autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
Fotografija i sjećanje: novi pristupi kulturi sjećanja
Jasenovac
Foto: Mirna Varga
U Zagrebu je 26.4.2021. u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću održana online konferencija ”Fotografija i sjećanje: novi pristupi kulturi sjećanja” povodom otvaranje izložbe fotografija snimljenih prilikom posjete lokalnim mjesta stradanja u Drugom svjetskom ratu ili preuzetih iz obiteljskih arhiva, koja je dostupna na Instagram profilu Meeting Memories.
Izložba je organizirana u tri cjeline: ”Zaborav” s fotografijama s zapuštenih lokacija, ”Vraćeno sjećanje” s motivima ljudske intervencije te ”Iscjeljenje sjećanja” koje prikazuje pamćenje kao priliku za refleksiju, meditaciju, zaštitu i oporavak.
U sklopu programa ”Susret sjećanja” uz podršku programa Europa za građane, sudionici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Njemačke, Slovenije i Srbije sudjelovali su u online fotografskoj radionici koju su vodili fotografi Saša Kralj i Sandra Vitaljić, autorica poznate serije fotografija stratišta pod naslovom ”Neplodna tla”. Posjetili su mjesta stradanja u svojim zemljama gdje su fotografirali lokacije poput Jasenovca i Stare Gradiške, Dachaua, Gonarsa i Visca, Starog Sajmišta i Jajinaca, Bučke i Maribora.
Konferenciju je otvorila voditeljica Documente Vesna Teršelič koja je govorila o traganju za novim načinima pamćenja u vrijeme kad nas napuštaju neposredni svjedoci Drugog svjetskog rata, naglasivši važnu ulogu prihvaćanja stradanja iz prošlosti u humanizaciji odnosa među ljudima, posebno u kontekstu rastućeg revizionizma.
Konferenciju je otvorila voditeljica Documente Vesna Teršelič koja je govorila o traganju za novim načinima pamćenja u vrijeme kad nas napuštaju neposredni svjedoci Drugog svjetskog rata, naglasivši važnu ulogu prihvaćanja stradanja iz prošlosti u humanizaciji odnosa među ljudima, posebno u kontekstu rastućeg revizionizma
Uslijedilo je predstavljanje fotografija u kome se Martina Bobinac fokusirala na promjene u dojmu lokaliteta koje nastaju prilikom poigravanja s perspektivom ili efektima u boji, ističući kako je lako manipulirati percepcijom. Ukazala je i na brisanje sjećanja uslijed nedostatka obilježja u Staroj Gradiški.
Fée van Cronenburg posjetila je plantaže i groblje Leitenberg, koji su nekad bili dio kompleksa koncentracijskog logora Dachau, u Njemačkoj. Istaknula je kako na plantažama nema nikakvog traga nekadašnjeg prisilnog rada, dok je mjesto na kojem je pokopano oko 9.000 ljudi pretvoreno u kršćansko groblje, bez obzira što sve žrtve nisu dijelile istu religiju. Posebno se fokusirala na probleme nemara, zaborava te kontradiktornog spoja predivne prirode i mračne prošlosti lokaliteta.
Sabrina Panuello je podijelila kako nije ni znala da je blizini mjesta gdje živi postojao fašistički logor. Ta ju je informacija šokirala. Zajedno s ostalim sudionicima posjetila je koncentracijski logor Gonars u Italiji, čiji jedini vidljiv ostatak zid uz cestu te spomenička obilježja bez značajnih informacija. Posjetila je i vojni logor Visco u koji nisu mogli ući te zaključila kako je taj lokalitet zaboravljen i prepušten zarastanju.
Aleksandru Milinković je iznenadilo da na prostoru nekadašnjeg koncentracijskog logora Staro Sajmište u Beogradu sada živi zajednica Roma, čiji su djedovi i bake nekada bili žrtve logora. Prikazala je motive razbacanog smeća, aktivnog restorana te igrališta koje podsjeća na ukradeno djetinjstvo. Kao i brojni drugi polaznici, ukazala je na motiv iscjeljujuće moći prirode na ovim lokalitetima.
Svetlana Kim Pacher podijelila je fotografije iz obiteljske arhive te progovorila o iskustvima korejske etničke manjine u Rusiji koja svoja sjećanja i kulturu prenose kroz hranu, odjeću i običaje pretvarajući ih tako u kolektivno sjećanje. Za kraj je istaknula važnost upoznavanja vlastitih korijena.
Zorana Simić progovorila je o pozitivnom iskustvu promatranja povijesnih lokaliteta kroz prizmu fotografije te istaknula da su neki kolege imali zadršku oko fotografiranja lokaliteta misleći da će im to preusmjeriti fokus sa samog mjesta stradanja. No, uvidjeli su da upravo proces promatranja i saživljavanja s prostorom daje iskustvu specifičnu novu kvalitetu.
Organizatorica radionice Alice Straniero izrazila je nadu da će se u tijeku jeseni izložba održati i u dvorani Sveučilišta u Udinama.
Zaključno je Saša Kralj naglasio značaj istraživanja osobnih arhiva u pronalaženju puta prema iscjeljenju, izbjegavanju toksične stranu prošlosti i razvoju kreativnih procesa.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
• Prizanja HND-a za 2023. – glavna nagrada Dori Kršul
• In memoriam Damir Matković
• Biskupi Europe za proširenje EU kao “snažna poruka nade”
• Neoustaški nasrtaji na kampanju ''Hrvatska treba Srbe''
• In memoriam: Mirjana Krizmanić
• Upozorenje Milanoviću. Moguće i poništavanje listi
• Bog je bio moja snaga i pjesma i moj Spasitelj
• In memoriam: Danijel Dragojević
• Vijeće časti HND-a: Bratičević vs Bat / Naš odgovor na laž
• Božićna poslanica arhijereja Srpske Pravoslavne Crkve
> Svi tekstovi ovog autora
Oznake: Aleksandra Milinković, Alice Straniero, autograf, Documenta, Fée van Cronenburg, Martina Bobinac, Sabrina Panuello, Sandra Vitaljić, Saša Kralj, Svetlana Kim Pacher, Vesna Teršelič, Zorana Simić
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
