autograf.hr

Na prvi dan zime, 21. prosinca 1624. godine, na rimski trg Campo de’ Fiori nagrnula je gomila znatiželjnika. Svemoćna inkvizicija naložila je da se na mjestu gdje je živ zapaljen Giordano Bruno spale slike, spisi i leš prokletog zatočenika Anđeoske tvrđave, preminulog 8. rujna 1624.

Umrla je kraljica Velike Britanije Elizabeta II. i, nakon skupih protokola i ceremonija koji su trajali desetak dana, napokon 19. rujna (2022.) sahranjena da počiva u miru. Prateći događanja od njezine smrti do sahrane te prisjećajući se povijesti i simboličke težine britanske monarhije, teško se oteti dojmu koliko sličnosti postoji između monarhije i ustroja Katoličke […]

Papa Franjo je 9. listopada 2021. godine otvorio prvu fazu Svjetske biskupske sinode na temu ”Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje”. Papa namjerava usmjeriti Crkvu na zajedništvo, na sudjelovanje u obavljanju njezinog poslanja, drugim riječima na sinodalnu Crkvu.

Promjena koju je donio Drugi vatikanski koncil, a da je odmah bila vidljiva i osjetna svima svakako je ponajprije liturgijska: svećenik više nije okrenut leđima vjernicima, a mise su govorene na jeziku zemlje u kojoj su služene. No učinci su mnogo dalekosežniji.

Omiljeni varaždinski kapucin i jedan od najistaknutijih hrvatskih teologa Bono Zvonimir Šagi (11. prosinca 1932. – 16. studenoga 2020.) imenom i djelom neraskidivo je vezan uz glasovitu Kršćansku sadašnjost (KS) u Zagrebu.

Na jesenskom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK), upriličenom u Zagrebu od 16. do 18. listopada, bilo je riječi o potrebi da se oživi ekumenski dijalog i suradnja. Požeški biskup Antun Škvorčević, predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, iznio je kolegama nacrt dokumenta o ekumenizmu koji bi valjalo pripremiti i usvojiti.

Lennon je jednom prilikom, u sklopu kratkog, lirskog mudroslovlja rekao kako je život ono što nam se događa dok mi razmišljamo o drugim stvarima. U današnjim okvirima bismo mogli reći kako je stvarnost ono što nam se događa izvan okvira onog što vlasnici medija smatraju da je stvarnost.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Već više od dvije tisuće godina brojimo godine počev od događaja koji je, kako reče Hegel, stožer oko kojega se okreće sveopća povijest. Ili barem povijest tzv. Zapada. U knjizi Le grands inventions du christianisme, što ju je 1999. priredio René Rémond (u hrvatskom prijevodu Velika iznašašća […]

Kada je riječi o područjima u kojima kršćani artikuliraju vlastitu vjeru, liturgijsko/sakramentalno i moralno područje zacijelo nisu jedina. Ni dostatna. Čovjek vjere, ukoliko pristaje živjeti u svom vremenu i unutar društva u kojem se zatekao, pozvan je nastojati oko razumijevanja vjere kako unutar vlastite tradicije i njezina razvoja, tako i unutar ljudske događajne i intelektualne […]

Od trenutka kad je izabran, papa Franjo nailazi na otpore u Crkvi, i kod njezinog institucionalnog dijela (biskupa i svećenika), i kod teologa i vjernika. Tisuće konzervativnih teologa i svećenika diljem svijeta potpisuju peticiju u kojoj od biskupa traže da papu Franju proglase heretikom.

Engleski književnik i televizijska ličnost Clive James nije vjernik, bilježi se agnostikom. Uoči jednoga prošlog Božića govorio je na BBC-ju o Isusu:

Već više od dvije tisuće godina brojimo godine počev od događaja koji je, kako reče Hegel, stožer oko kojega se okreće sveopća povijest. Ili barem povijest tzv. Zapada. U knjizi Le grands inventions du christianisme, što ju je 1999. priredio René Rémond (u hrvatskom prijevodu Velika iznašašća kršćanstva objavljena 2010.), autori kušaju odgovoriti na pitanje:

Željko Mardešić (1933. – 2006.) je u razgovorima volio kazati da je Drugi vatikanski koncil najveći događaj u njegovom životu koji je snažno odredio njegov znanstveni rad i vjernički angažman. Upravo su riječi: koncil, kršćanin, dijalog  odredile misao, duh i djelo ovog dubokog mislioca, za mnoge ”prorok naše sadašnjosti i budućnosti” ili bolje reći dubinski […]

Istina svakog čovjeka sadržana je u jeziku, a neistina u neartikuliranome kriku. Artikulirana ljudskost je ona koja se može jezikom izreći i potvrditi se u relacijama.

Možda bismo trebali moliti za milost manjine. Kao da je od nas većine slaba korist u pogledu izgradnje mira danas ovdje u Hrvatskoj ili ovdje u Europi. Na čemu možemo toj većini zahvaliti da je u etničkom, religioznom, rasnom smislu pridonijela afirmaciji ljudskosti?

Uvijek je zanimljivo pogledati i čuti konferenciju za novinare što ju papa Franjo, nakon posjete nekoj zemlji obično drži u avionu na povratku u Rim. Tada kaže svoje dojmove, komentira značenje susreta što ih je imao i stavlja ih u širu povijesnu perspektivu.

Engleski katolici dobit će ove godine neobičnoga sveca. Bio je na dugom čekanju – 133 godine. Ime mu je John Henry Newman (London, 21.2.1801. – Birmingham, 11.8.1890.), kardinal. Već za života zvali su ga svecem, što je on odlučno odbijao. Poslije smrti Rim ga je odbijao proglasiti svecem. Rani slučaj traženja vjerničkog puka ”Santo subito!” […]

U današnjoj Hrvatskoj, oštro podijeljenoj na političku desnicu i ljevicu, na vjernike i ateiste, na bogate i siromašne, teško je naći osobu poput Jadranke Brnčić koja će htjeti razumjeti jedne, druge i treće i pritom biti kritična prema svima i svemu što se protivi etičkim i humanim vrijednostima koje je sama sebi postavila.

Život mi je dugo bio u znaku Stepinca. Kao valjda jedini još živi svjedok iz crkvenih redova iz 40-ih i 50-ih godina želim ispričati nekoliko vlastitih, makar neizravnih, dodira s nadbiskupom i kardinalom Stepincem. Rodio sam se prije nego što je on postao nadbiskupom i moje sjećanje na njegovo ime i sveprisutni fotoportret seže u […]

(Opaska uredništva: U četvrtak 13. rujna je bila 50. godišnjica izlaska iz tiska Zagrebačke Biblije. Ali se kao službeni datum objave uzima 14. rujna. Tim je povodom u srijedu 26. rujna održan/a simpozij/komemoracija na zagrebačkom Kaptolu u organizaciji Kršćanske sadašnjosti, a u sklopu prvog međunarodnog znanstvenog skupa ”Hrvatski prijevodi Biblije – jezikoslovni i kulturni pristup”, […]

Godine 1947., nakon rata, vlada Republike Irske uputila je papi Piju XII. poziv da sjedište Katoličke crkve premjesti u Irsku u slučaju da komunisti preuzmu vlast u Italiji, za što je postojala ozbiljna bojazan. Irskom ambasadoru u Vatikanu Papa je odgovorio: ”Oh, Irska, kamo bih drugamo mogao ići nego u Irsku!” Poput Šimuna Petra Isusu: […]

U televizijskim raspravama o Istanbulskoj konvenciji, pred najširom javnošću dogodilo se nešto čega inače u Hrvatskoj baš i nema: unutarcrkvena javnost. Kada je nakon zagrebačkog prosvjeda protiv ratifikacije konvencije na Hrvatskoj televiziji Kristina Pavlović, predsjednica konzervativne i Crkvi bliske udruge Grozd, rekla da se čuo glas hrvatskog naroda i vjernika, sugovornica Ana Raffai, katolička teologija […]

Kakve su nijanse svjetonazora ateista može se vidjeti iz nedavno objavljene knjige Drage Pilsela “U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo”. Kao teološki školovan novinar i publicist Pilsel priprema još jednu knjigu koju će ispuniti razmišljanja vjernika o njihovoj vjeri, a obje knjige zajedno bit će poziv na raspravu i aktualno svjedočanstvo o […]

 V.Religiozna produktivnost blasfemijskog u kasnoj moderni: društvena relevantnost i ljudski diskurs o Bogu Polazeći od Isusovog križa a iz kršćanske perspektive može se s pravom reći da se u samom temelju kršćanstva nalazi spoznaja o mogućnosti preobrazbe blasfemičnog u ono spasonosno jer križ, nekoć sredstvo smaknuća od Boga prokletog (Pnz 21, 22-23), neočekivano po Isusu […]

Da se biskupi, svećenici i laici ne slažu oko interpretacija sadržaja vjere koju ispovijedaju, nije novina u povijesti Katoličke crkve.

Čini se da je restauracija Crkve otišla tako daleko da Drugi vatikanski koncil gotovo da se nije dogodio, što bi mnogi htjeli. Bojim se da ne toliko radi brige oko nauka Crkve, koliko bojazni za svoje tronove i džepove.

1.Kasnomoderna definicija blasfemije: susretište religioznog i sekularnog diskursa Da bismo se probili do nove definicije blasfemije koja bi bila primjerena uvjetima egzistencije u kasnoj moderni, dakako istodobno iz sekularnog i religioznog rakursa, nužno se pobliže pozabaviti jazom koji razdvaja kulturu u kojoj živimo – u prvom redu na Zapadu – od kulture u kojoj se […]

Gotovo da smo navikli vidjeti pripadnike religija tamo gdje se rađaju podijeljenosti i nasilja, gdje se govori s prezirom ili s osjećajem nadmoći o ljudima drugih uvjerenja i vjera, gdje se osuđuju drukčiji, gdje se pokušava utjecati na politiku u ime vlastitih interesa, gdje je zalaganje za socijalna pravdu, za najsiromašnije, marginalizirane i diskriminirane posljednja […]

III. Blasfemično u religioznim temeljima: potisnuta subverzivnost Sve do sad rečeno moglo bi se sažeti kao poziv na duboku skepsu prema blasfemijskom prigovoru povezanom s dualističkom matricom, tim više jer u višeznačnom prostoru ljudskog nema vanjske objektivne točke s koje bi se jednom zauvijek moglo ustanoviti što jest, a što nije blasfemija, pa čak ni […]

”Bezbožnička kletva za Boga može biti ugodnija od aleluje pobožnika“ Martin Luther ”Mesija, sin Marije, prolazio pored grupe židova. Klevetali su ga. No, on je njih blagoslivljao. Njegovi se učenici začudiše: ‘Drugi te kleveću a ti njih blagoslivljaš?’ Isus uzvrati: ‘Svaki čovjek može dijeliti samo ono što posjeduje.’“ Michael Asinet Palacios

 Dana 13. ožujka 2013. na balkonu bazilike sv. Petra pojavio se pomalo stidljiv čovjek i zaželio okupljenoj gomili dobru večer: Sorelle e fratelli… buona sera. Kako je počeo govoriti, tako mu glas postajao sigurnijim i osmijeh svjetlijim. A na kraju, nagnuo je glavu pred okupljenima i zamolio blagoslov.

Kontinuitet protkan novostima – to bi moglo biti geslo papinske službe u posljednjih nekoliko stoljeća, pa se mirno može primijeniti i na sadašnjeg poglavara Katoličke crkve Franu, kome se u ponedjeljak 13. ožujka u večer navršavaju četiri godine otkako je izabran u konklavu u Sikstinskoj kapeli, u petom glasanju.

U Zagrebačkoj (nad)biskupiji tijekom devetsto dvadeset godina njezinoga postojanja održano je trideset biskupijskih sinoda. Posljednja, ujedno i prva nadbiskupijska sinoda, daleke 1925. godine, za nadbiskupa Antuna Bauera.

Vjeru smo strpali među crkvene zidove i uvalili ju kao prijetnju ponad naših postelja, odričući joj njezin prostor koji je sam život.

U dokumentu ”Gaudium et Spes” Drugi Vatikanski koncil nije zamislio ulogu Crkve kao korištenje moći. Htjeti dijeliti radosti i nadanja čovječanstva – činilo se da otkriva optimizam gotovo onkraj stvarnosti, ali to je bilo programatsko nadahnuće.

Tko imalo poznaje život Crkve u društvu, zna koliko je zala znala činiti kroza svoju povijest. Ta činjenica, s jedne strane, mnogima dobro dođe kada hoće napadati Crkvu kao takvu, dok, s druge strane, pripadnici njezine hijerarhije to još uvijek nevoljko priznaju jer im je ugled Crkve važniji od istine.

Branko Ančić je profesor sociologije i bavi se sociologijom religije Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Sa Sinišom Zrinščakom autor je rada “Religija u javnoj sferi – analiza društvenih očekivanja” koji je prije par godina otkrio da više od 80 posto vjernika smatra da se Crkva ne bi smjela petljati u rad Vlade. U suradnji […]

Poruka pape Franje konferenciji o nenasilju i pravednom miru, 11.-13. travanj 2016. (Radio Vatikan) Papa Franjo je poslao poruku sudionicima velike konferencije koju organiziraju međunarodna organizacija Pax Christi, katolička mreža izgradnje mira i Papinsko vijeće za pravdu i mir na kojoj se razmatra tema: ”Nenasilje i pravedan mir: doprinosi katoličkom razumijevanju i opredjeljenju za nenasilje“.

Nakon početnoga poleta u koji je, po Drugom vatikanskom koncilu, Crkva ušla i u području ekumenizma, pokazalo se da dijalog s drugim kršćanskim Crkvama, s drugim svjetskim religijama i svijetom uopće, nije tako jednostavan.

Na znanstvenom kolokviju o 50. obljetnici završetka Drugoga vatikanskog koncila i 25. obljetnice smrti Josipa Turčinovića predavanje ”Drugi vatikanski koncil i njegovi učinci” održao je prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić.

“Međureligijska” opća audijencija u prigodi 50. obljetnice koncilske deklaracije “Nostra aetate”, Vatikan, 28. listopada 2015. Na audijenciji su bili prisutni predstavnici različitih religija i sudionici međunarodnog kongresa koji je tim povodom organiziralo Papinsko vijeće za međureligijski dijalog u suradnji s Povjerenstvom za vjerske odnose sa židovstvom Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana i Papinskim sveučilištem […]

“Međureligijska” opća audijencija u prigodi 50. obljetnice koncilske deklaracije “Nostra aetate”, Vatikan, 28. listopada 2015. Na audijenciji su bili prisutni predstavnici različitih religija i sudionici međunarodnog kongresa koji je tim povodom organiziralo Papinsko vijeće za međureligijski dijalog u suradnji s Povjerenstvom za vjerske odnose sa židovstvom Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana i Papinskim sveučilištem […]

Papa Frane istupio je s inicijativom koja može ostati u arhivima kao jedna od brojnih papinskih izjava koje nisu promijenile ni Katoličku crkvu ni svijet, ali koja bi mogla – razvije li se do krajnjih konsekvencija – stubokom izmijeniti i poziciju samih papa i odnose među kršćanskim crkvama, a možda i među kršćanima raznih vjeroispovijedi.

Da postoje takozvane progresivne struje (kojima su radosti i nade, jednako kao i žalosti i patnje ljudi vlastita vremena važni) i konzervativne struje u Crkvi (kojima je važno jedino očuvanje koncepata vjerskih istina) poznato je barem još od objavljivanja spornih papinskih dokumenata: dokumenta pape Pija IX. Syllabus 1864. i enciklike pape Pavla VI. Humana vitae […]

U subotu, 23. svibnja 2015., u San Salvadoru Katolička crkva je službeno blaženim proglasila nadbiskupa Óscara Romera kao mučenika, čovjeka koji je zbog svoga zauzimanja za siromašne i obespravljene ubijen prije 35 godina, točnije u nedjelju 23. ožujka 1980. Ubijen je nakon čitanja liste počinjenih zločina, ali i imena počinitelja i njihovih žrtava. A činio […]