autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Zašto ne bistrimo stavove prije braka/partnerstva?

AUTOR: Nataša Barolin Belić / 24.06.2016.
Nataša Barolin Belić

Nataša Barolin Belić

Sjedila sam neki dan s mužem na kavi i za stolom kraj našeg nekoliko mladih žena je vodilo glasnu diskusiju koju su čuli ljudi za svim obližnjim stolovima. Jedna od njih je bila jako ljuta na svog muža jer joj je rekao da bi išao s prijateljima 5 dana na jedrenje. Ona nije mogla razumjeti kako on ima želju, sad kad su u braku (iz razgovora je bilo očito da su u braku od nedavno), biti 5 dana na jedrenju bez nje?

Njene prijateljice su je podržavale i dodavale neke svoje primjere kad su njihovi (sadašnji ili bivši) partneri iznosili neke stavove ili učinili nešto što one nisu mogle razumjeti. Snažno mi je zazvonila rečenica jedne od njih: ”Od kud njemu ideja da u braku može tako?”

Nakon kave, muž i ja smo prošetali i ja sam počela govoriti o dojmu koji su te mlade žene i njihovi stavovi ostavili na mene. ”Od kuda njemu ideja – pa da li si razgovarala s njim o tome prije nego ste se vjenčali? Da li si znala stavove svoga muža o različitim ključnim područjima i da li je on znao tvoje stavove prije odluke da stupite u brak?”, komentirala sam žustro.

Muž se složio sa mnom malo zadirkujući moju emocionalnu reakciju. On već zna da ponekad burnije reagiram u kontaktu s ljudskom neosviještenošću i u situacijama kada je vidljivo da osoba nije puno ili nije uopće razmišljala o onome o čemu jako žustro ili emotivno govori.

Ljutnja ili čuđenje oko toga kako druga osoba može imati takav stav ili razmišljati na taj način, sad kad smo u braku ili živimo zajedno, je nešto što često čujem i u svojoj praksi. Pitam se, a pitam i vas, koje su naše ideje o tome što mi u braku/partnerstvu možemo, a što ne možemo?

Ljutnja ili čuđenje oko toga kako druga osoba može imati takav stav ili razmišljati na taj način, sad kad smo u braku ili živimo zajedno, je nešto što često čujem i u svojoj praksi. Pitam se, a pitam i vas, koje su naše ideje o tome što mi u braku/partnerstvu možemo, a što ne možemo?

Kakvi su moji duboki stavovi o tome? Koliko sam ih podijelila s mužem/partnerom i on sa mnom prije početka braka? Koliko pričamo o njima sada, nakon npr. više od desetljeća zajedničkog života? Da li se naši stavovi i vrijednosti o tome mijenjaju s godinama u sličnim ili različitim smjerovima?

I pitam se što se to događa u ljudima, što ih motivira da ulaze u brak/zajednički život, uzimaju zajednički kredit za stan na 30 godina, imaju djecu… a da nisu porazgovarali o nekim svojim ključnim stavovima i vrijednostima?

Da li je to zaljubljenost i ideja da će zaljubljenost učiniti da se sve samo od sebe sredi? Da li je to strah da ćemo u takvom razgovoru čuti od druge osobe ili ona od nas nešto što bi moglo narušiti ili ugroziti našu vezu? Da li je to jednostavno ne razmišljanje o kvaliteti veze i odnosa? Da li je to ona ljudska neosviještenost i prolaženje kroz život spavajući?

Neke od odgovora čujem kad razgovaram s klijentima, a u neke pokušavam proniknuti pomažući klijentima da i sami razumiju što se to u njihovom odnosu događa, a ljuti ih, boli, muči.

Ono što mogu reći iz mog iskustva je da većina parova prije početka zajedničkog života nikada ili vrlo rijetko ozbiljno ne porazgovara o važnim temama kao što su odgoj djece – što im je važno, koje vrijednosti žele prenijeti svojoj djeci, da li žele da religija bude dio dječjeg odgoja ili ne, kako žele usmjeravati svoje dijete kroz obrazovni sustav…?

Ono što mogu reći iz mog iskustva je da većina parova prije početka zajedničkog života nikada ili vrlo rijetko ozbiljno ne porazgovara o važnim temama kao što su odgoj djece – što im je važno, koje vrijednosti žele prenijeti svojoj djeci, da li žele da religija bude dio dječjeg odgoja ili ne, kako žele usmjeravati svoje dijete kroz obrazovni sustav…?

Ne porazgovaraju o neplodnosti – što ako ne budu mogli imati djecu – da li će krenuti u proces potpomognute oplodnje, da li bi željeli usvojiti dijete, da li će ostati zajedno ako budu imali različite stavove po tom pitanju…?

Parovi također nikada ili gotovo nikada ne razgovaraju o muško-ženskim prijateljstvima nakon braka – što s muško-ženskim prijateljstvima koja su postojala prije braka – da li se slažu da ta prijateljstva postoje i dalje ili smatraju da je to opasno za njihov odnos? Da li će izlaziti jedno bez drugog u stara društva ili će izlaziti samo zajedno?

I to je tema o kojoj se ne razgovara puno nego se podrazumijeva da će biti tako i tako. Nadalje, tema o kojoj parovi zaista vrlo rijetko govore je kakav im je stav o vanbračnim vezama; što je za njih nevjera i što ako se ona dogodi baš njima?

I onda kada uđu u brak ili počnu živjeti zajedno, očekivanja vezana uz stavove koja nismo izrekli počinju iskakati kao kokice na vrućoj tavi. ”Kako ti možeš ovo, a sad smo u braku? Kako ti uopće padne napamet…? Pa podrazumijeva se da sad kad smo u braku/živimo zajedno, ti ne možeš ili ti moraš… Stvarno sam se razočarala/o u tebe, kako si mi mogao/mogla to napraviti/reći…”

Poznate su vam te rečenice, zar ne?

Ako ne iz osobnog odnosa, onda ste ih možda čuli kod vaših prijatelja ili znanaca ili nekog od rodbine.

Nažalost, očekivanja vezana uz stavove i vrijednosti koja nisu bila izrečena unaprijed i pretpostavke koje smo imali o zajedničkom životu, a koje nismo propustili kroz sito provjere, izazivaju puno nesporazuma, svađa i boli u odnosu.

Vjerojatno ste čuli za izreku ”Pretpostavka je majka svih pogrešaka”. Pitam se koliko ju ljudi osvještavaju u svojim međusobnim odnosima i koliko je par na početku zajedničkog života spreman provjeriti sve svoje ili barem većinu pretpostavki o braku i odnosu koje svatko od njih dvoje nosi u sebi.

Nekada su takve situacije kratkotrajne i parovi sami pronađu način da se izvuku iz zbrke u koju su upali, no ponekad takve situacije traju dugo, dugo i onda par više ne osjeća da ima kapaciteta ili znanja za izlazak iz situacije koja ih je pogodila na tako puno razina, pa i… ili, bolje reći, posebno jako i na seksualnoj. I onda potraže pomoć

A koje su posljedice takvog ulaska u zajednički život? Mlada žena s početka priče nam je ukazala na posljedice – ljutnja na muža, svađa, zamjeranje. Pitam se da li je ta situacija već izazvala probleme i u njihovom intimnom, seksualnom odnosu. A može se i to dogoditi ili, još bolje je reći, i to se, gotovo redovito, događa.

Puno puta sam slušala parove koji govore o razočaranju koje ih je vodilo do međusobnog predbacivanja, kritiziranja, defenzivnosti, emocionalnog zatvaranja.

John Gottman, doktor psihologije koji već više od trideset godina proučava parove, kaže da su četiri jahača Apokalipse za svaki brak/zajednički život: kritiziranje, prijezir, defenzivnost i zatvaranje/otuđenje. A upravo oni zauzimaju sve veći prostor u odnosima u kojima pretpostavka ima više mjesta nego osviještenost.

Kako četiri jahača Apokalipse djeluju na seksualni život para?

Vrlo, vrlo mali broj parova s kojima sam se susretala mi je reklo da su uživali u pomirbenom seksu i da osjećaju da najviše uživaju u seksualnom činu nakon svađe. Većina mi je rekla da se s pojavom kritiziranja njihova motiviranost za seks smanjila.

Kazali su mi da je prezir koji su osjećali od ili prema partneru činio da im postane nezamislivo da se prepuste vođenju ljubavi jer su se osjećali neshvaćeni, povrijeđeni, odbačeni.

Također su mi govorili o tome da nisu, kad su osjetili da se osoba s kojom žive zatvorila, mogli prijeći tu ogradu koja se između njih stvorila ili podići tu roletu koju je jedno od njih spustilo – i početi se maziti i voditi ljubav.

Nekada su takve situacije kratkotrajne i parovi sami pronađu način da se izvuku iz zbrke u koju su upali, no ponekad takve situacije traju dugo, dugo i onda par više ne osjeća da ima kapaciteta ili znanja za izlazak iz situacije koja ih je pogodila na tako puno razina, pa i… ili, bolje reći, posebno jako i na seksualnoj.

Mladoj ženi s početka priče iskreno želim da i ona (a i njene prijateljice) pronađe način kako razgovarati sa svojim mužem o svojim stavovima, dubokim vrijednostima i očekivanjima da bi ljutnju i razočaranje što je njen muž u braku poželio nešto što njoj nije prihvatljivo zamijenila razumijevanjem, poznavanjem muževih stavova i vrijednosti i radošću zbog novozapočetog zajedničkog života

I onda potraže pomoć.

Većina parova koja je došla k meni došla je na vrijeme; bili su dovoljno motivirani i uspjeli su prebroditi krizu, izgovoriti stvari koje prije nisu znali ili nisu mislili da bi trebali izgovoriti i izgradili opet odnos u kojem su umjesto četiri jahača Apokalipse glavnu riječ vodili bliskost, intimnost i radost seksualnog užitka.

Mladoj ženi s početka priče iskreno želim da i ona (a i njene prijateljice) pronađe način kako razgovarati sa svojim mužem o svojim stavovima, dubokim vrijednostima i očekivanjima da bi ljutnju i razočaranje što je njen muž u braku poželio nešto što njoj nije prihvatljivo zamijenila razumijevanjem, poznavanjem muževih stavova i vrijednosti i radošću zbog novozapočetog zajedničkog života.

Takvu razinu osviještenosti i razgovora o stavovima i vrijednostima koji će dovesti do bliskosti umjesto do otuđenja želim i svakom od nas koji pišemo i čitamo ovu kolumnu.

***

Nataša Barolin Belić
Gestalt psihoterapeutkinja, EAGT, ECP
Seksualna terapeutkinja
www.barolinbelic.com
natasa@barolinbelic.com
GSM: +385 (0) 95 57 35 562

 

Još tekstova ovog autora:

     Da li je naš seks dovoljno dobar?
     Masturbacija i ljubomora
     Voljeti, a ne posjedovati
     ''Smoke Gets in Your Eyes''
     Erektilne smetnje iz ženskog ugla
     Starija žena, mlađi muškarac
     Stariji muškarac, mlađa žena: smeta li razlika u godinama?
     Što nesigurnost čini seksu?
     Bol za vrijeme seksualnog odnosa
     ''Normalno'' i ''nenormalno'' u seksualnom životu

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • argentinski roman

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1