Nije lako shvatiti proroke

Budući da je prema biblijskom izvještaju Elijau a-Navi (hebrejski: Ilija Prorok), u vatrenim kočijama uzet na nebo – narod vjeruje da prorok nije doživio tjelesnu smrt – nego i dan danas obilazi svijet, ispravljajući nepravdu i pomažući one koji to obdržavanjem Božjih zapovijesti i zaslužuju.

Po narodnom vjerovanju ova je uloga Proroku dodijeljena sve do dolaska Mesije koji će jednom zauvijek uspostaviti pravedno društvo, i čija će pravedna vladavina konačno osujetiti pokušaje naroda da vladaju jedni drugima.

Do tada, međutim, u svijetu kakav je sada, neophodan je neko poput Elijaua ko će ispravljati sitne i male nepravde. Posljednji Elijauov zadatak biće najavljivanje Mesije i njegovog Carstva. Tek tada će se stari Prorok moći povući da uživa u zasluženoj nagradi.

Kako se Elijauov zadatak, zahvaljujući opšteljudskoj nespremnosti da se božanski naum sprovede u djelo, odužio – po koji put bi se desilo i da Prorok uzme sa sobom nekog od učenih i dobrih ljudi ne bi li mu pravio društvo na njegovom zadatku.

Jedanput je Prorok prisustvovao propovijedi koju je držao Rabi Jeošua prije nego što se pročuo po cijelom svijetu zbog svoje mudrosti i učenosti. Proroku se mladić dopao – i on mu ponudi da mu se pridruži na određeno vrijeme – što je mladić s oduševljenjem prihvatio.

Prvog dana Rabi Jošuinog šegrtovanja kod Proroka njih se dvojica zatekoše u jednom malom mjestu u kome čak nije bilo ni prenoćišta – jer kome bi uopšte (osim onih koji su se tu rodili) palo na pamet da poželi prenoćiti u tom mjestašcetu.

Po mezuzi pričvršćenoj na vrata prepoznaše jednu jevrejsku kuću – pa pokucaše na vrata. Otvori im sitna srednjovječna žena – koja se, ugledavši strance na kućnom pragu u ovaj pozni čas (očekivala je muža koji se svakog trena trebao vratiti sa rada), za trenutak zbuni – da bi odmah potom širom otvorila vrata i pozvala strance da uđu.

Prorok i njegov šegrt uđoše – ali žena ne zatvori za njima vrata, pridržavajući se pravila po kome je ženi zabranjeno boraviti sa tuđim muškarcima u zatvorenom prostoru.

Ženina revnost, odmah, izmami osmijeh na Prorokovu licu – i on je zapita: ”Dobra Jevrejko, imaš li čime ponuditi namjernike?”

Rabi Jeošua ne mogaše da se ne začudi Prorokovoj nametljivosti. Prvo, bilo je očigledno da su domaćini bili siromašni i da su jedva sastavljali kraj s krajem. Drugo, učeniku se činilo da nije ispravno tražiti išta od žene prije nego se muž vrati kući.

No kako se carska ne poriče – Rabi Jeošua ne reče ništa.

Žena im, bez oklijevanja pokaza na sto koji je postavila sebi i mužu. Količina hrane na stolu jedva je dostajala za njih dvoje – i Rabi Jeošua je bio siguran da će Prorok odbiti da pojede njihovu sirotinju.

No Elijau sjede za sto i poče se zalagati velikim zalogajima, mljackajući tako da je Rabi Jeošui bilo neugodno.

Nakon što je pojeo obje porcije, on upita ženu gdje bi se namjernici mogli odmoriti – a ona mu, gledajući ga duboko u oči, i ne odgovarajući riječima – pokaza na sobu s jedinim krevetom koji su imali.

Prorok se raspremi i leže kao da je to najuobičajenija stvar na svijetu – a Rabi Jeošua izađe u dvorište vidno potresen Prorokovom bezobzirnošću.

U to dođe i muž – pa kad mu žena reče da ne samo da je ostao bez večere koju je dala nekim strancima – nego da jedan od tih stranaca leži u njihovom krevetu – a da će oni morati spavati na podu, on poče galamiti – ali mu ona rukom zatvori usta, šapćući mu na uho:

”Neka, pusti, i mi smo se stisli – pa nemamo ni ono što imamo… otkako je ovaj čovjek ušao u kuću – ja osjećam kao da se neki čvor negdje duboko u meni razvezao, i kao da… kao da nisam više stisnuta, kao da se neko u meni ispravio… neću više da brinem – Bog je veliki – pa ako zna namać’ svijetu da mu ništa ne fali – namaći će valjda i nama…”

Muž promrmlja nešto o ženskoj neuračunljivosti, leže na pod i zaspa. Ujutru, kad su Prorok i njegov učenik napuštali par, dok se učenik mnogim riječima zahvaljivao i izvinjavao u ime obojice – Prorok reče samo jednu rečenicu: ”Da Bog da vam do dvije godine u ovo doba cijela kuća bila ispreturana”.

Muž zausti da odgovori drzniku – ali ga žena zaustavi stiskom ruke. Rabi Jeošua preblijedi – ali ne upita ništa ne htijući uvrijediti Proroka.

Potom dođoše u neki grad u kome je živio jedan bogataš poznat po svojoj škrtosti. Prorok se odmah uputi njegovom domu, ali bogataševe sluge su imale naređenje da svakog ko bi se usudio pokucati na bogataševa vrata tražeći milostinju otjeraju kletvama i prijetnjama.

Prorok i učenik mu stadoše kružiti oko zida kojim je velika i prostrana kuća bila opasana. Kad nađoše mjesto na kome se zid bio naherio, prijeteći da padne – učenik pomisli da će Prorok iskoristiti to mjesto da prodre do bogataša i održi mu pridiku – ali, umjesto toga, Prorok se zagleda u zid koji se poče ispravljati i učvršćivati. Učenik, zbunjen, i ovaj put oćuta ne pitajući ništa.

Potom dođoše u jednu siromašnu sinagogu u kojoj su ih lijepo primili, okrijepili i dali im popudbinu. Na rastanku Prorok ih blagoslovi riječima: ”Neka se jedan među vama izdigne nad ostalim”.

Učenik zausti da kaže kako je Prorok štedljiviji na blagoslovima koji ga ne koštaju ništa nego ovi ljudi sa hranom koje nisu imali u obilju – ali se, vidjevši Prorokov prodorni pogled, predomisli i ne reče ništa.

Nakon toga stigoše i do mjesta u kom su živjeli neki siromašni odmetnici koji su tvrdili da su uzeli pravdu u svoje ruke – a zapravo su samo dodavali bezakonje na grijeh i so na ranu, prepuštajući se krađi, prevari i lopovluku. Iako ih ovi nisu nahranili i napojili kao oni prvi – Prorok ih svejedno blagoslovi riječima: ”Neka bi se svaki od vas uzdigao nad ostalim”.

Rabi Jeošua koji više nije mogao trpjeti Prorokove nepravde stade bježati od Proroka. Prorok pohita za njim – ali on sve više odmicaše. Kad ga je Prorok ipak stigao, Rabi Jeošua poče vikati na Proroka iza glasa, dajući tako oduška gnjevu koji se nakupio u proteklim danima:

”Kakav si ti Prorok i kakvi su tvoji aršini. Ti samo stvaraš veću nepravdu i pometnju. One dobre ljude kojima si oteo posljednji zalogaj iz usta prokle da im sve bude ispreturano. Bogatom zlikovcu besplatno izgradi zid učvršćavajući ga u njegovoj obijesti. Među dobrim siromasima blagoslovi jednoga – a među odmetnutim sviju. Gdje ti je tu pravda? Čiji si ti poslanik, i kojim ti aršinima mjeriš?”

Prorok, ni zbunjen ni uzbuđen, krenu da mu objašnjava abecedu proročkog pogleda:

”Gledaj, Jeošua, sine moj, onaj par nije imao djece jer je ženi duša bila zapretana. Ja sam joj samo pomogao da razriješi svoj čvor, i poželio joj da im za dvije godine od sad dijete koje toliko žele ispretura cijelu kuću. Što se tiče onog bogataša, zid njegovog vrta napravljen je na podzemnom trezoru jednog starog kralja. Da su krenuli popravljati onaj zid – vjerovatno bi otkrili ono blago. Učvršćivanjem zida ja sam samo htio osigurati da blago ne padne zlikovcu u ruke. Što se tiče siromaha i njihove sinagoge – ako se jedan izdigne nad njima, povešće i ostale – a gdje je jedna uspješna glava koja vodi – tamo je i opšti uspjeh. Odmetnicima sam, međutim, poželio mnogo glavešina – pa da se nikad ne slože i ne uspiju.”

Rabi Jeošua shvati da iako Prorok ima pravo – on sam nikad neće moći posmatrati stvari iz tog ugla, te odluči da ostavi šegrtovanje kod Proroka – opredijelivši se, ipak, za karijeru običnog hahama – a Elijau a-Navi po ko zna koji put ostade sam, čekajući učenika koji bi božansku mudrost pretpostavio ljudskoj.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Zlatni topuz
    •  Međ’ Istokom i Zapadom: struja na Božić
    •  Čovjek kao božanski AI eksperiment
    •  Šta je cionizam?
    •  Ham Ribi Elija(h)u Šamula i jugoslovenske časne sestre
    •  Kako molitva, sadaka i dobro srce produžavaju život
    •  Isti jezik – a ne razumiju se
    •  Kako Bog nikad ne odbija dobro srce
    •  Molitva, sadaka i dobro srce produžavaju život i nagrađuju
    •  Šta sam iz Čiku Jerušalajma ponio u Veliki

> Svi tekstovi ovog autora