autograf.hr

Imamo li odvažnosti propitivati vlastita vjerovanja, svjetonazore i prakse? Imamo li snage ustati protiv strukturalnog nasilja koje provode patrijarhalne institucije kako sekularne, tako i religijske?

Usporedimo li sadržaje dvaju novinskih tekstova iz dviju zapadno-europskih, na kršćanskoj civilizaciji izgrađenih zemalja, onog iz Republike Hrvatske ”Većina Hrvata vjeruje u Boga, seks prije braka ne smatraju grijehom, a kontracepciju prihvaćaju. Polovica ispitanih podržava zaređivanje žena za svećenice”, objavljenog na portalu Slobodne Dalmacije 1. srpnja 2022.

Nad svijetom se nadvila tamna sjenka nuklearnog rata. Sada to visi kao prijetnja, a mi trebamo živjeti, praveći se da toga nismo svjesni. S druge strane, riječi velikih mislilaca našeg vremena sve su više nalik riječima i mislima običnih ljudi. To samo potvrđuje ogromnu veličinu ljudske nesreće i jada, ljudske nemoći, čiji smo svi dio.

Dok smo u prazničnom raspoloženju, to pre svega podrazumeva spajanje nespojivog uz iznenadne spondiloze i prolive, virusne infekcije od tri dana za spojiti ili ponovnih iščašenja i preloma, a sve sa ciljem da napravimo amalgam od srede do sledeće srede.

Ako ste vjernik, ali ne volite ići u crkvu, ne volite institucionalizirane religije, za takve u Češkoj dvojica praških evangelističkih svećenika imaju rješenje – drže bogoslužbu u rock klubu. Nastupaju pod imenom Pastoral Brothers, a s humorističnim video uradcima liberalnih nazora nastoje približiti vjeru mlađim ljudima.

Prostor vjere uvijek mora biti prostor slobode. Drugim riječima, čovjek mora biti slobodan od zabrana njegovanja vjerničkog svjetonazora i praksi koje ga prate, kao i od pritisaka da to čini. Obje krajnosti bile bi ponižavanje i Boga i čovjeka.

Nagrada Templetonove zaklade valjda je financijski najprestižnija u svijetu, čak obilatija od Nobelove. Istina, uvijek je bilo pitanja po kojem kriteriju netko dobije gotovo milijun i pol dolara u džep – pa su moji ateistički sudrugovi znali reći da je to nagrada za one znanstvenike koji kažu nešto lijepo o religiji.

Ako me je kao čovjeka koji se dugo bavio teologijom što iznenadilo u posljednje vrijeme, onda je to zasigurno inicijativa pape Franje o promjeni teksta Očenaša.

Biti vjernik znači misliti/osjećati/vjerovati da Bog 100% postoji, uz možda minimalnu i sasvim formalnu mogućnost da ste pogriješili. S druge strane, biti ateist znači da se postojanju Boga pridaje 0% vjerojatnosti (ili najviše 0,000001%).

Nikad nitko nije objasnio kako se to postaje vjernik. Postane li čovjek vjernik kad se rodi, nakon krštenja, svete pričesti ili kad si pribavi prvi grijeh.

Bauk ateizma kruži Hrvatskom – par postotaka onih koji se smatraju ateistima već su toliko utjerali strah u kosti onoj nadmoćnoj katoličkoj većini koja je uvelike započela odapinjati otrovne strijele ne bi li kako spriječili da jednoga sudnjega dana baš ateisti postanu većina u Lijepoj našoj.

O elitnom američkom sveučilištu Notre Dame se vrlo malo zna u Hrvatskoj, a još manje u našim susjednim zemljama. Nešto će znati oni malobrojni koje zanima život velikog hrvatsko-američkog skulptora Ivana Meštrovića koji je svoju slavnu karijeru i životni put završio kao istaknuti profesori artist in residence na prelijepom kampusu u South Bendu u državi […]

Kada bi postojao i samo jedan hrvatski građanin koji bi se izjasnio kao vjernik neke druge vjere, a ne katoličke, ili koji sebe ne smatra vjernikom, šef države ne bi smio dati blagosloviti svoj ured.   Predsjednik Republike predsjednik je svih građana, pa i tog jednog nevjernika.   Državne institucije ne mogu biti predmetom ni mjestom za vjerske […]

Stefan Oster, novi inteligentni biskup Passaua, već je brižno upozorio. Biskupska sinoda u Rimu u listopadu ove godine, na kojoj se raspravljalo o očitom jazu između nauka Crkve o seksu, braku i obitelji i razmišljanja i ponašanja velike većine katolika sigurno nije donijela bitnu promjenu katoličke doktrine. “Mnogi će kritičari biti razočarani”, dao je do […]

(Napomena uredništva: Nismo do sada objavljivali dokumente ali to činimo iznimno zbog važnosti teme i zbog toga što bismo željeli potaknuti raspravu. Ograđujemo se pak od stavova koje iznose autor ili autori Poruke koju potpisuju hrvatski biskupi i osobito smo začuđeni što tako značajan dokument nema ozbilnije znanstvene aparature već donosi samo nekoliko usputnih fusnota). […]

Dvadeseto stoljeće obilježeno je mobilizacijom ateizma u političke svrhe. Poslije Revolucije 1917. u Rusiji je za Lenjina vladalo još ozračje relativne tolerancije prema fenomenu religije jer na nju se gledalo kao na nužan proizvod ugnjetavanja i materijalne prakse proletarijata: kao ‘‘izokrenuta svijest o svijetu“ religija će naprosto iščeznuti pred znanstvenom obaviještenošću i uklanjanjem uzroka njezina […]

Posljednjih je dvadeset godina to važna marijanska fešta, na televiziji je obavezno spomenu. ”Koncelebrirano misno slavlje u Zelenoj katedrali”, reče reporter državne televizije svečano, a ja mislim da je sve počelo na Veliku Gospu one godine, 1993. je, čini mi se, bila, kad je pokojni Franjo Tuđman helikopterom došao u Donji Proložac.   “Predsjednik se spustio zrakomlatom!”, vikali […]

Kraj godine koincidira s Božićem, razdobljem u kojem nas radost Isusova rođenja navodi da se pitamo o grešnosti, ne samo tuđoj nego i o vlastitoj. Temelj katoličkog nauka je istočni grijeh, a analiza toga pojma sugerira da iz njega ISTJEČU svi drugi grijesi. Po kršćanskom tumačenju, ljudski stvor postaje grešnim u času dolaska na svijet […]

Budućnost je čovječanstva u smjernome suživotu različitosti – jedna je od ključnih misli iz Papina govora održanoga 28. studenoga sudionicima opće skupštine Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog. Kako je javio Radio Vatikan a prenijela IKA, Papa je napomenuo da nije moguće misliti na bratstvo ”iz laboratorija” te je odlučno istaknuo da vjersku slobodu valja štititi […]