autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
(Su)život susjeda
Senad Hevešević
Suvremeni potrošački svijet nemilice troši resurse planete Zemlje, a jednako nemilice troši mnoge plemenite ideje, proglašava ih mrtvima, nepotrebnima…
Jednoj od tih ideja prilazi na različite načine te je imenuje integracijom, multikulturalizmom, susretom, suživotom, a tiče se temeljnog i neizbježnog dijela identitetskog samodefiniranja kroz susret s drugim i/ili drugačijim.
Europa (kako god je definirali) traga za određenjem koje će omogućiti unutarnji mir i pomiriti moralna načela, povijesnu ulogu i ekonomski prosperitet Europe.
U kojoj god političkoj formi Europa egzistirala u sljedećih sto godina i gdje god povlačili granicu onome što nazivamo Europom, jedno od ključnih pitanja bit će samorazumijevanje Europe kroz odnos prema onima koje dio Europljana smatra drugim i drugačijim.
U procesu sazrijevanja samorazumijevanja Europe pojmovi identiteta, integracije i multikulturalizma su vrlo fluidni pojmovi.
U kojoj god političkoj formi Europa egzistirala u sljedećih sto godina i gdje god povlačili granicu onome što nazivamo Europom, jedno od ključnih pitanja bit će samorazumijevanje Europe kroz odnos prema onima koje dio Europljana smatra drugim i drugačijim
Vjerujem da toj debati i tom procesu Republika Hrvatska može ponuditi i praktični doprinos. Za navedeno nudim konkretan primjer: projekt ”Novi susjedi” koji Centar za kulturu dijaloga (nevladina udruga vezana uz Islamsku zajednicu u Hrvatskoj) provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova RH.
Radi se o projektu kroz koji se određenom broju osoba s odobrenom međunarodnom zajednicom pomaže prilikom pune integracije u hrvatsko društvo.
Zašto je važno govoriti o ovom projektu unutar šireg konteksta brojnih integracijskih projekata koje na različite načine provode, npr. države članice Europske unije?
Suradnik CKD-a u ovom projektu je Islamska zajednica u Hrvatskoj koja kroz ljudske i organizacijske potencijale u projekt unosi stogodišnje iskustvo u radu na integraciji.
Na projektu rade ljudi s terena čiji su korijeni na ovom tlu, a koji, kroz kulturnu medijaciju, razumiju i pomiruju tenzije do kojih neizbježno dolazi u trenucima prilagodbe novom okruženju.
Zanimljivo je primijetiti da se razdoblje provedbe projekta podudarilo s pandemijskim uvjetima u kojima, po prirodi ljudskih bića, dolazi do zatvaranja unutar samih sebe i takav kontekst nije pogodan za poticanje susreta s novim susjedima.
Ipak, ustrajnim radom dolazi se do konkretnih rezultata.
Razlog za govor o ovom projektu u ovom tekstu nije púko izvještavanje o njegovoj provedbi, već naglasak na važnosti filozofskog, sociološkog i teološkog utemeljenja načela koji vode Centar za kulturu dijaloga, a koji su utemeljeni u stogodišnjem iskustvu organizirane Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Svjesno sam kroz ovaj tekst stavio naglasak na svakodnevne situacije koje čine život, a koje su opipljivije od visokopolitiziranih stavova prema migracijama koje iznose Mađarska Viktora Orbana ili Njemačka Angele Merkel
Svakodnevna stvar poput posjete liječniku dio je avanture primjene ovih načela za dionike projekta jer je potrebno razumjeti izvore kulturalnih navika dvaju sredina: države porijekla osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom i ordinacije liječnika/liječnice koje se posjećuje.
Ovakav pristup u kojem se dvije strane jednakom voljom, željom, naporom i iskrenim nastojanjem pomiruju u nastojanju brisanja prefiksa ”su” iz riječi suživot (da bi postao život) put je koji Hrvatska može ponuditi Europi.
Nedovoljno je samo omogućiti liječničku zaštitu osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom i dovesti liječnike u situacije koje ne razumiju s osobama koje, pak, ne razumiju što se od njih očekuje.
Svjesno sam kroz ovaj tekst stavio naglasak na svakodnevne situacije koje čine život, a koje su opipljivije od visokopolitiziranih stavova prema migracijama koje iznose Mađarska Viktora Orbana ili Njemačka Angele Merkel.
Razumijevanjem filozofskih, socioloških i teoloških temelja misije Centra za kulturu dijaloga i Islamske zajednice u ovom projektu doći će do obnove nastojanja koja su u defanzivi, ili kako to Dostojevski kaže: ”Ima mnogo starih ideja koje, katkada, iznenada postaju nove”.
Integracija je mnogostrani proces, iskreno nastojanje i ustrajno poštovanje. Nije lagan proces, ali su plodovi brojni. Budimo slobodni da zanovimo tu ideju.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
• Katar kao pozornica dijaloga
• Islamski centar kao mjesto susreta
• Treba li vjerskoj instituciji Bog?
• Zašto, ipak, ideal Europe?
• Žrtvovanje kulture sebičnosti
• Što nam je činiti da bismo razgovarali tijekom dijaloga?
• Osnovno o Ramazanu - U sjeni Božje riječi
• Plemena tumačenja i sigurnosti
• Misija prosvjetljivanja ''čaršijskog'' uma
• O mjerema u pandemiji možemo razgovarati, ali ne bez znanja
> Svi tekstovi ovog autora
Oznake: Angela Merkel, Centar za kulturu dijaloga, Europa, integracija, izbjeglice, migranti, Senad Hevešević, susjedi
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
