autograf.hr

(Opaska uredništva: Ovaj bi esej Umberta Eca trebalo ponavljati barem jednom godišnje dok ga svi naši čitatelji ne zapamte. Zato ga i ponavljamo). Godine 1942, kada sam imao deset godina, osvojio sam prvu regionalnu nagradu na Ludi Juvenilesu, dobrovoljnom i obavezujućem takmičenju za mlade italijanske fašiste, što će reći – za svakog mladog Italijana. Retorički […]

(Opaska uredništva: Ovaj bi esej Umberta Eca trebalo ponavljati barem jednom godišnje dok ga svi naši čitatelji ne zapamte. Zato ga i ponavljamo). Godine 1942, kada sam imao deset godina, osvojio sam prvu regionalnu nagradu na Ludi Juvenilesu, dobrovoljnom i obavezujućem takmičenju za mlade italijanske fašiste, što će reći – za svakog mladog Italijana. Retorički […]

(Opaska uredništva: Tekst ponavljamo zbog toga što je tema itekako aktualna). Godine 1942, kada sam imao deset godina, osvojio sam prvu regionalnu nagradu na Ludi Juvenilesu, dobrovoljnom i obavezujućem takmičenju za mlade italijanske fašiste, što će reći – za svakog mladog Italijana. Retorički vješto elaborirao sam na temu ”Trebamo li umrijeti za slavu Mussolinija i […]

(Opaska uredništva: Tekst ponavljamo u povodu smrti velikoga profesora, pisca i novinara, ali i zbog toga što je tema itekako aktualna). Godine 1942, kada sam imao deset godina, osvojio sam prvu regionalnu nagradu na Ludi Juvenilesu, dobrovoljnom i obavezujućem takmičenju za mlade italijanske fašiste, što će reći – za svakog mladog Italijana. Retorički vješto elaborirao […]

Vjeran Zuppa, ”Subjekt kao gost – Mala hermeneutika dramskog lika”, Durieux, Zagreb, 2014. Dva pojma zauzimaju središnje mjesto u ovoj knjizi Vjerana Zuppe, uglednog pisca, esejiste, dramatologa i, nadasve, ”teatarskog čovjeka”. To su pojmovi subjekta i lika, koji tvore tematsku i problematsku okosnicu njegovih razmatranja ili, možda je bolje reći, njegovih diskurzivnih majstorija.

Izbjeglička kriza je samo vršak ledene sante koju čini nepravedan ekonomski sustav, pa krizu treba rješavati na izvoru, ondje gdje nastaje, gdje su ratovi i glad razlozi zašto ljudi bježe – opetovao je, lakonski jednostavno, papa Frane u intervjuu portugalskome Radiju Renasença.

(Opaska uredništva: Objavljujemo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice). U javnom prostoru ništa nam tako nedostaje kao dobrih riječi. Riječi koje oslobađaju dobre energije i omogućuju dobre odnose. Zatrpali smo se međusobnim podjelama te često ne vidimo više ljude. Ne vidimo više jedni druge. Bez ljubavi, riječi ponižavaju, a bez tišine kritika postaje osuda. A iz […]

Franjo Topić, ”Teologija povijesti i Hans Urs von Balthasar”, Synopsis, Zagreb – Sarajevo i Napredak, Sarajevo – Zagreb, Biblioteka Znakovi vremena, urednik Drago Pilsel, 12/2014., tvrdi uvez, 148 str. Nova knjiga mons. dr. Franje Topića, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu i predsjednika Hrvatskog kulturnog društva Napredak, pod nazivom “Teologija povijesti i Hans Urs von […]

U Njemačkoj 1933. na zao glas došli su književni kritičari. Partiji i Führeru, koji su se tek spremali da osvoje apsolutnu vlast i zabrane sve druge stranke i politička mišljenja, a naročito ona nedomoljubna, lijeva i komunistička, što će se i dogoditi nakon smrti starog Hindenburga, književna kritika i novinska polemika bile su neprihvatljive jer […]

(Opaska uredništva: Tekst objavljujemo ponovo, nakon više od godinu dana, jer ga mnogi tada nisu pročitali a bilo bi dobro da ga uzmu kao obavezna duhovna vježba i u povodu 70. godišnjice pobjede nad nacizmom odnosno završetka Drugog svjetskog rata u Europi, osobito kada se u Hrvatskoj opet žali za ustašama i zagovara NDH). Godine […]

Godinu i pol nakon gašenja ”Ferala”, u veljači 2010. ”Slobodna Dalmacija” ”razvalila” je kako je Splitsko-dalmatinska županija 2007. obnovila napuštenu školu u selu Gardun u Dalmatinskoj zagori ne bi li arheolozi pod vodstvom Mirjane Sanader, supruge bivšeg premijera, u njoj mogli – odlagati alat.

Kada sam prije nekoliko godina telefonskim putem bila zamolila, danas nažalost pokojnoga profesora Zorana Kravara, bi li napisao recenziju za djelo Renéa Guénona „Vladavina kvantitete i znaci vremena“, on je kratko zastao pa odgovorio: „Da, naravno da ću napisati, ali znajte… to neće biti pozitivna, nego negativna recenzija.“

U našem obrazovnom sistemu na svim nivoima, od Vukovog otkrića Kosovskog deseteračkog ciklusa do danas, održava se mit o Kosovskom boju, o junacima i izdajicama, sve poimence. Naš najbolji poznavalac srednjevekovne književnosti, novosadska profesorka Jelka Ređep (1936.-2014.) prokopala je sva svedočanstva i relevantne arhive, od osmanskih do bečkih i peštanskih, te nošena kritičkim duhom u […]

Damir Karakaš, “Blue Moon”, Sandorf, Zagreb 2014.   Novinarka Globusa u portretu pisca, u kojem se na nekoliko stranica uglavnom razmatra to gdje se u Zagrebu nekad mogla kupiti kožna jakna, ponesena majčinstvom ispovijeda čitateljima da je kćeri zavještala svoju kožnu jaknu.   Na tu ispovijed nadahnuo ju je Karakašev roman “Blue Moon” koji, kako […]

Sredinom sedamdesetih prošlog veka posećivao sam London, stizalo se lako, nije bila potrebna viza, a od novinarske plate sam mogao da dva puta godišnje izdvojim za avionsku kartu. Sve me je zanimalo; London je, kako je pisao S. Johnson, uvek povod da se razmišlja o slatkoći života u svetskoj metropoli. Knjižare na svakom koraku, od […]

Ako je Danilo Kiš svoj život i sudbinu ulagao u književnost, tada bi se o Kišu i njegovoj književnosti trebalo pisati isto tako: nudeći svoj život kao potvrdu vjerodostojnosti priče o Kišu. Mark Thompson toga se  drži. Ovo je knjiga njegova života.   *   Biti žestoki antikomunist, a iskazivati jednako žestok prezir prema nacionalistima, […]

Piše: Đorđe Krajišnik   Izdavačka kuća Fraktura iz Zagreba organizuje početkom septembra drugi Festival svjetske književnosti.   Tim povodom razgovarali smo sa Seidom Serdarevićem, idejnim tvorcem Festivala i glavnim urednikom Frakture, o konceptu ovog književnog događaja, njegovom značaju, festivalizaciji književnosti, književnoj kritici, izdavaštvu…   Nije čest slučaj da se organizuju festivali književnosti, stoga me zanima […]

Na državnoj Smotri literarnog, dramskog-scenskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo, koja se održala od 25. do 27. ožujka 2014. u Primoštenu sudjelovalo je preko 490 učenika i njihovih mentora, učitelja i nastavnika koji su ih pripremali i pratili. Ovaj zbornik sadrži literarne i novinarske radove učenika osnovnih i srednjih škola, koji su i ove godine u […]

Zrinka Pavlić studirala je sociologiju, a za život zarađuje prevođenjem i pisanjem TV kritika. Dosad je objavila knjigu eseja “Svijet i praktična žena” i knjigu priča “Pet priča i krafne”. Iako je priče iz njezine treće zbirke “Imaš vatre?” bez problema moguće čitati svaku za sebe, likovi iz njih – saznat ćete kada pročitate knjigu do […]

Piše: Gordana Tintor   (Želeći sačuvati od zaborava onaj bolji dio hrvatskog novinarstva, nastao prije Googlea, Forum kreće sa serijom tekstova iz tog vremena. Prvi je “pretisak” razgovora novinarke Gordane Tintor s nedavno preminulim Kolumbijskim piscem i nobelovcem Gabrielom Joséom Garcíjom Márquezom objavljenog u magazinu Start 1979. godine).   Autor knjige “Sto godina samoće” jedini […]

U javnom prostoru ništa nam tako nedostaje kao dobrih riječi. Riječi koje oslobađaju dobre energije i omogućuju dobre odnose. Zatrpali smo se međusobnim podjelama te često ne vidimo više ljude. Ne vidimo više jedni druge. Bez ljubavi, riječi ponižavaju, a bez tišine kritika postaje osuda. A iz ponižavanja i osuđivanja zacijelo ne može niknuti bolji […]

Knjiga donosi izbor su iz filmskih kritika koje je Dejan Durić (1981.) u proteklih pet godina kontinuirano objavljivao na portalu Filmovi.hr, za koje je dobio i nagradu ‘‘Vladimir Vuković“ Hrvatskoga društva filmskih kritičara za filmsku kritiku u 2011. godini. Durićevi  interesi su psihoanalitička kritika, komparativna književnost, književnost i pamćenje te filmska kritika.   Osamdesetak filmskih […]

Cvjetko Milanja jedan je od vodećih hrvatskih književnih povjesničara, kritičara i teoretičara pjesništva, koji je u svom petoknjižju “Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000.” skenirao, deskribirao i tipologizirao glavne i rubne pojave u hrvatskome pjesništvu posljednjih pola stoljeća.   U ovoj knjizi, svojevrsnom ‘‘dodatku“ Milanja sabire kritike, prikaze i studije koji su ostali “po strani” […]

Teško je ne složiti se s urednicom knjige Jadrankom Pintarić koja kaže: “Ne morate se slagati s Petkovićem, ali valja mu priznati metodu: njegov književni ukus je (i postat će) historijskim – na početku tisućljeća i u sljedećem desetljeću zapisan je kao arbitar pjesničkog umijeća. Sviđalo se to nama ili ne.”   Kritičar Petković piše […]

U jednom ogledu, nastalom potkraj 19. stoljeća, Matoš je zaključio da putovati znači gubiti iluzije. Nema dvojbe da je Matoš jedan od najvećih hrvatski pisaca – i putopisaca – ali kao vojnom dezerteru, njegova inozemna lutanja bila su više vođena razlozima nužde nego slobode. Spomenuti ogled objavljen je 1898. u zagrebačkim ”Narodnim novinama”, a nastao […]