autograf.hr

Prethodnu nedelju (znači tjedan) naše nahije obeležile su vidljive bezbednosne mere koje su preduzete u prestonom gradu zbog dolaska ”prijatelja” sa Istoka. Postavlja se pitanje kakve bi mere bile na snazi da nam je dolazio neprijatelj i kako bi to sve izgledalo.

Je l’ se i dalje ne sećate aprila meseca, sada već prošle godine, kada je Evropski sud za ljudska prava (Strazbur) ocenio da je obavezna vakcinacija, zapravo, ”neophodna u demokratskom društvu”. Radilo se o predmetu obavezne vakcinacije dece u Češkoj protiv bolesti poput difterije, tetanusa, dečije paralize i sličnog s ocenom da se zaista zadire […]

U svijetu se pooštravaju mjere prevencije radi sprječavanja bolesti COVID-19, a najizravnije su pogođeni oni koji se i dalje odbijaju cijepiti. S obzirom na dinamiku i strogost mjera, velike su šanse da države prijeđu u fazu obveznog cijepljenja i drago mi je da se već vodi rasprava o učincima obveznog cijepljenja u akademskim krugovima.

Dana 21. studenoga prošlo je točno četiri godine otkad je šestogodišnja djevojčica Madine Hosseini poginula u naletu vlaka na hrvatsko-srpskoj granici nakon što je hrvatska policija nju i njezinu obitelj vratila u Srbiju. Ima li neke simbolike u tome da je baš tri dana prije toga, 18. studenoga, na vukovarski Dan sjećanja, Europski sud za […]

Istina se ipak nije mogla sakriti, usprkos svim naporima Vlade i vrhova hrvatskog pravosuđa. A istina je da je USKOK jednostavno arhivirao slučaj Softver u kojem se sumnjiči Gabrijela Žalac, bivša ministrica Plenkovićeve Vlade za korupciju i malverzaciju europskih fondova. Tvrdnje čelnica USKOK-a Vanje Marušić i DORH-a Zlate Hrvoj Šipek da slučaj protiv Gabrijele Žalac […]

U srijedu 20. listopada 2021. godine s početkom u 10 sati u hotelu Laguna u Zagrebu priređuje se ”besplatna edukacija za novinare o Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu” u okviru projekta ”unapređivanja transparentnosti rada Ureda zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu”.

Konferencijski optimizam U društvu, ne samo našemu, već i globalno, ipak vlada priličan optimizam. Barem ako je suditi po brojnim međunarodnim konferencijama, onima on-line, ali i onima uživo, za koje me pozivima obasipaju razni ugledni organizatori.

Anu Mariju Braim, umirovljenu višu policijsku inspektoricu u Odjelu za analizu Ministarstva unutarnjih poslova prisilno drže zatvorenu u Bolnici za osobe lišene slobode u Zagrebu od 23. prosinca 2019. godine.

Najviši pravni akt naše domovine je Ustav Republike Hrvatske. Jedan, kažu neki, prevaziđeni dokument koji bi valjalo prekrojiti i zašnirati da odgovara vremenu u kojem živimo kako bismo se manje mrzeli ako već nismo u stanju da se poštujemo i, ne daj mi te Bože, volimo.

Andrej Plenković napravio je puni krug. Početak mandata obilježen mu je proustaškim provokacijama. Kninom je na proslavi Oluje 2016. marširala skupina crno odjevenih momaka, koji se nedvosmisleno legitimiraju uzvikujući ”Za dom spremni”, a potom se u Jasenovcu postavlja ploča zagađena istim ustaškim pozdravom.

Unatoč činjenici da je vijest o tome kako je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbio raspravljati o tužbi koju je Joe Šimunić podnio protiv Hrvatske dobila značajan prostor u medijima, analize čitavog slučaja su izostale. Što je šteta, jer je slučaj iznimno poučan i zaslužuje širu problematizaciju koju ću ovim tekstom načeti.

Smjena godina – prijelaz u novu: ljudi si međusobno žele sve najbolje i svako dobro’. Hajde da vjerujemo i osnažimo optimizam, iako je teško prijeći preko potisnutih, a ipak nagrizajućih strahova i zlogukih slutnji.

Ljeto je i pije se pivo. Krigla u ruci ili, još bolje, zelenkasta hladna boca potiču na razmišljanje o svemu i svačemu. Prvo, koliko je danas u slobodi i demokraciji piti pivo postalo pravo, pa čak i patriotska obaveza. Moram podsjetiti kako je borba za tu slobodu trajala desetljeća i kako je tražila žrtve.

Pravnim zlouporabama i manipulacijama su, suprotno namjeni, u službu sprečavanja informacija stavljeni Zakon o pravu pristupa informacijama, Ured povjerenice za informacije i znatnim dijelom nadležni Visoki upravni sud.

Građani Republike Hrvatske i većine ostalih europskih tranzicijskih zemalja izgubili su iluziju i nadu da svoje pravne interese mogu rješavati efikasno i pravedno na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

U kolumni prošlog tjedna najavio sam da će u četvrtak, 9. studenoga u Novinarskom domu u Zagrebu na Okruglom stolu govoriti i Guido Raimondi, predsjednik Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Guido Raimondi, predsjednik Europskog suda za ljudska prava, treba sudjelovati na Okruglom stolu o Europskom sudu za ljudska prava koji će se održati 9. studenoga 2017. (četvrtak) u 16 sati u Novinarskom domu u Perkovčevoj ulici br. 2, Zagreb.

Dostavljeno mi je pismo iz zatvora u Lepoglavi. Pismo je datirano 17. siječnja 2017. godine, ali potrajalo je dok je stiglo do mene, a onda sam morao i sam zastati.

Čitateljica iz Rijeke (podaci poznati redakciji) piše: ”Mislim da je Ustavni sud mene prevario i doveo u zabludu. Imam napismeno sve proturječno, jer su donijeli tri različita rješenja o istoj stvari.

Pozivam čitatelje čije su tužbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu proglašene nedopuštenima bez pisane i obrazložene sudske odluke, a kojima je na taj način uskraćeno pravo na sudsku zaštitu, da se organiziraju i zajednički zahtijevaju pravo pristupa sudu.

Objavljeno je da ”20 hrvatskih sudaca predstavljaju sigurnosni problem za Republiku Hrvatsku”, navodno u godišnjem izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) ”dostavljenom predsjednici i premijeru”. Da Sigurnosno-obavještajna agencija ima ozbiljne informacije utemeljene na zakonitim dokazima da je”20 hrvatskih sudaca sigurnosni problem za Republiku Hrvatsku”, zakonski bi bila dužna prijaviti to Državnom odvjetništvu ili eventualno zahtijevali od nadležnih […]

(Napomena: Ispod ove kolumne Ivice Grčara u nastavku pročitajte zanimljivu polemiku suca Đure Sesse i našega novinara). Desetak čitatelja javilo se nakon što smo prenijeli iz Le Monda izjavu Guida Raimonda, novog predsjednika Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, da će ”do ljeta početi tužiteljima dostavljati pisane i obrazložene sudske odluke” umjesto pisamca u […]

Čitatelji i dalje za ovu rubriku redovito pišu o svojim svakidašnjim problemima s državnim službama i službenicama kao da nema značajnih izbora zakazanih za 8. studenoga 2015. godine. Premda uzročno povezane, svakidašnje teme čitatelja na prvi pogled nisu podudarne sa značajnim predizbornim temama.

“Dies Irae” ili Dan gnjeva, tekst iz 13. stoljeća koji je, smatra se, napisao Tommasso da Celano, opisuje Sudnji dan ili Strašni sud, kako neki kažu. Taj zadnji, Sudnji dan, duše dolaze pred Božje prijestolje gdje se preispituje njihov život. Dobri su spašeni, a zli bačeni u vječni plamen.

Među sedam pisama čitatelja dobio sam i kratki upit: ”Zanima me, s obzirom na to da već imam zaštićeni račun, a trebao bih dobiti uplatu za honorar za članak, da li mogu zaštititi i iznos tog honorara“?

Sudeći po komentarima u elektroničkim porukama čitatelja, presuda Vrhovnog suda u slučaju Franak očito je i dalje vodeća tema. Zanimljivo je da ima i čitatelja koji, kao i suci Visokog trgovačkog suda i Vrhovnog suda Hrvatske, zaokupljeni socijalnim kontekstom ovog spora, smatraju da su korisnici kredita morali biti svjesni kakav ugovor potpisuju i da sada […]

U hrvatskim medijima ustrajno se izbjegavaju teme o kršenju ljudskih prava, osobito prava pristupa sudu. Ljudska prava u Hrvatskoj najčešće se krše u pravosuđu, djelatnostima raznih obavještajnih službi, te Ministarstvu financija (osobito Poreznoj upravi) i ostalim službama državne uprave. Pojednostavljeno, hrvatska država najviše krši ljudska prava hrvatskih građana. A odskora se hrvatskim građanima uskraćuje zaštita […]