autograf.hr

Nekoliko dana uoči dvogodišnjice ruskog napada na Ukrajinu (24. februara 2022.), poslije simboličnog pada Avdiivke (u noći 16/17. februara 2024.) pitanje ukrajinskog opstanka aktuelnije je nego prije dvije godine. Nasamareno ”čedo” Zapada bez prijatelja i nade grca u oskudici svega i u izobilju smrti. Tako to biva kad vas neprijatelji ubijaju, a prijatelji kljukaju sredstvima […]

Nekad sam bio ubjeđen da je zapadna kultura uspjela prodrijeti do svijesti većine ljudi našeg vremena, i nametnuti se, ako ne kao norma – a ono, barem, kao informacija.  Držao sam da istočnjaci, htjeli-ne htjeli, o zapadu znaju mnogo – dok zapadnjaci o istoku uglavnom ne znaju mnogo više od onog što su sami htjeli […]

Sjećanje je posve živo, iako sam bila jako mala, mogla sam imati četiri ili pet godina. Kuhinja suterenskog stana u kojem smo tada živjeli, sjedim za masivnim stolom, prevelikim za tu prostoriju. Nona me čuva, i vjerojatno je već vrijeme za spavanje, ali ja odbijam ići. ”Sad će doći”, kaže nona, ”još malo”.

Kada sam svojedobno studirao na Fakultetu političkih nauka (danas znanosti), geopolitiku je predavao izuzetno živopisan profesor (sam je popravljao rasklimane naočale bakrenom žicom), ali zanimljiv je po još nečemu. Predavao je Geopolitiku i geostrategiju prema teoriji Halforda Johna Mackindera da se kopneni dio planete Zemlje dijeli na dvije ključne sastavnice.

Ugledni New York Times još je prije dvije godine upozorio na pojavu koju je nazvao ”fenomenom globalnog fašizma”. To upozorenje je uglavnom ignorirano, da bi se danas ponovo pojavilo u  medijima potaknuto zbivanjima na svjetskoj sceni.

Prije točno četrdeset godina (1978.) najpoznatiji sovjetski pisac, nobelovac i disident Aleksandar Solženjicin (1918. – 2008.) je po prvi put u svom prisilnom izbjeglištvu odlučio javno nastupiti.

Nema u cijeloj povijesti ljudskog roda knjige koja je nadahnula više luđaka nego što ih je nadahnula Biblija. Na primjer, u američkim planinskim zabitima neki pentekostalni župnici na misama plešu i pjevaju sa zmijama u rukama i to je, tvrde, izraz njihove vjere u Isusa Krista.

Hrvatska je, kažu, odlučila. Hrvatska se, kažu, opredijelila za Evropsku uniju i SAD, a protiv Putinove Rusije. Neki to oprezno kritiziraju, mnogi entuzijastički podržavaju. A pri tome nitko, ama baš nitko, da postavi ključna pitanja: je li se Hrvatska odlučila u svojem, hrvatskom, interesu i koristi li takvo opredjeljivanje Hrvatskoj.

Kada su hrvatski hiperpatrioti pod nadzorom – da ne kažemo i visokim pokroviteljstvom – pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova u dva navrata spaljivali dva različita broja zagrebačkog tjednika Novosti, u tim su novinama gorjeli i eseji Sinana Gudževića, nesumnjivo najbolji i najvažniji autorefleksivni novinski tekstovi o kulturi i umjetnosti u živoj hrvatskoj književnosti.

Dana 22. rujna 1967. bio je petak, kao što će i ove, 2017. godine, 22. rujna biti petak. Tog dana je, prije točno pedeset godina, iz Saveza sovjetskih pisaca istjeran Aleksandar Solženjicin. Na prvu riječ to i nije bio tako značajan događaj, svakako ne čega bismo se pola stoljeća kasnije prigodno prisjećali.

Muslimanskog terorizma ne bi bilo da na Zapadu nema sekularizma, zanemarivanja vjere i vjerskih normi, smatraju neki istaknuti kršćanski poglavari, na primjer patrijarh moskovski i sveruski Kirill IV, ili pak kardinal Robert Sarah.

Pomirenje Srba i Hrvata i uspostavljanje trajno dobrih odnosa susjednih Republika Srbije i Hrvatske nužno je i bilo bi logično iz niza razloga. Srbi i Hrvati jedni uz druge živjet će još stoljećima i bilo bi neizdrživo, poražavajuće, ostanu li međusobni odnosi još dugo napeti, ispunjeni sumnjičenjem, neprestanim strahovima i nepovjerenjem. Hrvatskoj je stabilna i […]

(Opaska uredništva: Objavljujemo najvažnije dijelove intervjua s akademikom Enesom Karićem, profesorom Fakulteta islamskih nauka u povodu 40.-te obljetnice rada fakulteta, objavljenom u Preporodu – službenome glasilu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, br. 3 (1085) od 1. veljače 2017. Intervju je vodio Ekrem Tucaković, glavni i odgovorni urednik Preporoda, islamskih informativnih novina).

Jerko Bakotin, ”Bratstva i ubojstva, gajđin”, Algoritam, Zagreb, 2015. Publiciranje svojih zapisa s putovanja po stranim zemljama sadrži u sebi neke staromodne elemente, osim ako se putnik ne odluči iskustva uobličiti u neke propulzivnije forme. Može se potencijalni autor orijentirati recimo na tzv. znanstveni diskurs i napisati serioznu monografiju o zemlji koju je obašao. Ako […]

Govor povodom primanja mirovne nagrade njemačkog nakladništva 2015. Istog dana kad sam primio vijest o mirovnoj nagradi njemačkog nakladništva  otet je u Siriji Jacques Mourad. Dvojica naoružanih muškaraca su ušla u samostan Mar Elian na rubu gradića Qaryatein. Tražili su oca Jacquesa. Našli su ga, jasno, u skromnom, malom uredu koji je i njegov dnevni boravak i […]

Govor povodom primanja mirovne nagrade njemačkog nakladništva 2015. Istog dana kad sam primio vijest o mirovnoj nagradi njemačkog nakladništva,  otet je u Siriji Jacques Mourad. Dvojica naoružanih muškaraca je ušla u samostan Mar Elian na rubu gradića Qaryatein. Tražili su oca Jacquesa. Našli su ga jasno u skromnom, malom uredu koji je i njegov dnevni boravak i […]

I dok je nekada živio u pećinama, čovjek je svakako nastojao da mu krzno bude ljepše i kvalitetnije od susjedovog. Da o damama ne govorim (dokaz su gomile ženskog nakita uz kosture naših predaka). No pravo bilježenje razvoja ljudske mode (Haute couture) imamo, naravno, u stručnim knjigama.

Prije deset dana u zagrebačkoj su se zračnoj luci susrela dva orkestra. Tamburaški orkestar HRT-a letio je na turneju u SAD, a Zagrebačka filharmonija, i ja s njom, u Oman. Poželjeli su jedni drugima sretan put, ali poneki je tamburaš ipak izrazio blagu zabrinutost za filharmoničare što u ova vremena lete baš u arapski svijet.

Jürgen Todenhöffer bivši je njemački političar. Od 1972. do 1990. bio je zastupnik u Bundestagu, pripadnik desnog krila CDU. Uvjereni je, tvrdi kršćanin, studirao je pravo i političke znanosti, u ranoj je mladosti radio kao sudac.

Tomislav Jakić, vanjskopolitički novinar i dugogodišnji savjetnik predsjednika Republike Stjepana Mesića u posljednje vrijeme svoje članke objavljuje u tjedniku ”Novosti”. Nakon napada Islamske države na Pariz reagirao je člankom ”Svjetla se gase u Evropi” objavljenom na portalu ”Novosti” (i prenesenom na Autografu, op. D.P.).

Salaha Abdeslama, preživjelog terorista iz ekipe koja je provela pariški masakr u petak 13, osobu koju bjesomučno traže tajne i javne službe svega Zapada, a i agenti Islamske Države, jedni da ga uhite kao ubojicu, drugi da ga smaknu kao dezertera, britanski Sunday Times je opisao, kako smo jučer prenijeli, kao izgubljenu osobu nejasnog identiteta, […]

U noći od petka na subotu, 13.na 14.studenoga godine 2015. svjetla su se počela gasiti u Evropi (nimalo slučajno koristimo frazu šefa britanske diplomacije s početka Prvoga svjetskoga rata). Na sedam lokacija u Parizu, glavnome gradu druge najznačajnije države Evropske unije, napali su teroristi, prema informacijama dostupnima u trenutku pisanja ovoga teksta, pripadnici tzv. Islamske […]

Proljeće 1944. Divno je bilo gledati bezbrojne leteće tvrđave kako uz uzbudljivo brujanje motora lete preko nas prema rumunjskim naftnim poljima na sjeveroistoku, a nakon nekoliko sati u suprotnom smjeru, prema Italiji. Bilo je to u Požarevcu, istočno od Beograda, gdje sam s ocem brojao zadnje dane nacističke okupacije 1944. godine.

Jedan od najvećih srpskih pisaca Filip David gostovao je na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu, kao autor romana “Knjiga sjećanja i zaborava” i scenarija za film “Kad svane dan” u režiji Gorana Paskaljevića, također prikazanog na festivalu. Za roman koji govori o stradanju Židova u Srbiji u Drugom svjetskom ratu dobio je NIN-ovu nagradu, najpoznatiju […]

Na plaži, u ljetovalištu Bodrum, licem u pijesku leži dječak Ajlan al Kurdi. Videći sliku čitatelj novina najprije osjeti snažan poriv da uđe u fotografiju i dječaka okrene na leđa. Iako je mrtav, i ne može biti ništa drugo nego mrtav, nepodnošljivo je vidjeti ga s licem u pijesku.

Europa ima posla s tri problematična lidera koji se sve više pozivaju na svoju vjeru i oko nje grade svoju nacionalističku ideologiju. To su: pravoslavac Putin, kalvinist Orban i musliman Erdogan. Svi su oni populistički političari koji su korijene svoje nacionalne vjere otkrili u potrazi za moći, a u svojim su domovinama veoma popularni. Hvale […]

Sjećate se one stare kad se svi, navodno, nadignu u jurnjavi za lopovom galameći uglas – drž’te lopova! Bivao je to vazda najsigurniji znak da se lopov neće i ne želi uhvatiti… Ali ako ništa, znalo se barem da ga se, kobajagi, juri.

Sjećam se jedne tužne scene. Delegaciju žena Vijeća Europe vodio sam u posjet našim izbjeglicama smještenim u zgradama vojarne u Črnomercu. Tek su stigle tamo iz Vukovara i istočne Slavonije. Bez prtljage i novca, bez pravog smještaja. Istina, imale su krevete i dobile hranu, u sobama se pojavio znak ženske brige za smještaj.

Neko je minulih dana napisao kako je velika američka strategija zvana dugoročni plan za ostvarivanje nacionalnih interesa i uspješno suprotstavljanje najvećim neprijateljima – u rasulu. Priča sa istambulskom prevarom o stvaranju takozvane “ISIL-free zone” na sjeveru Sirije jedan je od kamičaka na kojima se temelji validnost ove procjene.

Dajte nam standardnu definiciju Istočne Europe. Tako je u vidu sažete zamolbe zapravo glasilo složeno pitanje jednog zbunjenog postdiplomca u tijeku mog nedavnog predavanja na jednom američkom sveučilištu. Većina Amerikanaca još uvijek razmišlja u jednostavnim kategorijama hladnoratovske podjele svijeta u kojoj je Istočna Europa donedavno jednostavno značila ”istočni blok”, zemlje ”iza željezne zavjese” pod komunističkom […]

(Opaska uredništva: U novom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Pozdravni govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića papi Franji.

Još od vremena starih Rimljana, kroz duga stoljeća i povijest ljudskoga roda, pronosi se kao neporeciva mudrost pitanje: “Za čiju korist?”, što ga valja postaviti, tako su još Rimljani zaključili, uvijek kada se traži odgovor na pitanje zašto se nešto dogodilo i tko je za to odgovoran. No, kako se sve mijenja, kako tehnika i […]

Noam Chomsky – Andre Vltchek, “O zapadnjačkom terorizmu: od Hirošime do ratovanja bespilotnim letjelicama”, Ljevak, 2014.   “Na žalost, konkurencija za naslov najvećeg zločina koji je počinio Zapad vrlo je žestoka”, jedna je od prvih rečenica najnovije knjige Noama Chomskog i Andrea Vltcheka “O zapadnjačkom terorizmu: od Hirošime do ratovanja bespilotnim letjelicama”.   Samo za […]

Noam Chomsky ugledni je lingvist i jedan od najistaknutijih američkih društvenih kritičara. Andre Vltchek bavi se pisanjem, snimanjem filmova i istraživačkim novinarstvom.   U knjizi “O zapadnjačkome terorizmu: Od Hirošime do ratovanja bespilotnim letjelicama ” Noam Chomsky, intelektualac, politički aktivist i disident poznat širom svijeta, razgovara o zapadnjačkoj moći i propagandi s filmskim producentom i […]

Dragi moji Hrvati,   premda je moje ime za sve vas nepoznato, pa stoga i moje mišljenje o vama za vas relativno nebitno, ipak vam se želim obratiti ovako javno. Želio sam da to bude preko Slobodne Dalmacije ili portala Dalmacija newsa, jer sam to moje, za vas nepoznato ime, po prvi put u Hrvatskoj […]

U komunizmu, bar onom jugoslovenskom, posebno u kasnijoj fazi, nije se živelo tako loše. Većina ljudi mogla je da ide na godišnje odmore, da putuje u inostranstvo, kupuje strane knjige i časopise, zaposlenost je bila gotovo garantovana, kada je neko dobio posao, nije bilo te sile, radio-ne radio, koja bi mogla da ga makne sa […]