autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Vrhovni sud namjerno odaslao lažnu obavijest

AUTOR: Ivica Grčar / 02.02.2023.

Ivica Grčar

Vrhovni sud, radi obmanjivanja, daje pogrešne i neistinite obavijesti sucima nižih sudova.

Na zamolbu Silvije Sunčane Stubičar, sutkinje zagrebačkoga prvostupanjskog suda da joj, radi pokretanja ustavnosudskog postupka, Vrhovni sud dostavi podatke o kolegici-sutkinji Ivani Čačić (Zorić) koju je kao tek sedmu na listi kandidata Državno sudbeno vijeće imenovalo u viši županijski sud u Varaždinu, iz Vrhovnoga su suda odgovorili (dopisom broj: Sui-4/2023-2 od 20. siječnja 2023. godine) ”da nije moguće dostaviti traženo”, jer su to prema ”čl. 15. stavak 2. točka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama podaci zaštićeni Općom uredbom Europske unije o zaštiti podataka” (Uredba EU 2016/679).

Neistinito i namjerno obmanjivanje!

U odgovoru Vrhovnoga suda navodi se da su 18. siječnja zaprimili dopis od sutkinje Stubičar naslovljen ”Zahtjev za pristup informacijama”, međutim, spomenuti dopis je naslovljen kao ”Zamolba”, a ne kao ”Zahtjev za pristup informacijama”.

Po čemu su to u Vrhovnom sudu zaključili da se radi o postupku prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, a ne o zakonski zajamčenom pravu kandidata u postupku za izbor (i sudaca) da dobiju na uvid dokumente protukandidata!? U zamolbi sutkinje Stubičar precizira se da se podaci traže ”radi pokretanja ustavnosudskog postupka” zbog osporavanja odluke Državnog sudbenog vijeća o izboru sutkinje Ivane Čačić (Zorić) u Županijski sud u Varaždinu.

S obzirom na to da su u međuvremenu iz Državnoga sudbenog vijeća sutkinji Stubičar dostavili tražene dokumente Vrhovnoga suda o sutkinji Čačić (Zorić) – DSV, br: OU-06/17-2 od 8. siječnja 2018., i OU-96/17-5 i od 11. siječnja 2020. godine, postavlja se pitanje kako to da su praktično isti dokumenti u Vrhovnom sudu tobože zaštićeni EU uredbom, a u Državnome sudbenom vijeću nisu?

Najblaže rečeno, čudno je da se u Vrhovnom sudu prave da ne znaju da EU uredba o zaštiti podataka sadrži i posebne odredbe o izuzimanju iz zaštite podataka o dužnosnicima (pa i sudskim), kao i tumačenjima da se spomenutom Uredbom ograničavaju prava na zaštitu podataka i državnim službenicima viših platnih razreda, kao i svim ostalim osobama plaćenim javnim novcem, a ne samo dužnosnicima.

U Vrhovnome se sudu ovom, namjerno krivom obavijesti radi obmanjivanja sutkinje Stubičar, prave i da ne znaju kako u hrvatskoj sudskoj praksi postoji pravomoćna presuda Visokog upravnog suda Hrvatske (UsII-121/16-9, od 19. listopada 2016.) prema kojoj je (tada) i Ustavni sud morao potpisanom novinaru dostaviti tražene podatke o svojoj višoj ustavnosudskoj savjetnici Elici Grdinić, koja je bila na ”privremenom” radu u Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, jer ti podaci ni tada nisu mogli biti zaštićeni.

Dopis Vrhovnoga suda (Sui-4/2023-2) vjerojatno je nedorečeni pokušaj ometanja ili zaustavljanja sutkinje Stubičar da pokrene ustavnosudski postupak radi osporavanja regularnosti imenovanja sutkinje Čačić (Zorić), unatoč tome što je bila sedma na listi prvenstva kandidata prema bodovanju ”ocjena obnašanja sudačke dužnosti”. Sutkinji Stubičar, naime, istječe rok za podnošenje ustavnosudske tužbe 16. veljače 2023. godine.

Prema toj listi, ignoriranoj u DSV-u, bodovane su redom sutkinje:

  1. Marija Huljev – ukupno 144,2 boda
  2. Biljana Skenderović – ukupno 144,1 bod
  3. Snježana Šaško – ukupno 143,7 bodova
  4. Lidija Krašek – ukupno 143,6 bodova
  5. Silvija Sunčana Stubičar – ukupno 142,1 bod
  6. Nataša Miletić – ukupno 141,4 boda
  7. Ivana Čačić – ukupno 141,2 boda
  8. Karmen Ošpuh – ukupno 137,9 bodova

Unatoč ocjenama o ”obnašanju sudačke dužnosti”, na 85. sjednici Državnoga sudbenog vijeća, održanoj 8. prosinca 2022., odlučeno je: ”Za suce Županijskoga suda u Varaždinu imenovani su Ivana Čačić (Zorić) za Građanski odjel i Darijo Lokas za Kazneni odjel”.

Ne iznenađuje, međutim, ignoriranje ocjena rada i manipulacije i namještanja izbora i imenovanja sudaca u hrvatskom sudstvu, kojemu, prema podacima ”Eurobarometra”, 80 posto građana ne vjeruje.

Tako su, primjerice, odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-281/2017 od 22. svibnja 2018. godine, usvojene ustavne tužbe sutkinja Jadranke Kos i Katarine Petrović, te je ukinuto imenovanje čak tri sutkinje u Županijski sud u Zagrebu: sutkinje Tihane Marije Miladin, sutkinje Ines Kovačević i sutkinje Renate Đaković Vranković (ukinuta je ”Odluka Državnoga sudbenog vijeća broj IS-6/16-37 od 20. listopada 2017. godine o imenovanju”).

No drugom odlukom Ustavnog suda U-III-3053/2018 od 24. lipnja 2020. odustaje se od ukinuća neustavnih imenovanja i tobože uvažava realnost ”nemogućnosti uspostavljanja stanja kakvo je bilo prije donošenja osporene (neustavne) odluke Državnoga sudbenog vijeća”, pa se oštećenim sutkinjama kojima su prekršena Ustavom zajamčena prava: Jasni Gažić Ferenčina, Jadranki Kos i Katarini Petrović Ustavni sud ”određuju pravičnu novčanu naknadu” (40.000 kuna), a neustavno imenovane sutkinje Tihana Marija Miladin, Ines Kovačević i Renata Đaković Vranković rade nesmetano i do danas.

Primjerice, na 86. sjednici Državnoga sudbenog vijeća, održanoj 14. prosinca 2022., odlučeno je da se za predsjednicu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu imenuje Jasna Zoretić Rendulić od 1. siječnja 2023. na vrijeme od četiri godine.

No sutkinju Jasnu Zoretić Rendulić još 24. prosinca 2019. imenuju ”ovlaštenom za obavljanje poslova sudske uprave” na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu (razumljivijim nepravnim govorom rečeno, Jasna Zoretić Rendulić je, mimo natječaja, napredovala za v.d. šeficu Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu). To imenovanje je obavljeno rješenjem Ivana Turudića, tadašnjega predsjednika Županijskoga suda u Zagrebu, broj: 7 Su – 1696/2019., od 24. prosinca 2019.

Od tada pa do odluke DSV-a o njezinom i formalnom imenovanju za predsjednicu Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu upriličen je niz igrokaza.

Objavljujem samo popis dijela odluka Državnoga sudbenog vijeća za izigravanje natječaja za izbor predsjednika Općinskog kaznenog suda u Zagrebu:

  1. Državno sudbeno vijeće Urbroj: OU-49/19-1 od 12. travnja 2019.
  2. Državno sudbeno vijeće Urbroj: OU-20/19-2 od 7. veljače 2020.
  3. Državno sudbeno vijeće Urbroj: OU-32/20 od 24. veljače 2020.
  4. Odluka 58. sjednice Državnoga sudbenog vijeća (objavljeno 30. lipnja 2021.):

”Ponovit će se oglas za slobodno mjesto predsjednika Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu”.

U Narodnim novinama 39/2019. od 17. travnja 2019., u oglasnom dijelu, u rubrici: ”Natječaji za radna mjesta”, prema odluci Državnoga sudbenog vijeća (Urbroj: OU-49/19-1 od 12. travnja 2019.) objavljen je: ”Oglas za mjesto predsjednika Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu”.

Ali gle, u istom broju Narodnih novina Državno sudbeno vijeće (Urbroj: OU-20/19-2 od 7. veljače 2020.) objavljuje PONIŠTENJE OGLASA za imenovanje predsjednika Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu (Narodne novine broj 39 od 17. travnja 2019.).

Pa što, ubrzo eto i novoga, trećega po redu oglasa.

Državno sudbeno vijeće (Urbroj: OU-32/20 od 24. veljače 2020.) objavljuje: OGLAS za imenovanje na mjesto predsjednika Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu (Narodne novine br. 21/2020 od 26. veljače 2020.).

Novinarskim ”kopanjem” otkrivena je i odluka s 58. sjednice Državnoga sudbenog vijeća, objavljena 30. lipnja 2021.: ”Ponovit će se oglas za slobodno mjesto predsjednika Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu”.

A, da bi sve prividno bilo legalno i prema zakonu, te da bi ustrajni novinar radi objavljivanja pribavio rješenje o ”ovlašćivanju Jasne Zoretić Rendulić”, proveden je čak posebni postupak pod brojem: 27 Su-202/2022-2 pod kojim je, nakon oklijevanja, rješenje Ivana Turudića o imenovanju Jasne Zoretić Rendulić ipak dostavljeno novinaru.

I moglo bi se tako još pisati o ostalim upitnim izborima i imenovanjima sudaca u hrvatskom sudstvu, primjerice, i o kaznenim postupcima protiv sudaca koji uglavnom završavaju u ropotarnicama zastara.

O ustavnosudskoj aferi ukidanja izbora triju sutkinja Županijskoga suda u Zagrebu i potom o ”pragmatičnoj” odluci istog Ustavnog suda o odustajanju od ukidne odluke i isplate oštećenim sutkinjama, tzv. pravične naknade, potpisani novinar je objavio (uzalud) tekst: ”Koruptivne namještaljke u izboru sudačkih izbornika (DSV)”, Autograf.hr, 5. veljače 2019. godine.

Nakon objavljivanja tog teksta, prema načelima ”PR kulture nereagiranja”, sve je ostalo nepromijenjeno i zaboravljeno.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
     Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
     Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
     Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje
     Urušavanje koruptivnog sustava vlasti u pravosuđu
     Mediji u koruptivnoj mreži vlasti
     Nelagoda u javnosti zbog hrvatske pristranosti
     Peticija HND-a radi zaštite ''ficleka'' iz kaznenih istraga
     Djecu od dvije i pet godina soc-skrbitelji vratili majci
     Četrdeset godina od ''unapređenja'' urednika za kurira

> Svi tekstovi ovog autora
Objavljeno u: KULT NEREAGIRANJA
Oznake:
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • argentinski roman

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1