autograf.hr

Prva polovica veljače, osim tradicionalnih fašničkih događanja u Rijeci, Samoboru i gradovima s dugom fašničkom tradicijom, obilježena je i ozbiljnijim uličnim događanjima, onim prosvjednim. Pritom prvenstveno mislim na nepolitički prosvjed, onaj sindikalni, u organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i školskog sindikata Preporod za ujednačavanje koeficijenata (iako se i oni nastoje ispolitizirati ne bi […]

Je li scientometrički output hrvatske znanosti jako loš, loš, zadovoljavajući, dobar ili jako dobar? Je li scientometrija jako loša, loša, zadovoljavajuća, dobra ili jako dobra? Ovo su glavna pitanja kojima se bavi nova knjiga profesora Damira Stanzera, ”Mjerenje hrvatske znanosti 2022.”, koja će uskoro biti objavljena i koja me potaknula da napišem ovu kolumnu.

Unazad dvije godine pandemija COVID-19 virusa izmijenila je ljudsko društvo na svakoj točci našeg globaliziranog planeta zaustavivši sve životne tijekove. Putovanja, druženja, proslave, ekonomija, umjetnost – sve (osim političkih uobičajenih gluposti koje su imune na zarazu) je zamrznuto u iščekivanju rješenja.

Koji put imam dojam da je već sve napisano i rečeno i da je besmisleno dalje tražiti smisao tamo gdje su ga već mnogi našli, a još besmislenije tamo gdje su ga mnogi tražili i nisu ga našli jer ga zapravo i nema. Svijet u kojem živimo mogao bi biti bolji, ali i lošiji ovisno […]

Najviše tijelo sudske uprave je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. No nije sam u poslovima sudske uprave, kao ni predsjednici drugih sudova kada obavljaju poslove vezane uz sudsku upravu. Svakom predsjedniku suda u poslovima sudske uprave pomažu ravnatelj sudske uprave, predsjednici odjela, voditelj stalne službe ili službenik kojeg odredi predsjednik suda.

Oni koji se bave znanstvenom politikom vrijeme od studenoga 2020. do prosinca 2021. mogu nazvati vrlo uzbudljivim razdobljem.

Danas je postalo politički korektno govoriti o skladu vjere i znanosti, tako da se svi oni koji eventualno tvrde suprotno nazivaju fanaticima, radikalnim ateistima i sličnim ljupkim nazivima.

U svijetu paradoksa živimo otkad je ljudske povijesti. Tek, u ovo naše stoljeće osjećamo to intenzivnije jer se promjene događaju brže, a binarne su podjele – na prirodu i kulturu, politiku i ekonomiju, čovjeka i kapital, pa posljedično na bogate i siromašne te na tehniku i tehnologiju – očitije.

Kroz povijest smo upoznali različite političke sustave. Demokracija je, već i po imenu, vladavina naroda, dok je autokracija vladavina jednoga. Birokracija opisuje vladavinu činovnika, plutokracija vladavinu bogatih, aristokracija plemenitih. U meritokraciji odlučuju zaslužni, u gerontokraciji stariji, u teokraciji pobožni, u tehnokraciji stručni, u kleptokraciji lupeži, ali ništa od nabrojanoga u stvari ne opisuje ovo u […]

Moram priznati da mi je katkad pomalo nelagodno kad me se svrsta u takozvane nove ateiste. Daleko bilo da se stidim njihovog društva, da je prilike, vjerujem da bih se pošteno i ugodno ispričao s ”četvoricom jahača apokalipse“ (još da nije tužne činjenice da je Hitchens prerano završio svoj život).

Michel Serres (rođen 1930.) kod nas je premalo čitan, nije zapravo čak ni poznat: a ovaj član Francuske akademije i dugogodišnji profesor na Stanfordu i na Sorbonni, sjajni student Ecole normale superieure ali i pomorski časnik, iz onoga što se nekada zvala ”malim prilikama”, to jest rođen bez ikakvih privilegija, svakako je jedan od najzanimljivijih […]

Da li su pitanja o odnosu znanosti i religije ponovo aktualna? Portal Autograf je vrlo nedavno objavio nekoliko članaka na tu temu (članci Željka Porobije, ovdje i ovdje i Marije Dugandžije), objavljena je knjiga, “Horizonti ateizma“, koja se, između ostaloga, bavi i takvim pitanjima, a sve to povrh oštre diskusije o vjeronauku u školama (polemika […]

Ostavimo sada postrance temu ateizma – napokon, on je kod mene tek posljedica jednog temeljnijeg stava, odnosno kritičkog preispitivanja tvrdnji i teorija na temelju svih nama dostupnih činjenica. Danas je kritično mišljenje na udaru brojnih pseudoznanstvenih ideja, a događa se i dosad neviđen fenomen da slabi i među ljudima koji su prošli visoko obrazovanje upravo […]

Godine 1935. Einstein je s dvojicom kolega objavio svoj rad kojim opovrgava eksperiment iz kvantne fizike, zapravo proglašava kvantnu fiziku nepotpunom teorijom. U tom eksperimentu se dvije čestice koje su nekad bile jedna pošalju na dvije udaljene točke planeta, u različita jata čestica. Kad se na njihova jata djeluje elektromagnetnim poljem, sve čestice u jatu […]

Bauk scijentizma kruži Europom – i danas je riječ scijentist na ivici dobivanja statusa kojega je nekoć imala riječ vještica. Danas možete biti i najveća budala, ali uvijek se vaditi na to da su scijentisti još gori od vas. Jer oni, kako se često papagajski izriče, nezrelo i površnu shvaćaju znanost, pokušavaju – zamislite vi […]

Osim što je zadužio svijet svojim doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, ono po čemu će se pamtiti Stephena Hawkinga jest i snažna želja da popularizira znanost i znanstveni pristup, ali i njegova nevjerojatna pozitiva, upornost i humor kojim je inspirirao i inspirirat će milijune diljem svijeta. Kako bismo, koliko je moguće, predstavili misao […]

(Opaska uredništva Autografa: Intervju kolege Nenada Jarića Dauenhauera s našim kolumnistom Željkom Porobijem, premda je objavljen 4. veljače, prenosimo na našem portalu na dan kada kolega Porobija napušta Hrvatsku, što se događa na našu veliku žalost. Uz želju da mu krene što je moguće bolje u Njemačkoj, kamo odlazi, i da nam i dalje šalje […]

Posljednjih stotinjak godina donijelo je nebrojene promjene u našoj civilizaciji, a jedna od definitivno štetnijih je iznimno povećana potrošnja mesa, što sa sobom povlači i masovni pokolj životinja.

(Opaska uredništva: Intervju prof. Snježane Kordić ostavljamo i ovaj tjedan zbog velike čitanosti i reakcija naših čitatelja/ica). Lingvistica Snježana Kordić predavala je petnaestak godina na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačkoj je i habilitirala, odnosno stekla iznaddoktorski stupanj, godine 2002.,

Lingvistica Snježana Kordić predavala je petnaestak godina na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačkoj je i habilitirala, odnosno stekla iznaddoktorski stupanj, godine 2002., a prethodno je završila postdiplomski studij lingvističke kroatistike i doktorirala 1993. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bila i zaposlena na Odsjeku za kroatistiku od 1991. […]

Etida, instrumentalna skladba namijenjena vježbanju određenih tehničkih elemenata, u djelima je nekih skladatelja postala puno više, vrhunsko umjetničko djelo. Među najpoznatijim etidama koje su se izdigle daleko iznad razine tehničkih vježbi i postale dio najprestižnijeg umjetničkog repertoara su Chopinove klavirske etide. Jedna od njih, ona koja nosi naziv ”Revolucionarna“ (br. 12. Op. 10) posebno mi […]

DEKLARACIJA  O  SVJETSKOJ  ETICI Parlament svjetskih religija Chicago,  4. rujna 1993. *** III . Četiri neopozive smjernice (nastavak). Obvezni smo njegovati toleranciju i živjeti u istini

”Ti si jedan hrvatski krvnik svog naroda, izrod, hulja. Znam te stara jugoslavenčino. Okružen si huljama, zlotvorima pa ne znaš što radiš. Za milione Hrvata, zapamti, je Tuđman Bog – svetinja. A tko dirne u svetinju, znaš što ga slijedi.”

Obraćam se ovim pismom hrvatskoj javnosti tjedan prije izbora. Želim ponuditi odgovore na dva pitanja:   Tko u Hrvatskoj stvarno nudi promjene?   Zašto nam ne treba neko apstraktno zajedništvo, nego zajedništvo snaga za promjene?   U ovako teškoj krizi važno je koji će program dobiti podršku većine naših građana. To će biti i politička […]

Piše: Marijana Cvrtila   Religija potiče moralnu odgovornost ili moralnu izvrsnost više nego sekularni humanizam, stoga zdravi religiozni ljudi mogu biti motiviraniji za moralno ponašanje. Ipak, to ne znači da oni imaju monopol na moralnost, niti su roboti koji uvijek imaju savršena rješenja za sve moralne dileme.To su samo neka od promišljanja mlade znanstvenice dr. […]

Na dokument Hrvatske biskupske konferencije ”o rodnoj ideologiji” (potpisan 15. 10. 2014., a objavljen prije dva tjedna u ovoj rubrici) treba reagirati – i to još oštrije i sustavnije nego što je to učinio novinar tportala Gordan Duhaček (ovdje) prošle nedjelje.   Dobro je da se Autograf ogradio ”od stavova koje iznose autor ili autori […]

Ivan Cvitković, ”Sociologija obreda”, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo, 2014.   Religijski obredi i njima imanentne ceremonijalne aktivnosti doista su dugo predmetom znanstvene pažnje i istraživanja, ali su jednako tako sva ta istraživanja bila, a ponekad još uvijek jesu, uvjetovana kako kulturnim perspektivama, disciplinarnim pretpostavkama, tako i raznorodnim historijskim, pa i ideološkim agendama. Zašto […]

John Langshaw Austin (1911–1960), engleski filozof jezika, profesor filozofije na Oxfordu, jedan od najistaknutijih predstavnika analitičke filozofije, razvio teoriju govornih činova, snažno utjecao na filozofiju običnoga jezika i na mnoge društvene i humanističke znanosti.   “Kako djelovati riječima” (How to Do Things with Words, 1962) uknjižen je ciklus dvanaest predavanja koja je J. L. Austin […]

Metaforički rečeno, danas je velika većina hrvatskih građana bolesnik koji boluje od teškog karcinoma koji je u poodmaklom stadiju i koji je u velikoj mjeri već metastazirao, a to znači da mu je potrebno dugotrajno i teško liječenje s vrlo upitnim krajnjim rezultatom.   Jedini način da bolesnik preživi je da se nad njim izvrši […]