autograf.hr

Jedna od prvih latinskih izreka koju gotovo svatko nauči vrlo rano, neovisno o tome je li učio latinski jezik ili ne, je Ciceronova Historia est magistra vitae. U toj je izreci najpreciznije izraženo ono što bi trebao biti cilj onoga koji proučava i uči povijest – poslužiti se poviješću kako bi unaprijedio svoju sadašnjost i […]

Slobodan Šnajder, ”Doba mjedi”, TIM press, Zagreb 2016. Roman ”Doba mjedi” Slobodana Šnajdera se mora čitati više puta. Kaže se da je metafizika ono zbog čega neku knjigu čitamo ponovo. To je zapravo ono što je otkriveno knjigom, ono radi čega se piše.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Već više od dvije tisuće godina brojimo godine počev od događaja koji je, kako reče Hegel, stožer oko kojega se okreće sveopća povijest. Ili barem povijest tzv. Zapada. U knjizi Le grands inventions du christianisme, što ju je 1999. priredio René Rémond (u hrvatskom prijevodu Velika iznašašća […]

Već više od dvije tisuće godina brojimo godine počev od događaja koji je, kako reče Hegel, stožer oko kojega se okreće sveopća povijest. Ili barem povijest tzv. Zapada. U knjizi Le grands inventions du christianisme, što ju je 1999. priredio René Rémond (u hrvatskom prijevodu Velika iznašašća kršćanstva objavljena 2010.), autori kušaju odgovoriti na pitanje:

Hrvatska javnost, napose vladajući HDZ, koji ima najveći broj zastupnika u Evropskom parlamentu iz Hrvatske, nenadano je suočena s neofašizmom. Ovaj put ne radi se o domaćemu nego o stranom, koji dolazi iz prijateljske susjedne države Italije.

Pokušaj osvjetljenja izvora totalitarizama Mnogi su filozofi dali odlučujuće impulse za nastanak totalitarizama. Mnogi su nastupili i kao njegovi kritičari. Prema Erichu Voeglinu je srednjovjekovna gnoza prethodnik i krivac totalitarizama. Za Erwina Faula totalitarizam nije ništa drugo do moderni oblik makijavelizma. Jacob L. Talmon mu traži korijene u Francuskoj revoluciji. Hannah Arendt u imperijalizmu i […]

Danas jedan značajan dio novinara prati Facebook statuse raznih političara i zvijezda reality showa – a Pernar, kao jedna prilično dobra smjesa i jednog i drugog, mnogima dobro dođe da napišu kakav članak kad već nema pravih vijesti.

Da je čovjek zaokupljen ”gluposti ceremonijalnoga” i (be)smislom vremena ne predstavlja spoznajno-teorijski novitet. I dok Aristotel naučava da je ”vrijeme kretanje”, sv. Augustin mu parira tumačeći da je ono ”sjećanje, gledanje i očekivanje”, a obojici Martin Heidegger odgovara da je ”vrijeme horizont razumijevanja bitka”.

Zoran Grozdanov, ”Odbojna riječ – Smrt Boga kod Ranoga Hegela i ranoga Moltmanna”, Fabrika knjiga, Beograd, 2016. Mala su-razmišljanja uz knjigu Zorana Grozdanova o teologiji Jürgena Moltmanna

Da li bi Isus iz Nazareta odgovorio na molbu za intervju u povodu obljetnice njegova uskrsnuća? Kakvo blesavo i ukalupljeno pitanje! Ma Isus je (bio je i jest spreman odgovoriti svakom suvremeniku) zanimljiv svakom naraštaju, svakoj sredini i u svakoj situaciji. Pa On je za mene Alfa i Omega, početak i svršetak svega stvorenog!

Zdravo Zorane, čestitam vam na uspješnoj doktorskoj disertaciji. Molim vas da približite našim čitateljima što ste željeli poručiti svojom tezom, čime ste se bavili i zašto. Hvala vam na čestitkama. U svojoj doktorskoj radnji bavio sam se poimanjem smrti Boga kod Hegela, njemačkoga filozofa iz 19. stoljeća, i njegova utjecaja na ranu misao njemačkoga protestantskog […]

Sustavno istraživanje filozofije mladoga Hegela i teologije ranoga Moltmanna opterećeno je brojnim preprekama koje se ponajviše odčitavaju u nedostatku sustavnoga bavljenja Hegelom u djelima ranoga Moltmanna. Te prepreke su utoliko snažnije izražene što Moltmann na nekoliko mjesta eksplicitno postavlja Hegelov spekulativni Veliki petak u središte svoje rane teologije.

Knjiga “Ljudsko odnošenje” Hotimira Burgera sastoji se od kraćeg predgovora, u kojemu se nastoji pokazati do koje mjere je odnos kao odnos ključna dimenzija ljudskoga opstanka i ljudskoga odnošenja, i od deset studija. Osnovna tematika knjige upire na tezu da je čovjekova fundamentalna odlika da stvara odnose, a ta se sposobnost ili kompetencija bazira na iskustvu […]

Ima li nakon nedavnog obilježavanja, slavljenja i veličanja godišnjice osnutka NDH dvojbi oko pokliča ”Za dom – spremni”? Nema, kao što ih nikad nije trebalo ni biti. Jer je više nego jasno da oni koji to izvikuju nisu ”spremni” za Nikolu Šubića Zrinskog, bana Jelačića ili recimo Antu Starčevića već isključivo za Rafaela Bobana, Juru […]

Predrag Finci, ”Čitatelj Hegelove estetike”, Naklada Breza, Zagreb 2014.   Predrag Finci, sarajevski filozof s londonskom adresom, objavio je ove godine svoju petnaestu knjigu. Knjiga pod naslovom Čitatelj Hegelove estetike jedanaesto je autorovo djelo objavljeno u ovom tisućljeću i ujedno sedma knjiga objavljena u Zagrebu (dvije knjige objavila je izdavačka kuća Demetra a četiri su […]

Petnaesta Fincijeva knjiga bavi se Hegelovim shvaćanjem umjetnosti i mogućim “novim čitanjem” njegove “Fenomenologije duha”.   U prvom dijelu knjige Finci razmatra problem umjetnosti i mjesto estetike u sklopu Hegelova filozofskog sustava te podrobno analizira značenje jedne od najprjepornijih Hegelovih tvrdnji da je umjetnost postala prošlost. Tema drugog dijela Fincijeve knjige jest Hegelova ‘‘Fenomenologiju duha“ […]

Jean-Luc Nancy suvremeni je francuski filozof i jedan od najutjecajnijih filozofa današnjice. Svjetsku je reputaciju stekao studijom ‘‘Razdjelovljena zajednica“ (La communauté désoeuvrée).   “Muze” su jedna od onih uzbudljivijih i provokativnih knjiga o nastanku, razvoju i “suštini” umjetnosti. Otvarajući je esejom ”Zašto postoji više umjetnosti, a ne samo jedna?”, Nancy se hvata u koštac s […]

Kardinal Stanislaw Dziwisz imao je zadatak spaliti zapise nakon smrti pape koji će uskoro biti proglašen svetim. Taj dnevnik je upravo objavljen u Poljskoj. Za Nedjeljni ga je analizirao naš dopisnik iz Vatikana Inoslav Bešker.   Možda će se doimati nepriličnim, ali otvoreno je pitanje je li bilješke Karola Wojtyle – biskupa, kardinala, pape – […]

Poslije dugog razdoblja zajedničkoga života što ga zovemo kršćanskom kulturom živimo u vremenu traume odvajanja Crkve i svijeta. Pod utjecajem dvostruke želje: vlastite da vlada u ime Božje i ljudske da po njoj uživa Božju zaštitu, Crkva je u prošlosti mogla učvrstiti svoj autoritet u mnogim područjima udaljenima od njezine vlastite kompetencije, odnosno njezina vlastita […]