autograf.hr

Moram početi preliminarnim upozorenjem kako ova kolumna nema apsolutno nikakve veze s mojim znancem Francisom Fukuyamom i njegovom kontroverznom neohegelijanskom tezom o kraju povijesti. Ovdje se radi o dalekosežnom značenju i eshatološkom dovršenju povijesti koje se temelji na uskrs(nuć)u Isusa Krista nakon njegove smrti na križu.

(Opaska uredništva: Prenosimo razgovor koji je fra Ivan Tučić vodio s nadbiskupom koadjutorom Riječke nadbiskupije i administratorom Dubrovačke biskupije Matom Uzinićem za portal Polis.ba).

Drugi vatikanski koncil, nadasve ”Gaudium et spes” (Radodst i nada), prožet ponizno solidarnim otvaranjem svijetu, objava je rata ”duhu palanke” u Crkvi.

Obrazovanje je prvotna zadaća Crkve, rekao je papa Franjo primivši 7. prosinca u audijenciju voditelje katoličkih nevladinih organizacija.

Kada mislimo o toleranciji prema drugima i drugačijima, prva je misao da se radi o nacionalnoj ili vjerskoj različitosti. Na priznavanje prava različitih tjera nas pravednost: da jači ne ”zgnječe” slabije,  da brojniji ne ”usišu” malobrojne.

Pod pretpostavkom da se može govoriti o zasebnom filmskom žanru, filmovi o Isusu, bili oni direktni, indirektni ili transfiguracije Isusove osobe, otvaraju cijeli niz pitanja. Ostavljajući po strani kompleksnu filmsku analizu[i] – filmske teorije i refleksije, ovaj tekst želi problemski dotaknuti nekoliko pitanja koja se odnose na postavljenu temu: odnos religije i umjetnosti, odnos religija […]

”Ja sam uvjereni katolik i želim živjeti u državi u kojoj kao katolik mogu živjeti bez ograničenja. Ali ne želim živjeti u državi koja propisuje/određuje svim građanima da žive kao katolici. U tome je velika razlika”, kazao je Elmar Block, europski poslanik CDU-a (kršćanskih demokrata) na tribini u Europskom kongresu u Paderbornu.

U srijedu, 13. lipnja (2018.) svečano je obilježena 50-obljetnica djelovanja izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost. Tom prigodom održan je i znanstveni kolokvij ”Vjera i kultura”. Njime je, čini se, zatvoren krug obilježavanja kojim se javnost mogla prisjetiti nastojanja oko koncilske obnove Crkve u nas, nastojanja čije su važni protagonisti bili utemeljitelji Kršćanske sadašnjosti:

U što vjeruju političari. Kome vjeruju? Tko im vjeruje? Jednostavan odgovor bio bi da ne vjeruju ni u što i da im nitko ne vjeruje. Nije tako jednostavno. Ne zato što svi nisu isti. Nisu. Ali problem je dublji. ”Politics is the art of the possible, the attainable — the art of the next best”, […]

U televizijskim raspravama o Istanbulskoj konvenciji, pred najširom javnošću dogodilo se nešto čega inače u Hrvatskoj baš i nema: unutarcrkvena javnost. Kada je nakon zagrebačkog prosvjeda protiv ratifikacije konvencije na Hrvatskoj televiziji Kristina Pavlović, predsjednica konzervativne i Crkvi bliske udruge Grozd, rekla da se čuo glas hrvatskog naroda i vjernika, sugovornica Ana Raffai, katolička teologija […]

 V.Religiozna produktivnost blasfemijskog u kasnoj moderni: društvena relevantnost i ljudski diskurs o Bogu Polazeći od Isusovog križa a iz kršćanske perspektive može se s pravom reći da se u samom temelju kršćanstva nalazi spoznaja o mogućnosti preobrazbe blasfemičnog u ono spasonosno jer križ, nekoć sredstvo smaknuća od Boga prokletog (Pnz 21, 22-23), neočekivano po Isusu […]

Svoju vjerodostojnost sučelice socijalnoj nepravdi Crkva ne može sačuvati ukoliko karitativno djelovanje ne poveže s društvenim angažmanom usmjerenim raskrinkavanju grešnih struktura izrabljivanja i tlačenja.

U Zagrebačkoj (nad)biskupiji tijekom devetsto dvadeset godina njezinoga postojanja održano je trideset biskupijskih sinoda. Posljednja, ujedno i prva nadbiskupijska sinoda, daleke 1925. godine, za nadbiskupa Antuna Bauera.

U dokumentu ”Gaudium et Spes” Drugi Vatikanski koncil nije zamislio ulogu Crkve kao korištenje moći. Htjeti dijeliti radosti i nadanja čovječanstva – činilo se da otkriva optimizam gotovo onkraj stvarnosti, ali to je bilo programatsko nadahnuće.

Što god mislili o uputama biskupa pred upravo okončane izbore, u jednom imaju pravo: teško da se može političko/društveno djelovanje katolika odvojiti od njihove vjere.

U svom osvrtu (u Glasu koncila) doktor Ivica Raguž primjećuje kako će njegov tekst izazvati podsmijeh mnogih ljudi. Ne, doktore Raguž, to što ste naveli u vašem tekstu Marijina poslušnost i žene danas neće izazvati podsmjeh, već sablazan. Sablazan, nevjericu i duboku tugu da jedan visoko obrazovan teolog, dekan KBF-a (u Đakovu) proizvoljno tumači biblijske […]

Koliko je nužno da se Crkva suzdrži od svojih poruka u političkom prostoru? Vjernici odnosno pripadnici vjerskih zajednica uglavnom su odrasle osobe, (uglavnom) pri zdravoj pameti (kako tko) i znaju razmišljati, procjenjivati i odlučivati – netko više, netko manje. Kao glasač svatko snosi odgovornost, a tu odgovornost ne može svaljivati na Crkvu, niti mu Crkva […]

Da postoje takozvane progresivne struje (kojima su radosti i nade, jednako kao i žalosti i patnje ljudi vlastita vremena važni) i konzervativne struje u Crkvi (kojima je važno jedino očuvanje koncepata vjerskih istina) poznato je barem još od objavljivanja spornih papinskih dokumenata: dokumenta pape Pija IX. Syllabus 1864. i enciklike pape Pavla VI. Humana vitae […]

Sarajevo se 6. lipnja 2015. godine moglo ponovo voljeti bez zadrške, jer je i bilo na trenutak lijepo kao u vrijeme XIV. zimskih olimpijskih igara Sarajevo ’84. Ta zimska čarolija od prije 30 godina se pokazala, nažalost, samo par godina potom kao ”labuđi pjev” i Sarajeva i SR BiH i SFRJ, jer se tonulo u […]