autograf.hr

Kad mi netko spomene Čeličnu lady koja je nogometnim huliganima stala na kraj, meni se momentalno zagropaju svi unutarnji organi, a moždane ni ne spominjem. A evo i zašto. Naime, lako je bilo Margaretici sve to dovest u red kad je njena Velika Britanija još prije 200 do 300 godina sve svoje divljake, razbojnike, krvoloke, […]

Nakon višegodišnjeg najavljivanja britanski je parlament objavio rezultate ”neovisnog” istraživanja o utjecaju Rusije na politička zbivanja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ključni se zaključak svodi na sljedeće: ”To što su nam do sada govorili (a riječ je o britanskoj vladi i obavještajnim službama) kako nema dokaza da se Rusija miješala u naše izbore, nikako ne znači da […]

Vijeće biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE) objavilo je u subotu 1. veljače u Bruxellesu priopćenje u povodu izlaska Velike Britanije iz EU, prenosi Kathpress.

Ka’e ovo? Pisac čist ponorel? A ča ti ga ja znan, čovik tribe valja se putiti u sve jezike svita. Jerbo, bi rekli stari mandrili: više znaju čovik i tovar nego sam tovar. But, I’ll try to translate my title for you, at the end of a story.

Analitičari britanske i ne samo britanske političke scene zabavljeni su nakon parlamentarnih izbora u Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon trijumfa Johnsonovih konzervativaca i katastrofalnog poraza Corbynovih laburista, uglavnom istraživanjem posljedica takvih rezultata za Britaniju, ali i za Evropsku uniju koju će Britanija početkom iduće godine definitivno (što ne znači nužno i nepovratno!) napustiti.

Prošlog četvrtka, 19. rujna 2019., Europski parlament usvojio je rezoluciju o ”važnosti europske memorije za budućnost Europe”. O važnosti sjećanja – memorije vode se brojne rasprave u okviru Vijeća Europe, a sada je ta rasprava ovom rezolucijom poprimila i oficijelne konotacije.

Francuski predsjednik Emanuel Macron uzeo je papir i pero u ruke – zapravo je sjeo za računalo – i obratio se, direktno i bez posrednika,  europskim građanima, njih 500 milijuna na broju.

Dva tjedna nakon što je Kosovo proglasilo da Sigurnosne snage Kosova prerastaju u Kosovsku vojsku, premijer prištinske vlade Ramush Haradinaj na svojoj službenoj Facebook stranici pohvalio se potpisivanjem sporazuma o ukidanju granica između Kosova i Albanije.

Najnoviji Eurobarometar svojim redovitim ispitivanjima javnog mnijenja u zemljama-članicama EU pokazuje da je Brexit uspio ipak u nečemu, a to je da su se Europljani trgnuli i malo ozbiljnije razmislili o budućnosti Europe i o sebi.

I najljući nogometni navijači priznat će, osim ako im navijačka pretjerivanja nisu oštetila mozak, da Svjetsko prvenstvo u Rusiji nije donijelo bogzna kakvu igru. Bilo je, istina, solidnih utakmica, od kojih je neke odigrala i Hrvatska, ali generalni domet prvenstva definitivno ne spada u najvišu klasu.

Što jedna budala upropasti, stotinu pametnih teško popravi. Ako ćemo pravo, budala baš i nije samo jedna, pametnih nema ni blizu stotinu, a o upropaštavanju možemo čitati svakodnevno.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova smoglo je snage da se u izjavi za medije desolidarizira sa SAD-om, predsjednikom Trumpom i njegovom objavom o napuštanju međunarodnog ugovora s Iranom o uporabi nuklearne energije u miroljubive svrhe.

Stogodišnjica početka Prvog svjetskog rata obilježena je i mnogim knjigama i studijama o događajima koji su doveli do prvog globalnog sukoba. Jedna od tih, koja mjesecima nije silazila s ljestvice najprodavanijih knjiga iz povijesti, bila je knjiga australijskog povjesničara Christophera Clarka s naslovom ”Mjesečari: kako je Europa ušla u rat 1914.”.

Prvi hladni rat završen je padom Berlinskog zida 1989. i definitivno je zapečaćen propašću Sovjetskog Saveza 1991. godine. U tome se stručnjaci za međunarodne odnose slažu, ali se ne slažu o datumu početka Drugog hladnog rata, zahlađenja odnosa koje uskrsava pretkonfliktne napetosti kakve su postojale na vrhuncu prošlog Hladnog rata.

Hrvatska je, kažu, odlučila. Hrvatska se, kažu, opredijelila za Evropsku uniju i SAD, a protiv Putinove Rusije. Neki to oprezno kritiziraju, mnogi entuzijastički podržavaju. A pri tome nitko, ama baš nitko, da postavi ključna pitanja: je li se Hrvatska odlučila u svojem, hrvatskom, interesu i koristi li takvo opredjeljivanje Hrvatskoj.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo uputilo je ovih dana dopis svim osnovnim školama svog kantona pozivajući se na Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju. Dopisom zahtijeva da “primjenjuju zakonsku odredbu koja predviđa da se nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada izvodi samo na jednom od tri zvanična jezika konstitutivnih naroda koje Zakon […]

Da nije bilo boraca Narodnooslobodilačke borbe i njihovog maršala Tita, danas Hrvatska i Slovenija ne bi pregovarale o granici u Piranskom zaljevu.

Teško bolesnicima koji boluju od rijetkih bolesti i vjernicima koji vjeruju u rijetke kultove. Prvi će umirati jer im neće biti lijeka, a drugima će vjera biti zabranjena čim vladar osjeti potrebu da se udvori većinskome kultu ili da se postavi na njegovo čelo.

Poblajhani fašist, sin matere Indonežanke, dakle nearijevsko, useljeničko smeće Geert Wilders izgubio je izbore, čime je, barem nakratko, izbjegnuta snažna marketinška kampanja za europske fašizme, od Marine Le Pen do Frauke Petry, jer se ni na našim naslovnim stranicama neće naslikavati nizozemska protuha, niti će vajni analitičari pijano slaviti skori raspad Europe i početak vjerskoga […]

Duboko sam razočaran Trumpovim arogantnim držanjem i izrazito nacionalističkim govorom na prekjučerašnjoj inauguraciji 45. predsjednika najmoćnije zemlje svijeta.

Praksa će pokazati što “the Donald” kani, a što će biti kadar, kakva će biti politika spram “euroatlantskih integracija”, a i što će od njega iznuditi lobby američke vojne industrije.

Početkom prošlog tjedna, investitor Nenad Bakić i Marijana Puljak, čelnica stranke Pametno, vodili su zanimljivu raspravu o autorstvu dva slogana: ”Umjesto gdje si bio ’91., gdje ćeš biti 2021?“ i ”Umjesto gdje si bio ’91 trebaš pitati gdje će tvoje dijete biti 2031.?“.

Ciničniji će reći da jednostavno nije moglo ni završiti drugačije – da jedna politička opcija koja je kanila doći na vlast prijetnjama, utjerivanjem straha, zajedništvom koje je cijepalo vukovarske kolone i salvom prijesnih ekonomskih laži – i nije mogla otići nego ovako kako odlazi, u kaosu, rasulu i agoniji.

”OK, dat ću vam trinaest epizoda, emitirat će se u listopadu, i to je sve. Sad svi van i primite se posla.“ Tako je glasio kratki odgovor Michaela Millsa, urednika zabavnog programa na BBC-u, kad su mu u proljeće 1969. godine petorica televizijskih komičara iznijeli ideju da naprave novi humoristično-satirički program, ”something completely different“.

Parlamentarni izbori održat će se za manje od mjesec i pol dana, pa je sada već izvjesno da najveće suparničke koalicije prije izbora nemaju namjeru predstaviti svoje gospodarske programe. Ono što su do sada predstavile svodi se na standardni repertoar općenitih floskula, s vrlo malo detalja i konkretnih mjera.

Europa je na izbjegličku krizu reagirala ratom protiv izbjeglica i šokantnim odsustvom bilo kakve empatije i humanizma. Izmučene i napaćene ljude koji su opasnim putem preko Sredozemlja i Balkana pokušavaju pobjeći od najsmrtonosnijeg rata u modernoj povijesti, onog sirijskoga, dočekuju zidovi, žice i policija. Europskim javnim prostorom ponovno otvoreno divljaju fašizam, rasizam i ksenofobija. 

I za okruglu tužnu obljetnicu genocida u Srebrenici obrukali su se gotovo svi  koji bi morali imati svijest o vlastitoj moralnoj i političkoj odgovornosti za srebreničku tragediju, što se moglo, nažalost, i očekivati. Kultura političke laži je doživjela vrhunac, uz sporadične iznimke poput pomena srebreničkim žrtvama 1. srpnja o. g. u središtu Ujedinjenih nacija (UN) […]

  Samo nekoliko dana uoči 9. svibnja 2015., Dana pobjede nad fašizmom, prof. Dejan Jović je izjavio da partizani nisu oslobodili Jugoslaviju 1945. godine. Sudjelujući u emisiji 3. programa Hrvatskog radija rekao je: ”Partizani su se svakako časno borili protiv fašizma, protiv okupatora, borili su se za očuvanje i zaštitu nacionalnih manjina, osobito Srba u […]

Na blagdan Purim, vjernici se prisjećaju događaja iz vremena prije više od pet stotina godina prije Krista, ali blagdan, tijekom povijesti, nije izgubio na svojem značenju. I u radosti slavi se čudesno spasenje židovskog naroda u jednoj neobičnoj priči u kojoj se nigdje izravno ne spominje Bog, ali providnost Njegova djelovanja je očita.

Ubrzo nakon napada Charlie je bačen u arenu, pretvoren u simbol za objavljivanje u medijima: bivši francuski predsjednik nazvao ga je “rat” protiv “civilizacije”. Figure su postavljene. Oni koji su na strani “civilizacije”, “Charliji”, i oni koji su na strani “barbarstva”, “teroristi”.   Ova opasna jeka događaja 11. rujna nabija vam prst u lice: ”S nama […]

Godina 2015.mogla bi ozbiljno ugroziti budućnost Europe. Nisu u pitanju samo zloguka predviđanja kakva inače očekujemo od dežurnih euroskeptika. I cijeli niz respektabilnih analitičara upozorava na neuralgične točke na kojima puca tkivo zajedničke Europe. Eurokriza svakako nije ništa novo jer se radi o kroničnoj bolesti koja traje već godinama, no u naše vrijeme je došlo […]

Mi smo baš jedan smiješan narod. S nama Hrvatima uvijek je nekakva komedija. Jedan vic, na primjer, mene ne prestaje nasmijavati, premda sam ga bezbroj puta čuo. Suprotno naravi viceva, koji se mogu samo jednom ispričati, svaki se put vedro zakikoćem, zagrcnem i suze mi od veselja pođu na oči kad čujem da nekakvi proleteri, […]

Rat, i to veliki rat od kojeg Europa bježi desetljećima, ponovno kuca na europskim istočnim granicama. Sve od Drugog svjetskog rata Europa je od rata na svom tlu bježala kao od zloćudne bolesti. Kada bi ratovi i izbili u njezinom dvorištu, kao devedesetih na Balkanu, Europa je bila potpuno paralizirana.   Da se pitalo Europljane, […]

Zahtijevamo brisanje ”sramoćenja” iz Kaznenog zakona   Hrvatsko novinarsko društvo zahtijeva da Ministarstvo pravosuđa i Vlada potpuno brišu (novouvedeno) kazneno djelo sramoćenja iz prijedloga izmjena Kaznenog zakona.   Novinarska struka ne može prihvatiti nedovoljna predložena ”poboljšanja” članaka 147. i 148. Kaznenog zakona prema kojima ”ne bi bilo kaznenog djela teškog sramoćenja ako počinitelj dokaže istinitost […]

John Le Carré jedan je od najznačajnijih, a i najpoznatijih svjetskih pisaca špijunskih romana. Među njegovim romanima nalaze se slavni naslovi, kao “Mala bubnjarica” (1983.), “Savršen špijun” (1986.), “Krojač Paname” (1996.) i “Brižni vrtlar” (2001.). Le Carréova djela osvojila su brojne ugledne nagrade, a prema više njegovih romana snimljeni su filmovi i televizijske serije.   […]

Hrvoje Prpić, osnivač i bivši vlasnik HG Spota, te pokretač Trilleniuma, najavio je da seli svoje poslovanje u inozemstvo, i to u Veliku Britaniju.   Čini to revoltiran sudskim rješenjem vezanim za navodne porezne nepravilnosti u Trilleniumu.   Trillenium je projekt koji je Hrvoje Prpić pokrenuo prije tri godina. Riječ je o online 3D trgovačkom […]

Škotski premijer Alex Salmond objavio je jučer u Glasgowu plan svoje vlade za neovisnost zemlje. U ”Bijeloj knjizi” na 649 stranica nazvanoj ”Vodič za nezavisnost Škotske” objasnio je razloge zbog kojih bi njegovi sunarodnjaci na referendumu planiranome za rujan sljedeće godine trebali glasovati za samostalnost i odvajanje Škotske od Velike Britanije.   ”To je najopsežniji […]

Donedavno su Velikom Britanijom kružili kamioni s reklamnom kampanjom Agencije za useljavanje. Oglas je pozivao ilegalne imigrante da se prijave vlastima koje će im pomoći da se vrate odakle su došli. Ako to ne učine, bit će uhićeni i deportirani. Nakon žestoke reakcije organizacija za zaštitu ljudskih prava, kampanja je zabranjena i prekinuta. No ovoga […]