Nema doktora? Baš ščudno!

Zadnjih tjedana svjedočimo burnom aktivističkom djelovanju liječnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Njemačkoj pa se eto i u našoj, inače građanski inertnoj i poslušnoj, Hrvatskoj, dogodio prosvjed pod geslom ”SOS za zdravstvo”.

Voda je očito liječnicima došla do grla, a političari, iz sigurnosti čamaca za spašavanje – svojih nedodirljivih sinekura – ignoriraju cijeli događaj uz povremeno neargumentirano pljuckanje po organizatorima prosvjeda.

Organizatori prosvjeda su pet krovnih liječničkih udruga: Hrvatska liječnička komora (HLK), Hrvatski liječnički sindikat (HLS), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Inicijativa mladih liječnika.

Svi su složno, nakon višegodišnjeg natezanja s Ministarstvom zdravstva i cijelom hrvatskom vladom, organizirali 18. ožujka 2023. godine prosvjedni skup liječnika koji je krenuo u 10 sati od Trga dr. Franje Tuđmana kroz Ilicu do Markovog trga gdje je stigao u 12.05 sati.

Prisutno je bilo oko 3.000 liječnika. Markov trg se bijelio od bijelih kuta kao da je pao snijeg. Više govornika je jasno izrazilo uzroke prosvjeda i zahtjeve prosvjednika koji su bili ispisani i na mnogim transparentima.

Zahtjevi prosvjednika su jasni i bili su objavljeni u nekolicini mainstream medija:

– izjednačavanje koeficijenata složenosti poslova specijalista s užim specijalistima, liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim liječnicima, kao i uvećanje koeficijenata specijalizantima za najmanje 10 posto

– donošenje zakona o radnopravnom statusu liječnika do kraja proljetnog zasjedanja Sabora

– usklađivanje rada liječnika na svim razinama zdravstvene zaštite s vremensko-kadrovskim normativima

– ukidanje postojećih ”robovlasničkih” ugovora za specijalizacije liječnika.

Organizatori su za medije i javnost prije prosvjeda dali i pojašnjenja motiva za ovu akciju.

Doc. dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med, predsjednik HLK je kratko sažeo svoj motiv sudjelovanja u prosvjedu kao borbu za prava liječnika i opstanak javnog zdravstvenog sustava.

Predsjednica HUBOL-a, Ivana Šmit, dr. med., izjavila je da želi svoj posao raditi neopterećena neredom u sustavu, da želi živjeti od svog rada neopterećeno jer samo tako može dati svoj profesionalni maksimum onima koji ju trebaju pa zbog toga prosvjeduje jer voli medicinu (Liječničke novine, br. 217, ožujak 2023.).

Predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čajić, dr. med, prosvjeduje jer se hrvatski javnozdravstveni sustav ljulja na rubu kolapsa, hrvatsko zdravstvo je pred slomom, a pravo na zdravlje je ljudsko i civilizacijsko pravo. Hrvatski zdravstveni sustav je sustav u kojem je svaki treći liječnik stariji od 50 godina i takav sustav nema budućnosti (Liječničke novine, br. 217, ožujak 2023.).

Marin Smilović, dr. med, iz Inicijative mladih liječnika navodi da prosvjeduje jer želi bolji zdravstveni sustav za pacijente i za liječnike i da se naše zdravstvo uskladi s europskim vrijednostima i zakonodavstvom što uključuje ukidanje ”robovlasničkih” ugovora o specijalističkom usavršavanju (Liječničke novine, br. 217, ožujak 2023.).

Nataša Ban Toskić, dr. med., predsjednica KoHOM-a navodi da su podaci o padu ukupnog broja liječnika katastrofalni, da raste broj ordinacija bez liječnika, čak i u velikim gradovima, te da je 35 posto liječnika starije od 60 godina, a neosporna je činjenica da ih nema tko zamijeniti (Liječničke novine, br. 217, ožujak 2023.).

Dr. sc. Miljenko Bura, dr. med. uživo je na televiziji N1, 17. ožujka 2023. godine, komentirao izjavu ministra Vilija Beroša da liječnika ima dovoljno, odnosno da ima viška liječnika koji su loše raspoređeni (sic!).

Doktor Bura tu izjavu smatra nesuvislom što je dokazao jednostavnom računicom: Ako liječnici odrade tri milijuna prekovremenih sati godišnje kad se to preračuna s punom satnicom liječnika mjesečno od 182 sata dobije se da nedostaje 1.770 liječnika.

Ako je problem u rasporedu liječnika, pitanje je šta je ministar Beroš radio sve ove godine dok je na toj funkciji. Također ima veliki broj radnih mjesta koja nisu popunjena.

Doktor Bura navodi da je najveći problem primarna zdravstvena zaštita gdje nedostaje 400 liječnika obiteljske medicine, 180 ginekologa i 90 pedijatara.

Kad nedostaje 400 liječnika obiteljske medicine, budući da svaki liječnik ima 1.500 pacijenata (a mnogi imaju po 2.000 i više), onda 600.000 hrvatskih građana nema svog liječnika obiteljske medicine.

Ako nedostaje 180 ginekologa od kojih svaki pokriva 9.000 žena onda 99.900 žena u Hrvatskoj nema svog ginekologa i moraju ići privatnicima.

Nedostatak 90 pedijatara, od kojih je svaki zadužen za 2.000 djece, znači da 180.000 djece nema svog pedijatra.

Pored krive interpretacije broja liječnika u zdravstvu čini se da ministar Beroš okreće javnost protiv liječnika govoreći kako dobro žive i kako imaju velike plaće!

Odnos politike HDZ-a ili SDP-a, odnosno njihovih vlada prema zdravstvu, je sve samo ne bezgrešan.

Kako HDZ vlada od vremena prvog kraljevstva do danas, nakupio se i značajan broj njihovih grijehova prema zdravstvu, i liječnicima i medicinskim sestrama i tehničarima, i prema pacijentima.

U kratkim bljeskovima vladavine SDP-a dogodila se jedna dobra stvar – izvukli su HZZO iz riznice (da zdravstveni novci budu naši, da se ne prelijevaju u druge rebalanse i dokapitalizacije) i jedna vrlo loša kad je 2014. dopušteno da liječnički kadar u formi svog sindikata izgubi reprezentativnost i više ne pregovara o svojim platnim koeficijentima već to čine druge struke od kojih većina sa zdravstvom nemaju veze. To je zasluga Miranda Mrsića i Milanovićeve koalicijske Vlade u to vrijeme (Gabrijela Galić, Faktograf, 11. kolovoza 2022.).

O uvjetima rada liječnika, prema izvještaju Studije hrvatskog liječništva iz 2022. godine, utvrđeno je da liječnici imaju premalo vremena za obradu pacijenta, preveliko radno opterećenje, istovremeni rad na više radilišta, previše administrativnog posla, premalo vremena za edukaciju. Tako 29 % liječnika uopće na poslu nema radnu sobu ni računalo, a 47 % koji imaju radnu sobu i računalo to dijele s još prosječno petero liječnika.

Problem je i izloženost liječnika verbalnom vrijeđanju i prijetnjama (36 % unazad 12 mjeseci). Studija je pokazala da 48 % liječnika nema na svom radnom mjestu mogućnost redovitog sistematskog pregleda na teret poslodavca (Liječničke novine, br. 216, veljača 2023.).

”Pregovori krovnih liječničkih udruga i Ministarstva zdravstva rezultirali su krajem 2022. godine vraćanjem reprezentativnosti Hrvatskom liječničkom sindikatu i liječnicima kao nositeljima zdravstvene djelatnosti u kolektivnom pregovaranju o uvjetima rada i plaćama liječnika. To pravo im je oduzeto za vrijeme SDP-ove vlade prije devet godina, što je rezultiralo pregovaranjem medicinskih sestara i tehničara umjesto liječnika. Ova administracija i ova vlada promijenila je tu nepravdu i nelogičnost prijedlogom dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno odredbama o reprezentativnosti.” (Vlada Republike Hrvatske, objavljeno 4. veljače 2023. godine).

O uzrocima (ne)reprezentativnosti liječničkog sindikata je raspravljano u navedenom članku Gabrijele Galić, u Faktografu, 11. kolovoza 2022.

Crtice iz liječničkog sindikalnog organiziranja: Hrvatski liječnički sindikat osnovan je 28. rujna 1990. Na sindikalnoj sceni je bilo teško izboriti legitimitet u zastupanju prava liječnika jer su na to polagali prava građanski sindikati koji su u svojem članstvu imali minoran broj kolega. Devedesetih godina u djelatnosti zdravstva je bilo 14 sindikata. Pitanje statusa liječnika banaliziralo se pod svaku cijenu, nastojao se uvesti princip nadglasavanja. Liječničke mogućnosti su bile unaprijed ograničene.

Neuvažavanje liječničkih stavova od strane resornog ministarstva rezultirao je do sad štrajkovima.

– 28. lipnja 2002. organiziran je prvi štrajk upozorenja

– 2003. Vlada je, nakon jednomjesečnog štrajka, uvela radnu obvezu

– 2005. organiziran je štrajk koji je trajao samo tri dana nakon čega ga je zabranio Županijski sud u Zagrebu

– 18. rujna 2013. počeo je najduži štrajk liječnika koji je trajao 58 dana i nasilno je okončan 14. studenoga 2013., nakon što je Milanovićeva Vlada donijela odluku o uvođenju radne obveze (koju je kasnije, temeljem tužbe HLS-a, poništio Ustavni sud). Liječnici su se za tog štrajka okupljali na Cvjetnom trgu. Ponašanjem vlasti kriza u zdravstvu je samo produbljena što traje do danas.

Tako su nezadovoljni liječnici cijelo desetljeće nastavili raditi u okolnostima određenim političkim odlukama koje nisu imale sluha ni za liječnike ni za pacijente. Dodatna gospodarska kriza u Republici Hrvatskoj dovela je do masovnog odlaska radno sposobnog stanovništva u inozemstvo uključujući i liječnike.

Najviše halabuke je dignuto oko odlaska liječnika. Zašto? Zato što smo važni za društvo? Mi znamo da jesmo važni za društvo jer je zdravlje svakom čovjeku (pa i liječnicima) najdragocjenija imovina, pa nas tako i tretirajte. Zato što smo konkurentni na inozemnim radilištima pa nas rado zapošljavaju diljem zemaljske kugle?

To je točno, naši su liječnici vrlo kompetentni profesionalno i šteta ih je rastjerivati i tjerati po svijetu lošim odnosom prema njima, malim plaćama i užasnim uvjetima rada.

Druge struke se također besplatno školuju, usavršavaju se ovdje i odlaze iz Hrvatske i nitko ih ne proziva što nije slučaj s mladim liječnicima (o tome ćemo opširno u nastavku ovog teksta za mjesec dana). Važna činjenica je da liječnici na specijalizaciji rade i dežuraju cijelo vrijeme.

Poruka s jednog transparenta s upozoravajućeg prosvjeda liječnika ”SOS za zdravstvo” je ”Koliko je državnih tajnika otišlo u Njemačku?”. Pa niti jedan, iz više razloga.

Uhljebi nemaju razloga odlaziti iz drage nam domovine gdje dobiju sve što nigdje drugdje ne bi mogli dobiti jer nemaju kompetencije i znanja koja su atraktivna inozemnom tržištu rada već su važna samo njihovim strankama.

Vani ih nitko neće, a ovdje kod svoje, kod naše kuće, imaju hrpu povlastica što zakonitih (povoljni krediti, službeni automobili), poluzakonitih (zapošljavanje djece, stričevića, kumova i kumčadi itd.), a što nezakonitih (npr., bespravna gradnja uz samu obalu sinjeg Jadranskog mora) koji im omogućuju dobar život s minimumom egzistencijalnog stresa i napora.

Mi drugi, gdje spadamo i mi liječnici, ne možemo se pohvaliti s takvim državnim blagoslovom.

Zbog svega što urušava primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni sustav općenito i dignitet liječnika, možemo očekivati još jedan štrajk najavljen za vrlo blisku budućnost.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Još uvijek nam nedostaje iskreno kajanje na tugu u Jasenovcu
    •  Predsjednik svih građana Hrvatske je nezreli maligni narcis
    •  Sve strukture za skrbništvo su Severini nanijele nepravdu
    •  Predsjedničko denunciranje i hrvatski kulturološki cirkusi
    •  Religije i mir na Zemlji – Mir, mir, mir do neba
    •  Antisemitizam se može koristiti kao pogonsko gorivo za mlažnjake
    •  Brutalno zlostavljanje Klare nije Buntiću prvi nasilni čin
    •  Jesmo li mi zaista protiv svakog nasilja?
    •  Pravda za pregažene tinejdžere
    •  Sloboda ubijanja je preskočila Atlantik

> Svi tekstovi ovog autora