autograf.hr

Vrlo neobičan doživljaj: pratite tridesetdvogodišnjeg muškarca, po svemu ispravnog i bliskog vašim današnjim svjetonazorima, kako u Parizu dočekuje oslobođenje grada od nacista i vrlo skori kraj Drugoga svjetskog rata, a biva sve nesretniji i ojađeniji, jer dok Francuska i svijet – ili ono što u historiografskim i književnim poopćenjima smatramo svijetom – već slave pobjedu […]

Mađarska, Poljska i Italija tri su velike europske zemlje čiji građani su se na izborima većinski opredijelili za desne stranke i konzervativnu politiku. Viktor Orban, Mateusz Morawiecki i Giorgia Meloni političari su koji na valu ekonomske krize nude s jedne strane pojednostavljena objašnjenja o uzrocima krize, a onda i jednostavna rješenja u koja, očito, građani […]

Jedina politički i moralno-logična odluka koju je moglo donijeti Europsko vijeće na svom zasjedanju od 23. lipnja 2022. bila je da dodijeli Ukrajini status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Svima je jasno da je to politička, što znači oportunistička odluka, a ne odluka u skladu s načelima na kojima je Europska unija izgrađena.

Tešku gospodarsku i zdravstvenu situaciju u Europi pogođenoj pandemijom koronavirusa Europska unija planira ublažiti tzv. Europskim planom oporavka za koji je predviđeno 750 milijardi eura.

Prošlog četvrtka, 19. rujna 2019., Europski parlament usvojio je rezoluciju o ”važnosti europske memorije za budućnost Europe”. O važnosti sjećanja – memorije vode se brojne rasprave u okviru Vijeća Europe, a sada je ta rasprava ovom rezolucijom poprimila i oficijelne konotacije.

Frank-Walter Steinmeier održao je možda najvažniji, a svakako jedan od najvažnijih govora u svom životu – napisale su njemačke novine Tagesspiegel o govoru koji je njemački predsjednik 1. rujna 2019. godine održao u Poljskoj. A kada predsjednik tako velike i važne zemlje održi govor života, bit će da je to nešto važno ne samo za […]

Jučer je uljuđeni dio Europe, nažalost ne i u Hrvatskoj (nisu to čak učinili ni hrvatski antifašisti!), obilježio 80. godišnjicu početka Drugog svjetskog rata (Autograf to jest obilježio prenošenjem kvalitetnog osvrta Miljenka Jergovića).

Drugi svjetski rat posljedica je niza međudržavnih sporazuma. Hitlerovom totalnom preuzimanju vlasti, poništenju posljednjih elemenata parlamentarne demokracije i uvođenju diktature prethodio je njemački sporazum s Vatikanom, koji je stupio na snagu 10. rujna 1933.

U kultnom filmu ”Casablanca”, čija je radnja smještena u dane Drugoga svjetskog rata, postoji scena napisana i odigrana po šabloni postupanja svih policija ovoga svijeta. U toj sjevernoafričkoj luci, u ono vrijeme pod vlašću ”višijevske Francuske”, dakle kolaboracionista, djeluje i pokret otpora. U trenutku kada šefu policije dojave da se u gradu dogodio incident, on […]

”Ako Europu želimo uništiti, onda slobodno možemo ovako nastaviti dalje. Ne možemo koristiti novac iz europskog proračuna, a da istodobno nismo solidarni u oblasti migracije. Ne možemo se zalagati za smanjenje davanja u europski proračun, a da nismo svjesni što podrazumijeva jedinstveno tržište.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka (valjda bi ispravno hrvatski trebalo reći: kancelarica!) Angela Merkel potpisali su 22. siječnja jedan značajan dokument protiv globalnog kaosa koji se širi Europom i svijetom.

Knjigu Martine Dalić ”Agrokor: Slom ortačkog kapitalizma” mogli bismo smatrati njezinom obranom pred sudom javnosti. Pritom su se njezini sponzori, ponajprije iz Vlade i institucija pod državnom kontrolom, pobrinuli da doista sva javnost bude upoznata s njezinom obranom.

 Italija je odučila igrati grubo prema Europskoj uniji. Pakt o stabilnosti, usvojen da bi se članice EU mogle othrvati krizi koja je gotovo preplavila Grčku, sada je prekršila Italija i odlučila zanemariti zajednički dogovor Europljana o stabilnosti javnih financija.

Najnoviji Eurobarometar svojim redovitim ispitivanjima javnog mnijenja u zemljama-članicama EU pokazuje da je Brexit uspio ipak u nečemu, a to je da su se Europljani trgnuli i malo ozbiljnije razmislili o budućnosti Europe i o sebi.

Sastanak na vrhu čelnika Evropske unije u Salzburgu ostat će, sva je prilika, zapamćen po tome da nije donio nikakvo približavanje Velike Britanije koja napušta Uniju i ostalih članica koje u njoj ostaju. A zapravo, trebao bi biti zapamćen po nečemu drugome – po tome da je na samitu u Mozartovu gradu postavljen i duboko […]

Kontrarevolucija na djelu? To je pitanje koje postavlja Jan Zielonka u svom eseju baš pod tim naslovom: ”Kontrarevolucija: poraz liberalne Europe”. Kako je moguće, pita se autor, da se trideset godina nakon poraza najvećeg protivnika liberalne demokracije – sovjetskog modela komunizma – demokratska Europa urušava pod naletima neofašista, nacionalista, populista, suverenista, religioznih fanatika i demagoga […]

Inicijativa Tri mora, koja je krenula iz Dubrovnika 2016. godine, postala je jedan od nosećih stupova hrvatske vanjske politike. Predsjednica Republike promptno je prihvatila poljsku inicijativu za stvaranje vertikalne osi srednje Europe, koja se u poljskom povijesnom imaginariju doživljava kao uskrsnuće ideje Miedzymorze, koju je početkom prošlog stoljeća lansirao poljski maršal Pilsudski.

Prošlog tjedna je Europski parlament premoćnom većinom glasova prihvatio izvješće što ga je pripremila Judith Sargentini, zastupnica skupine Zeleni/Slobodna alijansa, o Mađarskoj.

 Paradoksalno, ali je ”propast Zapada” opet na dnevnom redu. Oswald Spengler je 1922. prorekao propast zapadne, ”europsko-američke” civilizacije, zasnovane na dominaciji novca i novih medija – u ono vrijeme tiskovnih medija – i dekadansi demokracije.

Kao što sam u više navrata istaknuo, to što Ivo Josipović piše kolumne za naš portal ne znači da je Autograf.hr megafon ili PR glasilo Josipovićeve stranke. Niti će zbog toga što je prof. Josipović naš kolumnist na ovome portalu biti lišen kritika. Ova kolumna, pak, nije dogovorena sa Josipovićem, dapače, on nema pojma što […]

Kada su Karl Marx i Friedrich Engels pisali svoj ”Komunistički manifest” 1848., bauk komunizma je bio na dnevnom redu i on je, po njihovom mišljenju, kružio Europom. Danas je taj bauk nešto drukčiji, zove se populizam i ne širi se Europom, već cijelim svijetom.

Rasprava o Istanbulskoj konvenciji u hrvatskom društvu traje mjesecima i, čini se, došla je do točke u kojoj je gotovo nemoguće pomiriti dvije strane i istovremeno valjano ratificirati Konvenciju. Stječe se dojam da se u raspravi premalo koriste argumenti. Najčešće se govori o neprihvatljivosti termina “rod”, a moglo se čuti i da prava namjera Konvencije […]

Kada sam ljetos s ocem, prvi puta u njegovom životu, posjetio područje nekadašnjeg logora smrti Jasenovac (stajali smo ispred Bogdanovićeva spomenika umorenima), rekao sam tati: Okreni se oko sebe i gledaj dokle ti pogled seže, ovdje je zemlja natopljena krvlju Srba, Židova, Roma te drugih… i, nemoj nikada zaboraviti, naših ljudi – Hrvata.

Kad se pisalo posljednjih godina o Vatikanskim ugovorima procjenjivalo se koliko porezni obveznici svake godine moraju izdvajati za Crkvu. U prosincu smo dobili i Vladin službeni odgovor na zastupničko pitanje Anke Mrak Taritaš. Izdvajanja iz državnog proračuna za Katoličku crkvu od 2014.-2016. bila su 1,066 milijardi kuna, izvijestili su iz Vlade.

Bilo je zanimljivo ovih dana pratiti izvještavanje slovenskih medija o posjetu slovenskog premijera Mire Cerara hrvatskom kolegi Andreju Plenkoviću.

Piotr Szczęsny​ bio je kemičar, član Mense, znanstvenik. Živio je u mirnom, skladnom braku, žena mu je bila apotekarka, imali su dvoje djece. Volontirao je povremeno u nevladinim udrugama i bio društveno aktivan, premda je u posljednjih osam godina patio od depresije. Ali u oproštajnom je pismu apelirao da se za njegov čin ne traži […]

Fašizam je opet na ulicama Europe. Tu jednostavnu činjenicu se nakon 60 tisuća poljskih prosvjednika za “Bijelu Europu bratskih nacija”, “Čistu Poljsku”, koja poručuje “Izbjeglice van” i “Molimo se za Islamski holokaust” više ne može negirati, niti umanjivati.

Kampanja antisemitizma nakon smrti Slavka Goldsteina iznenadila nas je i zbog bijesa, ali i podteksta shvaćanja židovstva kao negativnog u odnosu na hrvatstvo. Epitet “mrzitelj svega hrvatskog” uočili su svi vlasnici smartphonea, tako da vjerujem da se mnogima prvo to upali u glavi kad samo pročitaju to ime – Slavko Goldstein.

Hrvatska bi bila skupa s državama koje kotiraju kao zabiti. Ta zajednica zemalja s Hrvatskom u sebi ne bi više predstavljala ”gomilu zabiti”, nego bi u svijetu bila prikazivana kroz hrvatsku sredozemnu/srednjoeuropsku kulturu i ljepote, iako bi vlast bila u rukama nekih drugih zemalja, tako se u hrvatskom izdanju sveznajuće Wikipedije objašnjava hrvatski zazor prema […]

Je li ovaj svijet zaista baš toliko glup? – pitao sam na kraju prošlotjedne kolumne. Pitanje je, nažalost, retoričko. Poljska redetaljica Agnieszka Holland, u ovom istom broju Večernjeg lista, na pitanje je li doista u odnosu na ljudski rod pesimistična, odlučno odgovara potvrdno. I odmah potom dodaje: “Ali ja se ne prestajem boriti”. U tome […]

Inicijativa triju mora ima veće razumijevanje u Bijeloj kući nego u Bruxellesu, a pogotovo Berlinu. Doživljava se, među ostalim (što je otežavajuća okolnost), kao Trumpov odgovor na jačanje njemačkog utjecaja u EU i daljnje slabljenje EU.

Ne volim ići u kupovine. Odabirem bez razmišljanja prvo što mi se svidi. Kasnije ne žalim i ne gledam jeftinije i bolje. Srećom, tu je kontrola. Moja draga mjeri, gleda slike i čita upute, rok trajanja, konzultira prijateljice.

Američki predsjednik Donald Trump sudjelovat će 6. srpnja u Varšavi na samitu inicijative Tri mora (Jadran-Baltik-Crno more) koju u Hrvatskoj zagovara predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja se čak i pohvalila kako je bila ključna osoba za to da Trump sudjeluje na varšavskom samitu.

(Opaska uredništva: Objavljujemo najvažnije dijelove intervjua s akademikom Enesom Karićem, profesorom Fakulteta islamskih nauka u povodu 40.-te obljetnice rada fakulteta, objavljenom u Preporodu – službenome glasilu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, br. 3 (1085) od 1. veljače 2017. Intervju je vodio Ekrem Tucaković, glavni i odgovorni urednik Preporoda, islamskih informativnih novina).

Dašak svježeg vjetra – tako je u studenome 2016. godine jedan zapadni diplomat komentirao dolazak Andreja Plenkovića na čelo Vlade. Njegov optimizam imao je konkretne razloge: povijesni revizionizam i novo širenje filoustaških sentimenata u javnom prostoru za vrijeme vlade u kojoj je glavnu riječ imao Tomislav Karamarko.

Miljenko Jergović, ”Wilimowski”, Fraktura, Zaprešić, 10/2016. Ernst Wilimowski stvarna je iliti povijesna ličnost, etnički Nijemac iz međuratne Poljske, poslije podanik Trećega Reicha i Zapadne Njemačke, nogometaš koji je počinio nekakvu ”izdaju Germanstva“ kada je iz kluba u kojem igraju samo folksdojčeri poput njega prešao u klub u kojem igraju ”obični“ Poljaci, a potom je igrao […]

Moj prvi dojam je razočaranje. Propustio sam čitati novine u nedjelju i izmakli su mi transkripti sa sastanka o spašavanju Branimira Glavaša iz pandži hrvatskog pravosuđa.

U klasifikaciji koju sam gore pokušao napraviti, činit će se da sam često pretjerivao, previše pojednostavljivao, iznosio neosnovane pretpostavke i izostavljao postojanje običnih, časnih motiva. To je bilo neizbježno, zato što u ovom eseju pokušavam izolirati tendencije koje postoje u mislima svih nas i pervertiraju naša razmišljanja, a da se ne javljaju u čistom stanju […]

Nemoguće je zaboraviti potresni snimak iz Sirije. Petogodišnji dječačić, spašen – tako je rečeno – iz kuće srušene u naletu Assadovih borbenih zrakoplova, prekriven prašinom i lica umrljanog krvlju, sjedi u stolcu, praznoga pogleda uprtoga tko zna kamo, očito ne shvaćajući što se događa oko njega i s njime.

Čuveni londonski zvonik, tik do Westminsterske opatije i parlamenta, jedan od simbola ne samo britanske metropole, nego i cijele Velike Britanije, nakon više od četiri desetljeća mijenja karakter. Njegovo će zvono, naravno, i dalje tući i on će, isto tako naravno, stajati na istome mjestu na kojemu stoji od polovice 19. stoljeća, kada je sagrađen.

Europi idemo na živce. I ona nama kad se usudimo junačiti. Obično smo do zla Boga servilni ili šutimo, ali ponekad ne ide, pa se malo pravimo važni. Na kraju, pred silom popustimo, pa se prepustimo malo bijesu, a malo žalovanju. Plakanje je taktika koja se nekad koristi i u politici, obično za domaće potrebe.

I ovaj put ista priča može biti ispričana na dva načina. U prvom, ikonopokloničkom, govori se o siromašnom dvadesetsedmogodišnjem električaru koji je dobio na lutriji, pa svojoj brojnoj obitelji kupuje prvi televizor i perilicu za rublje; u drugom, ikonoboračkom načinu pričanja priče mladi električar nije dobio na lutriji,

Sudeći po posljednjim zbivanjima u društvenom i političkom životu, srpska zajednica u Hrvatskoj ulazi u novo, nesigurno razdoblje: o aktualnim događajima, ali i budućim hrvatsko-srpskim odnosima razgovarali smo s profesorom zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti dr. Dejanom Jovićem, koji je i član Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.

Utakmica Europskog prvenstva u rukometu, odigrana u Krakovu između Poljske i Hrvatske, bila je, u preciznom smislu te riječi, čudo. Osim u teologiji, u svetim pričama i hagiografijama čuda su moguća u fikcionalnoj književnosti, u svijetu bajki, i u igri. Igrači, međutim, ne igraju zbog čuda, oni igraju da pobijede ili da odigraju svoju igru.

U trenutku kada je veći dio svijeta opet uvučen u žestoku raspravu o ravnoteži sigurnosti i slobode, Kancelarka postavlja velike zahtjeve pred njemački narod, a preko njihovog primjera također i pred nas ostale. Da iskazujemo dobrodošlicu. Da se ne bojimo. Da vjerujemo kako velike civilizacije grade mostove, a ne zidove, i da se ratovi dobivaju […]

U trenutku kada je veći dio svijeta opet uvučen u žestoku raspravu o ravnoteži sigurnosti i slobode, Kancelarka postavlja velike zahtjeve pred njemački narod, a preko njihovog primjera također i pred nas ostale. Da iskazujemo dobrodošlicu. Da se ne bojimo. Da vjerujemo kako velike civilizacije grade mostove, a ne zidove, i da se ratovi dobivaju […]

Mjesec listopad prošao je u znaku Chopina, najvećeg na svijetu natjecanja za pijaniste u dobi od 17 do 30 godina koje se svakih pet godina, dakle rjeđe nego Olimpijske igre, održava u Varšavi. Naravno, ne odnosi se to na Hrvatsku koja je zaokupljena predizbornom kampanjom kroz koju se prelama sve, pa i rijeke ljudi koje […]

Malo je moglo biti iznenađenih kada je početkom listopada nagradu Nike – najveću nagradu koja se dodjeljuje poljskim piscima – po drugi put dobila Olga Tokarczuk. Jedno od najvećih imena suvremene europske proze, pripovjedačica oko čijih knjiga u Poljskoj postoji ono iznimno rijetko suglasje kritike i publike te inozemne recepcije, Tokarczuk je danas amblematska figura […]

Godina 2015.mogla bi ozbiljno ugroziti budućnost Europe. Nisu u pitanju samo zloguka predviđanja kakva inače očekujemo od dežurnih euroskeptika. I cijeli niz respektabilnih analitičara upozorava na neuralgične točke na kojima puca tkivo zajedničke Europe. Eurokriza svakako nije ništa novo jer se radi o kroničnoj bolesti koja traje već godinama, no u naše vrijeme je došlo […]

Nitko ne želi rat. Ali sjeverna Amerika, Europska Unija i Rusija nezadrživo jure prema njemu, ukoliko konačno ne prekinu fatalnu spiralu međusobnih prijetnji. Svi Europljani, uključujući i Rusiju, snose zajedničku odgovornost za mir i sigurnost.   Ove riječi, istovremeno ispunjene dramatikom prekretnoga povijesnog trenutka i čamotinjom općih mjesta, nije napisao nikakav preplašeni aktivist, politički analitičar […]

”Ateizam znači bezboštvo, dakle odgajanje bez Boga. Tvrde da je to izraz napretka. Iz iskustva najnovijih događanja znamo da se bez Boga i protiv Boga ne odgaja plemenite ljude, a vrlo često se odgaja takve koji su stvorili Oswiecim.”   Tako stoji u izdvojenom okviru na trideset devetoj stranici udžbenika katoličkog vjeronauka za osme razrede […]

Nakon Škotske na redu je Katalonija – a na drugom rubu Evrope, malo preko njenih granica, faktički se osamostaljuje Kurdistan. A to je samo dio od, kažu, dvadesetak područja koja vape za neovisnošću u Evropi i na njezinim granicama.   Recimo odmah: jedino takvo područje koje se sada spominje u Hrvatskoj je “Slobodna Država Rijeka”, […]

– Imate nešto za prijaviti? – pukao bi carinik da ne zapita.   – Sve vam piše u papirima. Evo tu je dispozicija za uvoz, tu je i komercijalna faktura… – pukao bi i vozač da mu ne spusti.   – Ne pitam vas za papire. Ne zanima mene ono što piše nego ono što […]

Jutro nakon Ultre grad djeluje spokojno i tiho kao da je završio međunarodni kongres neurokirurga, a ne razulareni stadionski plesnjak sedamdeset tisuća poklonika elektroničke muzike. Druga je godina ove priredbe, a mi se još uvijek ne možemo naviknuti na to da su razgolićeni i tetovirani klinci dobro odgojeni i dragi. “Topro jutro”, pozdravile su uljudno […]

Chil Rajchman rođen je 14. lipnja 1914. u Lódźu, preživio je pakao Treblinke, a nakon bijega iz logora sakrivao se do kraja rata. Zapisi o njegovu životu u logoru nastali su odmah nakon bijega, a čuvao ih je za sebe. Emigrirao je u Urugvaj 1946., gdje je i preminuo 2004. “Ja sam posljednji Židov” knjiga […]

U mraku kresne šibica i osvijetli ruku koja pali dvije svijeće na stolu oko kojeg židovska obitelj pjesmom pozdravlja početak šabata. U nekoliko kadrova svijeće dogorijevaju, sve dok se ne ugase. Tako počinje film ‘‘Schindlerova lista” iz kojeg u tom trenutku nestaje boja i nastupa doba mraka, dočarano crno-bijelim slikama, s izuzetkom crvenog kaputića jedne […]

Kardinal Stanislaw Dziwisz imao je zadatak spaliti zapise nakon smrti pape koji će uskoro biti proglašen svetim. Taj dnevnik je upravo objavljen u Poljskoj. Za Nedjeljni ga je analizirao naš dopisnik iz Vatikana Inoslav Bešker.   Možda će se doimati nepriličnim, ali otvoreno je pitanje je li bilješke Karola Wojtyle – biskupa, kardinala, pape – […]

Slika posljednjih dana: revolucionari s Majdana u Kijevu podigli su drveni katapult. Njim žele bombardirati miliciju. Kada mi u Poljskoj kažemo “Ukrajinci”, onda mislimo “Kozaci”. Pred očima nam se ukažu divlji jahači. Doduše, Kozaci iz davnih vremena najviše su se borili u pješadiji. Bili su majstori opsade. Konstruirali su stroj za opsadu, koji su nazivali […]