autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Što zapravo znači slaviti i voljeti svoju državu?

AUTOR: Sanja Barić / 25.05.2021.

sanja-baric-3Ususret 30. svibnju, Danu državnosti RH, valja se zapitati što zapravo znači ”slaviti i voljeti svoju državu”, tj. podsjetiti se da to prije svega uključuje pojam ”ustavnog patriotizma”.

Ostavljajući po strani rezultate lokalnih izbora, vrijedi se nadalje podsjetiti da je aktivno građansko djelovanje i konzumiranje građanskih mogućnosti utjecaja na obnašatelje vlasti temelj funkcionirajuće demokracije.

Krenimo ovdje malo šire, ne bismo li argumentirali potrebu ozbiljne promjene stava velikog broja građana utemeljenog trenutno na, čini se, (ne)odgovarajućoj razini ustavne i građanske pismenosti.

Prvi saziv Hrvatskoga sabora, onaj izabran na prvim demokratskim izborima održanim u proljeće 1990. godine, i onaj čije prvo zasjedanje upravo obilježavamo 30. svibnja, na zajedničkoj je sjednici triju vijeća 22. prosinca 1990. donio novi Ustav Republike Hrvatske čime je ispunio svoju ustavotvornu ulogu.

Kako je Ustav RH donesen neposredno pred Božić, često se koristi naziv ”Božićni Ustav”. Ovog prethodnog 22. prosinca 2020. obilježili smo, dakle, 30. ”rođendan” temeljnog pravnog akta naše države.

Prvi saziv Hrvatskoga sabora, onaj izabran na prvim demokratskim izborima održanim u proljeće 1990. godine, i onaj čije prvo zasjedanje upravo obilježavamo 30. svibnja, na zajedničkoj je sjednici triju vijeća 22. prosinca 1990. donio novi Ustav Republike Hrvatske čime je ispunio svoju ustavotvornu ulogu. Kako je Ustav RH donesen neposredno pred Božić, često se koristi naziv ”Božićni Ustav”. Ovog prethodnog 22. prosinca 2020. obilježili smo, dakle, 30. ”rođendan” temeljnog pravnog akta naše države

Nažalost, zabrinjavajuće je i znakovito da je čak i ta okrugla godišnjica Ustava RH protekla neprimjetno i zanemareno ubrajajući Republiku Hrvatsku u jedne od onih država koje među svojim blagdanima, neradnim danima i spomendanima ne prepoznaje dan usvajanja vlastitog najvišeg pravnog i političkog akta.

Poznata je stara Heraklitova uzrečica ”čuvajte svoje zakone kao zidine vašeg grada”, a u istom će tonu poznati njemački suvremenik Häberle: ”danas je važno približiti mnogim građanima spoznaje istinski republikanskoga konstitucionalizma i obraniti se već u začetcima od svih pojava totalitarnoga, fundamentalističkog mišljenja”.

Moderna ustavna demokracija, upravo ona radi izgradnje koje je i usvojen Božićni Ustav RH, smatra se optimalnim oblikom vladavine.

Uz kvalitetan ustavnopravni okvir, sastavni su dio ustavne demokracije građanski obrazovani, osviješteni i aktivni građani, a podržavajući čimbenici su sloboda i neovisnost pravosuđa, medija i znanstvene zajednice. Dakako, poznavanje vlastitog ustava ili ustavna pismenost prvi je element građanske pismenosti, društvenog temelja uspješnog funkcioniranja ustavne demokracije.

Povodom 30. obljetnice Ustava RH, a budući da u RH još nikada nije provedeno konkretno istraživanje stvarnog stanja ustavne pismenosti, istraživački tim u sastavu prof. dr. sc. Sanja Barić (Pravni fakultet Rijeka), dr. sc. Sandra Debeljak (Veleučilište u Rijeci) i dr. sc. Maja Gligora Marković (Medicinski fakultet Rijeka) razvio je mjerni okvir i proveo pilot istraživanje među nastavnicima visokoobrazovnih ustanova u Gradu Rijeci tijekom jeseni 2020. godine.

Uzorak na kojem je provedeno istraživanje čini 44% (N=561) od ukupnog broja nastavnika visokoobrazovnih ustanova u Gradu Rijeci: Sveučilišta u Rijeci, Veleučilišta u Rijeci i PAR-a.

Detaljni prikaz mjernog okvira, metodologije, uzorka i dobivenih rezultata prema razinama ustavne pismenosti bit će objavljen u svibanjskom broju Zbornika Pravnog fakulteta u Rijeci.

Ovdje se osvrćemo samo na ukupne rezultate provedenog istraživanja, a u svrhu motiviranja na promišljanje stvarnog stanja ”ustavnog patriotizma” i njegovog preduvjeta: stupnja ustavne i građanske pismenosti.

Analiza dobivenih rezultata dovela je do sljedećih zaključaka. Postoji značajni interes za temu ustavnosti u RH, tj. sadržaj, djelovanje i tumačenje našeg Ustava. Oko 69% smatra da bi im bilo korisno bolje poznavanje Ustava RH, a preko 80% smatra da bi za društvo RH u cjelini bilo važno bolje poznavanje Ustava RH. Postojeće se znanje, međutim, prvenstveno zadržava na razini osnova i općih znanja.

Pokažimo to na primjerima. Oko 61,5% ispitanika navodi da je pročitalo Ustav RH (u cjelini ili dijelove), kao i 65,06% da zna gdje pronaći tekst Ustava RH. Usprkos tome, manje od 30% ispitanika zna da je Deklaracija o proglašenju samostalne i suverene RH samostalni pravni dokument (donesen 25. lipnja 1991.), odnosno manje od 44% prepoznaju temeljnu ustavnu normu.

Ostavljajući po strani rezultate lokalnih izbora, vrijedi se nadalje podsjetiti da je aktivno građansko djelovanje i konzumiranje građanskih mogućnosti utjecaja na obnašatelje vlasti temelj funkcionirajuće demokracije

Slično tome, manje od 50% ispitanika zna da je Ustav RH usvojen u razdoblju kada je RH još bila u sastavu nekadašnje jugoslavenske federacije. Nadalje, 74,5% ispitanika zna tko donosi Ustav, skoro 82% tko je nositelj izvršne vlasti, a potrebnu većinu za odlučivanje na državnom referendumu točno je navelo 62% ispitanika.

Nalaza ima puno, no ono što osobito zabrinjava jest nepoznavanje ustavnih refleksija na svakodnevni život društvene zajednice.

Eklatantni su primjeri sljedeći: preko 46% ispitanika ne zna kako se formira vlada RH (koja je većina potrebna za osvajanje vlasti), preko 42% ne zna da je održan referendum o braku i 70% ispitanika ne zna da pravo EU-a ima primat pred pravom bilo koje države članice, pa tako i RH.

Istovremeno i ohrabrujuće, utvrđena je i odgovarajuća razina samokritičnosti kroz korektnu procjenu vlastitog (ne)poznavanja Ustava RH, kao i relevantna samoinicijativna spremnost na (on-line) edukacije na ovu temu koju su ispitanici naveli kao svoj slobodni završni komentar nakon ispunjenog upitnika.

I dok uvođenje obrazovnih sadržaja tematike ustavne i građanske pismenosti u formalni sustav školskog obrazovanja predstavlja odgovornost državne uprave (centralne ili lokalne razine), čini se da bi organizacija edukacija i fokusiranih radionica na ove teme bila poželjni korak, bar prema mišljenju i potrebama dijela ispitanika.

Kada ovo dovedemo u vezu s rezultatima samoprocjene informatičke pismenosti (velika se većina smatra informatički pismenima, čak 503 ispitanika, odnosno 89,66%), kao i navodima iz kvalitativne analize slobodnih komentara, dodatno je jasno da bi takva edukacija obavezno morala imati svoju e-verziju, i to neovisno o okolnostima pandemije COVID-19.

Slavimo, dakle, za koji dan državni praznik. No zapitajmo se tim povodom što slavimo, zašto slavimo i kako možemo bolje živjeti to što slavimo, dan svoje države.

Zbog sebe i zbog drugih.

 

UKOLIKO VAM SE tekst DOPADA sam Volite NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA sam NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ Račun, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILČU NA Naj BROJU 060 800 333 HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE .

Još tekstova ovog autora:

     Hrvatska mora konstitucionalizirati ljudsko pravo na vodu
     O stvarnom problemu Sveučilišta u Zagrebu
     O načelu jednakosti povodom katastrofalnih potresa u RH

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • argentinski roman

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1