskom jeziku nedavno je objavljena knjiga Javna vjera – kršćani i opće dobro teologa Miroslava Volfa,

Sandra Vitaljić, fotografkinja i izvanredna profesorica na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, predstavila je u četvrtak u Novinarskom domu svoju vrlo zanimljivu knjigu “Rat slikama – suvremena ratna fotografija” u izdanju Algoritma.   Knjiga ima 300 kartica analitičkog teksta i oko 200 fotografija i reprodukcija novinskih stranica i snimki, a izdavač je reklamira kao “knjigu koja […]

Memoari Edmunda Glaisea von Horstenaua, Hitlerova opunomoćenoga generala u Hrvatskoj, nastali u obliku dnevničkih zabilješki koje je marno vodio za svoga zagrebačkog mandata, od travnja 1941. do rujna 1944. godine.   U njima je iscrpno, na iznimno uzbudljiv način, iznutra, dočarana politička i društvena atmosfera koja je vladala u NDH. Zapisi su – između svega […]

U svjetlu suvremenih historiografskih i političkih teorija i socioloških pristupa u ovoj zbirci tekstova analiziraju se stanje i odnosi u Hrvatskoj nakon osamostaljenja 1991. i osvjetljavaju najvažnije dimenzije poslijeratnoga političkog, društvenog i kulturnog razvoja.   Teme su: politika u Hrvatskoj od 1990., Srbi u Hrvatskoj nakon rata, civilno-vojni odnosi, utjecaj rata na gospodarstvo, Katolička crkva […]

Norveški autor kriminalističkih bestselera Thomas Enger, kojega mediji predstavljaju kao novog Joa Nesboa i ”norveškim odgovorom na Stiega Larssona”, predstavio je ovih dana u Zagrebu svoj roman ”Opečen”, objavljen u izdanju Fokus komunikacija.   Thomas Enger bivši je novinar, čiji su romani prevedeni na više od dvadeset svjetskih jezika, a uz pisanje bavi se i […]

Danas biti u drugom stanju znači pridružiti se svojevrsnom obredu. Moderne majke moraju svome čedu pružiti najbolju moguću brigu: od višegodišnjeg dojenja, preko zajedničkog spavanja, platnenih pelena i barem godinu dana boravka s djetetom kod kuće, sve do kuhanja kašica od organskih namirnica, stalnog nošenja, bez vikanja, a kamoli lupanja po guzi: pred današnje je […]

Ima li politika još uopće kakav smisao, pita se Hannah Arendt (1906. – 1975.), njemačko-američka politička teoretičarka. Čini se da povijesna iskustva totalitarne vladavine (nacističkoga i staljinističkoga tipa) i totalnog rata (proizvodnje i upotrebe atomske bombe) proistječu iz radikalnog zla politike, koja je ne samo nespojiva sa slobodom nego i ugrožava sam opstanak čovječanstva. No […]

Vratio sam se iz zemlje u kojoj, sudeći po grafitima, mrze ćirilicu, istospolne brakove i direktora Dinama. To su daleko veći problemi nego sve pljačke o kojima novine tako i toliko ekstenzivno pišu. No, pustimo novine, narod očito bolje zna da mu je veći problem sto ćiriličnih tabli (koje on što više razbija, to više […]

Vargas Llosa u ovome romanu, objavljenom 1987. godine, prepleće dva narativna toka. U jednome, autobiografski pripovjedač na izložbi u Firenci vidi fotografiju Indijanaca plemena Machiguenga, koje je posjetio prije dvadeset godina. Retrospekcijom se vraća u prošlost, u doba studentskoga prijateljevanja sa Saúlom Zuratom, koji je poslije nestao negdje u Amazonskoj prašumi. Taj se pripovjedni niz […]

“Što se odigrava u našem umu, našoj duši, kad čitamo roman? Po čemu se ti nutarnji osjeti razlikuju od osjećaja koji nas obuzimaju kad gledamo film, promatramo umjetničku sliku ili slušamo neku poeziju, pa čak i epsku? Roman nam katkad zna pružiti užitak jednak onomu što nam ga pruža nečija biografija, film, pjesma, slika ili […]

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, obilaskom izložbenog prostora, u utorak su simbolično otvorili ovogodišnji, 36. Međunarodni sajam knjiga i učila Interliber.   Prema riječima ministrice Zlatar Violić, Interliber je sajam čitanja i kupnje knjiga. “Kada bi mogao imati putujuće izdanje, mnogi bi ljubitelji knjige po Hrvatskoj došli na svoje”, napomenula […]

Ovogodišnji sajam knjiga i učila Interliber trajat će od 12. do 17. studenoga. Radno vrijeme 12., 13., 14. i 17. studenoga bit će do 20 sati, a u petak i subotu knjige će se moći razgledati i kupiti sve do 21 sat. Dakle, ove je godine produljeno radno vrijeme. Predstavit će se 240 izlagača, što […]

Caffe bar ”U dvorištu”, u Žerjavićevoj ulici 7 u Zagrebu, bio je u srijedu poprište nesvakidašnje tribine. Urednik izdavačke kuće ”Algoritam” Kruno Lokotar predstavio je knjige dvojice mladih autora – Envera Krivca i Filipa Žganjera. Za zbirku pripovijedaka ”Ništa za pisati kući o” Enver Krivac (rođen 1976. u Ravnoj Gori u Gorskom Kotaru) dobio je […]

Snježana Kordić, lingvistkinja Razgovarao: Drago Pilsel   Na početku razgovora s ovotjednom sugovornicom Autografa Snježanom Kordić reći ćemo nešto o odjecima u svijetu na njenu knjigu Jezik i nacionalizam (Durieux 2010). Znamo da su o njoj emitirane emisije na raznim jezicima od Skandinavije do Mediterana, da su i najtiražnije novine u Europi pisale o njoj, […]

U ovom svijetu mnogo toga funkcionira po sustavu dihotomije pa onda možemo reći da su stvari, pojave i događaji kao yin i yang, kao crno i bijelo, kao HDZ i SDP (hm, tu i nema mnogo razlike). Slično su oprečne dvije potpuno različite vijesti objavljene nedavno koje su vezane za knjigu i izdavaštvo.   Najprije […]

Autobiografija je autoportret. Što je kod slikara, kipara autoportret, to je kod književnika autobiografija. Ovaj moj životopis moja je slika. U obliku mozaika. Sastavljen od malih cjelina, naslova kao kockica. A i od širih površina/ploha. Donosim, primjereno ovoj vrsti pisanja, ne samo sažet ishod onih mojih istraživanja koja predstavljaju izvornu novost, nego, makar najkraće, i […]

Ima neke gole istine u onome o čemu se nedavno začuđeno zapitala Nives Celzijus u “Globusu” 27. IX. 2013. – naime: “Zašto književna elita smatra da je vrednije književno djelo zbirka nekih nerazumljivih pjesama koju kupi stotinjak ljudi (obitelj i prijatelji) i pročita pokoji kritičar, nego uzbudljivo, čitko erotsko štivo pisano srcem koje obara sve […]