Za kvalitetu u medicini – međunarodna prepoznatljivost

Još jedan Božić i čini se Nova godina bez snijega. Maksimirska šuma izgleda kao da će svaki čas banuti proljeće, a ne da je tek krenula zima. Ugodno, ne previše hladno vrijeme kao stvoreno je za razmišljanje.

Pozdravi me mlađi prolaznik, koji također dokono šeta Maksimirom. Liječnik je. Završio je engleski studij na našem Medicinskom fakultetu. Ostao je živjeti i raditi u Zagrebu. Nakon kurtoaznog pozdrava nastavili smo svaki svojim putom.

Neočekivani susret vratio mi je misli na fakultet i studij na engleskom. Ove godine obilježilo se 20 godina studija. Lijepa brojka. Ali nije bilo sve tako jednostavno…

Početkom 21. stoljeća kada smo krenuli s pripremama veliki broj nastavnika nije podržavao engleski studij. Prioritet su vidjeli isključivo u hrvatskom kurikulumu. I nitko ne može osporiti da je hrvatski studij prioritet.

Međutim, organizacija engleskog studija ni u kom slučaju nije bila zanemarivanje ili kočnica hrvatskog studija. Doživljavali smo ga upravo suprotno, kao važan čimbenik poticaju bolje organizacije i kvalitete hrvatskog studija. Vjerovali smo da će se međusobnom interakcijom jednog i drugog studija njihova kvaliteta brže mijenjati u pozitivnom smislu.

Brojne slabosti koje smo prolazili tijekom prvih godina studija nisu nas obeshrabrile. Studij je postupno prebrodio sve početne boljke i danas, nakon 20 godina, važan je dio medicinske edukacije u Zagrebu.

Pokazatelji da su prvi studenti bili polaznici iz Hrvatske te polaznici obitelji koje žive izvan Hrvatske ali su hrvatskih korijena, danas više ne vrijede. Oko 80 posto polaznika su inozemni državljani iz svih krajeva svijeta.

U prvih nekoliko generacija bilo je upisano tek 10 do 20 studenata. Danas u prvu 2023./2024. školsku godinu upisano je oko 90 studenata. Time je načinjen prvi možda najvažniji korak, ali korak koji bez budućih iskoraka nema svoju punu vrijednost.

To se u prvom redu odnosi na druge vidove edukacije na engleskom jeziku, kao što je doktorski studij i trajna izobrazba liječnika. Pojedinačni primjeri obrane doktorata i trajne izobrazbe na engleskom samo su potvrda da je sustavni pristup pred vratima.

To je i jedan od preduvjeta da u našoj sredini zaživi sasvim drugačija kadrovska politika u zdravstvu. Da se poput vrata edukacije, otvore i vrata kvalitetnim kadrovima iz inozemstva. Samo na taj način, otvaranjem prema svijetu, za očekivati je promjenu koruptivnih kadrovskih kriterija izbora, ponajprije podobnih, a ne najsposobnijih. Samo na taj način moguće je izbjeći popunu broja nekvalitetnim kadrovima, zbog povećanog odlaska naših liječnika u inozemstvo.

Takav će pristup biti i poticaj te se nadam da će osigurati dvosmjernu kadrovsku cestu. Otvorit će vrata povratku određenog broja kadrova u našu sredinu na ona mjesta koja mogu biti važna za promicanje kvalitetnije medicine.

Zašto, na primjer, naše prepoznatljive liječnike, dokazane u svijetu, već sada ne bismo vratili da rade u dvojnom radnom odnosu, dijelom u Hrvatskoj, a dijelom u inozemstvu. Tim konceptom mogu brže prenositi tehnologiju i znanje razvijenog svijeta u našu sredinu. Kažu da je to ”protivno zakonu”?!

A da liječnici rade i nakon 70. godine, i to samo neki, to nije protivno zakonu. Jer kod nas zakon vrijedi samo za neke, a za ostale su moguće manje zakonske preinake.

Zamislite scenarij da se liječnik iz Afrike ili Azije prepoznatljiv u medicinskom svijetu javi na natječaj za rukovodeće radno mjesto u našoj vodećoj bolnici Rebro. To je danas nemoguće, jer međunarodni natječaji kod nas još uvijek ne postoje, a i da postoje ne vjerujem da bi se takav kandidat javio na natječaj. I da se javi sigurno ne bi bio izabran.

U nekim drugim državama, pogotovo razvijenim, primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama lako je uočiti veliki broj liječnika koji nisu rođeni u Americi, ali rukovode kliničkim odjelima ili bolnicama. Medicinski kadrovi u SAD-u su svijet u malom. I to je jedan od razloga njihove velike uspješnosti. Kadrovi koji dolaze iz različitih dijelova svijeta selekcionirani su po ključu izvrsnosti i sposobnosti i nikako drugačije. Znači, može se.

Razmišljanja o kojima govorim zahtijevaju dublju analizu, kako se to politički lijepo navodi. Zahtijevaju detaljan strateški kadrovski pristup, postupnost i praćenje njegove realizacije.

Svjestan sam da nema rješenja preko noći. Međutim siguran sam da kadrovska politika koja prepoznaje kriterije i otvorenost prema svijetu može samo ubrzati kvalitetu našega zdravstva.

A jesmo li spremni za takav iskorak? E to pitanje treba uputiti na pravu adresu.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Zabrana upravljanja vozilom nije problem liječnika
    •  Postoji li radno vrijeme u zdravstvu?
    •  Što nas čini Europljanima – izborni zakon ili Schengen
    •  Dodir i riječ su ključ zdravstvene pismenosti
    •  Izgubljene vrijednosti akademske zajednice
    •  Liste čekanja treba ukinuti jer su plodno tlo korupcije
    •  Medicina nije ceh
    •  SOS za zdravstvo
    •  Nakon 40 godina od prve transplantacije koštane srži
    •  Koliko bi u nas trebao zarađivati vrhunski liječnik?

> Svi tekstovi ovog autora