Ugled policije spašava uklanjanje kukolja iz žita

Nije prošlo mnogo otkako je premijer Andrej Plenković najavio kako će Vlada predložiti da se femicid uvede u Kazneni zakon, kakve su promjene dugi niz godina zahtijevale feminističke organizacije civilnog društva.

Femicid je definiran kao ubojstvo žene ili djevojčice koje je utemeljeno na njezinom rodu. Mada počinitelj takvog kaznenog djela može biti svatko, najčešće se radi o muškim partnerima i supružnicima, čemu sam posvetio svoj zadnji tekst ”Ženomrzačko smo društvo jer se nasilje nad ženama ne osuđuje” i pokazao statistike kriminaliteta u Hrvatskoj koje kažu da kada se radi o bliskim osobama, žrtve krvnih delikata su pretežito žene, a počinitelji pretežito muškarci.

Nije prošlo mnogo niti od tog mojeg teksta za koji je povod bio strašan femicid u Bosni i Hercegovini do femicida u Osijeku prije nekoliko dana, kada je policijski službenik iz vatrenog oružja ubio 21-godišnju ženu koju je tek nekoliko dana poznavao.

Od izvješća policije da se radilo o samoubojstvu, prekvalificiranog u izvješće o kaznenom djelu protiv opće sigurnosti sa smrtnom posljedicom jer je počinitelj neoprezno rukovao pištoljem, do konačne kvalifikacije državnog odvjetništva da se osumnjičeni ipak tereti za ubojstvo trebalo je nekoliko dana i to se sve događalo pod pritiskom javnosti.

Kao što to često biva, ispravno policijsko ili državno-odvjetničko postupanje odvilo se tek nakon reakcije javnosti, kao da je javnost kakvo neregulirano kaznenopravno tijelo koje mora samo prikupljati i razmatrati dokaze te upućivati odgovorna tijela na obavljanje njihove zakonom propisane dužnosti.

Nije rijetkost da policija pogrešno pravno okvalificira radnje počinitelja. Najčešće su pogreške da nasilno djelo ne prepozna kao kazneno djelo, pa počinitelja prijavi za prekršaj protiv javnog reda i mira.

Ove godine bilježim dvadeset godina svojeg aktivističkog rada i u tom cijelom periodu pratim zahtjeve feminističkih i LGBT organizacija da policija konačno prestane obiteljsko nasilje i zločine iz mržnje kvalificirati kao prekršaje već da podnosi prijave za kaznena djela. Na kraju ne da je sve po starom, već se ne može računati na policiju niti da će prijaviti ubojstvo, barem ne kada se radi o njihovom kolegi.

Sukladno članku 5. stavku 1. Protokola o zajedničkom radu policije i državnog odvjetništva od 10. veljače 2021. (dalje u tekstu: ”Protokol”) policija može državnog odvjetnika zatražiti mišljenje o pojedinim pravnim pitanjima koja se pojave tijekom rada na predmetu.

Nije nemoguće da nakon što je iz prikupljenih dokaza proizašlo da je osumnjičenik usmrtio žrtvu policija imala dvojbu o tome treba li djelo karakterizirati kao djelo protiv opće sigurnosti ili kao ubojstvo, jer se radi o razlici u namjeri počinitelja koju nije uvijek lako utvrditi, naročito u prvim fazama istrage, ali je tada mogla tražiti mišljenje od državnog odvjetnika koji je mogao razjasniti takvu dvojbu.

No bez obzira kakvo mišljenje dade državni odvjetnik, policija sukladno stavku 3. istog članka sama odlučuje o taktici i metodici policijskog postupanja, osnovama za uhićenje i dovođenje pritvorskom nadzorniku te podnošenju kaznene prijave.

Javnosti nije poznato je li u konkretnom slučaju osječka policija tražila takvo mišljenje državnog odvjetnika, ali čak i da je on dao mišljenje da se radilo o ubojstvu, policija takvim mišljenjem nije bila vezana i bila je ovlaštena podnijeti kaznenu prijavu protiv svojeg kolege za djelo koje je blaže kažnjivo.

Mada se javnosti čini da je državno odvjetništvo ”spasilo stvar” kada je učinjenom kaznenom djelu dalo kvalifikaciju ubojstva, to može biti tek privremene naravi. Naime, sud ne odlučuje na temelju pritiska javnosti, već na temelju dokazne građe koja mu je predstavljena.

A dokazna građa ovisi o tome kako je policija prikupila i osigurala dokaze, ne o tome kakvo je pravno mišljenje o radnjama kaznenog djela imao državni odvjetnik. Sud nije vezan pravnom kvalifikacijom djela i ako dokazna građa na kraju upućuje samo da se radilo o kaznenom djelu protiv opće sigurnosti, tada sud može okrivljenika osuditi samo za to blaže kazneno djelo.

Ako je točna sumnja koja se nameće u javnosti da je policija željela zataškati ubojstvo koje je počinio njihov kolega, u tome je mogla i uspjeti ako je prikupljala i osigurala samo one dokaze koji upućuju na kazneno djelo protiv opće sigurnosti, a zanemarila dokaze koji upućuju da je počinjeno kazneno djelo ubojstva.

Živote ljudi u Hrvatskoj ne štite samo nacionalni kazneni propisi, već je ljudski život kao individualna i društvena vrijednost zaštićen i člankom 2. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

U procesnom aspektu zaštite te Konvencije postavljen je zahtjev da istragu ubojstava koje su počinili policijski službenici ne mogu provoditi osobe koje su s njima u hijerarhijskom odnosu. Posve je neprimjereno, a po konvencijskim standardima i nezakonito, da istragu nad policijskim službenikom provode njegovi nadređeni, kolege i prijatelji.

U ovoj istrazi uopće ne bi smjela sudjelovati osječka policija, već bi, kako na to upućuje i odvjetnik Anto Nobilo[1], Ravnateljstvo policije trebalo odrediti poseban nezavisni tim istražitelja koji će preuzeti slučaj i njemu nepristrano pristupiti.

Mada svi želimo vjerovati i nadamo se da policija postupa odgovorno i etično u svojem radu, i policijski službenici su s obzirom na to s čime se susreću u svojem radu i kako su plaćeni, heroji i heroine svakog društva, zloupotreba je uvijek moguća i zato baš sada kada vlast iskazuje veliku političku volju za suzbijanjem femicida u hrvatskom društvu bi se posebno trebala baviti i načinom kako policija postupa u istragama takvih i drugih nasilnih kaznenih djela.

Za početak, da bi se otklonila svaka sumnja, treba pokrenuti i istragu policijskog postupanja u ovom konkretnom slučaju, polazeći od sumnje da je počinjeno kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela i bez straha da će to ostaviti ljagu na cijelu policijsku profesiju. Policiji nikako ne može biti u interesu da u njoj rade ljudi koji prikrivaju kaznena djela i pomažu počiniteljima. Ljaga će ostati ako se ne poduzme ništa.

[1] Nobilo o smrti djevojke: Priča je sumnjiva. Osječku policiju treba maknuti sa slučaja – Index.hr

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Oportunističko iskorištavanje homofobije u političke svrhe
    •  U prljavom sustavu pravosuđu nitko ne vjeruje
    •  Svi zajedno protiv fašizma u Njemačkoj!
    •  Pravda za Split Pride 2011.
    •  Ženomrzačko smo društvo jer se nasilje nad ženama ne osuđuje
    •  ''Fali ti jedan papir'' za presađivanje organa
    •  Građanska smrt za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj
    •  ''Vili, daj ostavku!'' Da, zašto ministar ne da ostavku?
    •  ''Ne lamačite jezičinama'' nije standard liječničke komunikacije
    •  Politička taktika transfobije za povratak u neolitik

> Svi tekstovi ovog autora