U 2013. još veći deficit, od 2014. problemi s javnim dugom

Rebalansom proračuna koji je jučer s Vladine sjednice poslan u Sabor, Vlada je prihode proračuna za ovu godinu smanjila za 2,9 milijardi kuna, na 110,25 milijardi, a rashode povećala za 3,2 milijarde, na 126,8 milijardi kuna, čime je deficit proračuna s planirane 10,24 milijarde kuna povećan na 16,3 milijarde kuna. Vlada je smanjila i predviđanje rasta za ovu godinu, na pozitivnih 0,2 %, unatoč tome što su predviđanja stručnjaka i MMF-a i dalje negativna i govore o padu od 0,2 do 0,7 %, kazao je ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade.

 

Smanjenje prihoda je uz ostalo objasnio nižim prihodima od PDV-a i carina zbog ulaska u EU. Rashodna strana povećava se za 3,3 milijarde kuna, koliko stoji sanacija zdravstvenih ustanova, ali i zbog indeksacije mirovina i određenog rasta socijalnih izdataka. Deficit državnog proračuna povećava se na 4,8 posto BDP-a za 2013. godinu, dok deficit ukupne države, odnosno državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika, raste na 5,5 posto BDP-a za 2013.

 

Kad je, pak, riječ o 2014., planirani su prihodi u proračunu u iznosu 113,1 milijarde kuna, a rashodi u iznosu 130,5 milijardi kuna, pa je planirani deficit državnog proračuna gotovo 17,5 milijardi kuna, kazao je Linić predstavljajući prijedlog proračuna za 2014. s predviđanjima za 2015. i 2016. godinu. Rast prihoda se prije svega temelji na povećanju međustope PDV-a s 10 na 13 posto, koja bi se primjenjivala od 1. siječnja 2014., što znači da nas možda očekuju više cijene ugostiteljskih i turističkih usluga, dječje hrane, jestivih ulja i veći računi za vodu. Vlada unaprijed trlja ruke jer očekuje i veće prihode od fiskalizacije i viših trošarina na duhan. Također, u planu je povlačenje dobiti iz državnih tvrtki te još žešća naplata dugova. Velike nade polažu se i u privatni sektor, kojemu se u predstečajnim nagodbama opraštaju dugovi pa se očekuje da će na tim krilima krenuti u jačanje proizvodnje i izvoza.

 

Na rashodnoj strani proračuna iduće godine najviše rastu obveze prema EU-u, i to za 4,4 milijarde kuna, ali i kamate na uvećani javni dug, rekao je ministar financija. Prijedlog proračuna za 2014. temelji se na predviđanju gospodarskog rasta 1,3 posto, dok u 2015. Vlada očekuje rast BDP-a za 2,2 posto, a u 2016. do 2,5 posto. Novim mirovinskim zakonom ubuduće bi se usklađivale samo radničke mirovine pa bi to u konačnici moglo usporiti rast troškova za mirovine, smatraju u Vladi.

 

Za 2015. godinu predviđaju se 118,3 milijarde kuna prihoda u državnom proračunu, a 2016. čak 122,8 milijardi kuna, dok bi rashodi bili 133,4 milijarde kuna u 2015. te 134,3 milijarde kuna u 2016. godini. Deficit proračuna u 2015. trebao bi pasti na 15,1 milijardu kuna, a u 2016. na 11,5 milijardi kuna. Iskazano udjelom u BDP-u, manjak državnog proračuna u 2014. bit će pet posto, u 2015. 4,2 posto, a 2016. godine tri posto, naglasio je Linić. Dodaju li se tome izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće države u 2014. bio bi 5,5 posto BDP-a, u 2015. bio bi 4,6 posto, a u 2016. oko 3,4 posto.

Prema predviđanjima, na kraju 2013. očekuje se javni dug u iznosu 195,4 milijarde kuna ili 58,1 posto BDP-a, dok bi na kraju 2014. taj udio trebao dosegnuti 62 posto BDP-a.

 

To je velik problem za Vladu jer će se osim prekomjernim deficitom morati početi baviti i politikom smanjenja duga, koji bi morao biti manji od 60 posto BDP-a, a jedini način smanjenja jest privatizacija, rekao je Linić. Rast javnoga duga očekuje se i u 2015. godini, i to na 64,1 posto, a u 2016. na 64,7 posto.

 

Ukratko, Vlada nakon dvije zaludu potrošene godine, u kojima nije bilo većih mjera štednje, danas najavljuje kako nas očekuju tri, četiri vrlo teške godine tijekom kojih bismo cijelo vrijeme mogli biti pod paskom međunarodnih institucija ne uspijemo li drastično smanjiti potrošnju i javni dug. Štoviše, bit će i više nego zanimljivo vidjeti hoće li EU prihvatiti proračun za 2014. bez većih rezova nakon što u petak objave da ulazimo u Program prekomjernoga proračunskog deficita.

 

Na smanjenje rashoda u 2015. Vlada računa i zato što je izmijenjen Zakon o porezu na dohodak, kojim se od početka 2014. uvodi oporezivanje honorara na isti način kao i plaća – uz plaćanje predujma poreza po istim stopama i obvezu podnošenja godišnje porezne prijave. Prema procjenama, Vlada bi tako uštedjela oko 100 milijuna kuna na ime povrata poreza.

 

Iako su to u Ministarstvu financija pokušali objasniti potrebom da se izjednače svi prihodi iz rada te da ugovori o djelu više ne budu opcija koja je povoljnija za poslodavca i koja se preferira u odnosu prema ugovoru o radu, potpredsjednica Vlade Vesna Pusić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak tome su se na sjednici Vlade suprotstavili naglasivši kako će ta izmjena najviše pogoditi srednji sloj građana – one koji zarađuju između 8000 i 10 000 kuna. Stoga je najavila mogućnost da se predložene porezne stope mijenjaju kroz amandmane, iako su izmjene Zakona s Vladine sjednice poslane u Sabor.

 

    •  Dobar potez Vlade kojoj građani – ne trebaju
    •  Ministar Mrsić sindikatima: Ne dam ostavku i ne odustajem
    •  Milanović: Za tri godine bit ćemo na zdravijim temeljima
    •  4 milijarde kuna za gospodarstvo, ali bez optimizma
    •  U Hrvatskoj 8 % poduzeća generira 40 % prometa
    •  Branko Grčić: "Još nemamo dovoljno projekata"
    •  Švicarci riješeni, euribor prijeti kreditima u eurima
    •  Sve više nezaposlenih i umirovljenika
    •  Novo zaduženje zbog povoljnog trenutka na tržištu
    •  Rebalans za 2013. kasni, a proračun za 2014. nerealan

> Svi tekstovi ovog autora