Sloboda ubijanja je preskočila Atlantik

Komplicirano mjesto je ovaj naš svijet prekrasne prirode i često zastrašujućih civilizacija. Kršćani bi rekli da su grijesi Adama i Eve raj pretvorili u ovu dolinu suza.

Freud je također već u prvim radovima napisao da se nelagoda (anksioznost) stvara u civilizaciji u kojoj živimo zbog čega patimo od neuroza koje su naš pakao na zemlji. Tolstoj je smatrao da civilizacija razara moral i sposobnost razlikovanja dobra od zla.

Brojni sociolozi i psiholozi su ukazali na važnost raspoznavanja dobra od zla kao osnove stvaranja smislenog ljudskog postojanja.

Vrijednosne promjene u političkim sustavima u kojima žive ljudi, pri tom prvenstveno mislim na zapadne demokracije, su tako drastične unazad stotinu godina, da su kaos i zbunjenost shvatljivi.

Danas je gotovo sve dopušteno ako imaš novac koji je jedini Bog koji određuje šta može a šta ne može u ovoj histeričnoj, hedonističkoj, dopaminskoj generaciji kojoj pripadamo (dopamin-neurotransmiter uzbuđenja i zadovoljstva).

Krajnji rezultat je zbrka dobra i zla, društvena psihoza koja poništava superego i briše norme ponašanja, moralni osjećaj i empatiju te rezultira anomičnim besmislenim pojavama, bilo da su to samoubojstva ili ubojstva. Kako je stari dobri Émile Durkheim uvijek aktualan.

Društvena nepravda, pornografska agresija u medijima, slavljenje nasilnika i snagatora u reality emisijama koje su svojom glupošću zagušile mainstream medije i definitivno promovirale jedan neprimjeren i brutalan način komunikacije među sudionicima, sigurno imaju ulogu u razaranju društvenog tkiva čije zdravlje bitno djeluje na pojedince.

Tu su i igrice i razni gadgeti koji privlače naš um i odvajaju nas od drugih ljudi i od druženja uživo što nije dobro jer su socijalne veze jedna od garancija i našeg duševnog zdravlja i naše životne sreće.

Kako bi rekli neuroznanstvenici, društvena sredina djeluje na pojedince jače nego direktno uvjetovanje. Ta teza je vrlo plauzibilna za razumijevanje mnogih etapa ljudske povijesti koje su bile neljudske.

Pravi primjer za to je njemački nacizam, na primjer, otrovna društvena klima sklepana od nekoliko lažnih mitova i istinskih predrasuda formirala je okruženje koje je zavelo milijune Nijemaca u grijeh koji se ne može zaboraviti.

Kakvo nam je društvo danas – znamo, a rezultat su ljudi koji rade nezamislive zločine iz praznine svog zakržljalog i mozga i srca.

Zdravlje članova društva, pored genetike, određuju i obiteljske i društvene vrijednosti u kojima rastemo i koje se promoviraju, za koje se zalažemo te što smatramo dobrim, a što lošim.

Amerika se decenijama suočava s masovnim pucnjavama u školama i na drugim javnim mjestima gdje ubojice (medijan 16 godina) ubijaju djecu, odrasle, sve koji im se nađu na nišanu oružja koje nađu kod kuće ili kupe u Walmartu.

Većina znanstvenih radova o američkoj epidemiji masovnih pucnjava u školama i trgovačkim centrima se bavi pitanjem dozvola za oružje i lakoćom kojom se u SAD-u ono može nabaviti.

Patognomonično je da CDC (Center for Disease Control and Prevention) ne smije proučavati masovne pucnjave jer se NRA (National Rifle Association) odmah digne na stražnje noge jer im se prčka po Drugom amandmanu!?

Australija je imala sličan problem kao SAD koji je riješila rezolutnim promjenama zakona o nabavi i posjedovanju oružja što je rizik pucnjave vukova samotnjaka svelo na minimum. Više nema masovnih pucnjava u Australiji, a i dalje postoje anksiozni, depresivno disforični, prazni, nesretni, nerealizirani i osvetoljubivi građani.

S druge strane Atlantika, u Europi, postoji tradicionalna povezanost Švicaraca s oružjem što se predstavlja na raznim narodnim svečanostima pa opet nema masovnih pucnjava.

Razlika u odnosu na SAD je ta što i u zemlji koja kao Švicarska ”voli” oružje postoji niz administrativnih faza koje se moraju proći da bi se došlo do dozvole za posjedovanje svog vatrenog ljubimca. To također potvrđuje da dostupnost oružja i nedostatak zakonske regulative tržišta oružjem ima značajnu ulogu u epidemiji masovnih ubojstava uglavnom nepoznatih ljudi!

Međutim, ja znam da oružje ne ubija ljude već da ljudi oružjem ubijaju druge ljude što ovo pojednostavljeno objašnjenje čini upitnim i nedovoljnim objašnjenjem.

Dana 7. svibnja 2023. godine američki predsjednik Joe Biden zahtijeva da Kongres zabrani jurišne puške sa spremnicima velikog kapaciteta (one s manjim ne???) nakon što je 6. svibnja 2023. u Texasu, u trgovačkom centru nedaleko od Dallasa, naoružani napadač ubio devetero ljudi, a ranio najmanje sedmero nakon čega ga je policija neutralizirala (upucala na mrtvo).

Trebamo se zapitati kakva su nam to društva i kakvi smo mi to ljudi koji uzgajamo i odgajamo monstrume koji su iz čista mira u stanju pobiti djecu, svoje vršnjake i to s predumišljajem kao što je učinio Kosta K. u Beogradu.

Može li se to dogoditi slučajno? Naravno da ne može.

Je li to globalizacija pored razmjene roba na slobodnom tržištu donijela i slobodu ubijanja u našu regiju pa možemo očekivati imitaciju Kostinog zločina, kao što se dogodila u Mladenovcu još istu večer beogradskog pokolja djece, i u drugim dijelovima brdovitog Balkana. Sve je moguće.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Još uvijek nam nedostaje iskreno kajanje na tugu u Jasenovcu
    •  Predsjednik svih građana Hrvatske je nezreli maligni narcis
    •  Sve strukture za skrbništvo su Severini nanijele nepravdu
    •  Predsjedničko denunciranje i hrvatski kulturološki cirkusi
    •  Religije i mir na Zemlji – Mir, mir, mir do neba
    •  Antisemitizam se može koristiti kao pogonsko gorivo za mlažnjake
    •  Brutalno zlostavljanje Klare nije Buntiću prvi nasilni čin
    •  Jesmo li mi zaista protiv svakog nasilja?
    •  Pravda za pregažene tinejdžere
    •  Nema doktora? Baš ščudno!

> Svi tekstovi ovog autora