Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (2)

Pojam[1] u kojem je utjelovljena problematika suočavanja s prošlošću u kontekstu Drugog svjetskog rata na razini Republike Hrvatske jest Jasenovac, radni, prolazni, sabirni, kažnjenički i logor smrti koji je djelovao od kolovoza 1941. do travnja 1945. godine.

Jedan od stalnih izvora kontroverzi jest pitanje broja žrtava toga logora koji se kreće od umanjenih nekoliko tisuća do preuveličanih milijun i više žrtava. Obe krajnosti zloupotrebljavaju se u dnevnopolitičke svrhe i zato je najprije nužno istaknuti procjene koje se mogu uzeti kao znanstvene i vjerodostojne:

”Muzej žrtava genocida i Savezni zavod za statistiku SR Jugoslavije 1997. godine publicirali su popis žrtava logora Jasenovac u tri knjige[2]: Prema do sada poimenično utvrđenom spisku s potpunom identifikacijom (ime, prezime, očevo ime, godina i mjesto stradanja, počinilac zločina), ustaše su u sistemu jasenovačkih logora za tri godine i osam mjeseci, od 23. kolovoza 1941. godine do 22. travnja 1945. godine, lišili života 78.164 muškaraca, žena i djece…”.[3]

Nadalje, korisno je navesti i sljedeća istraživanja: ”… istraživanja o broju žrtava u logoru Jasenovac… provela su neovisno jedan od drugoga i dva demografa: Hrvat Vladimir Žerjavić (1992. godine) i Srbin dr. Bogoljub Kočović (1985. godine). Prema Žerjaviću, u Jasenovcu je najvjerojatnije stradalo oko 83.000 ljudi… Kočović je došao do procjene da je u Jasenovcu život izgubilo oko 70.000 ljudi.”[4]

Jedan od najnovijih primjera manipulacije brojem žrtava logora Jasenovac i posljedičnog poricanja holokausta na teritoriju tzv. Nezavisne Države Hrvatske bila je kampanja Miroslava Škore na izborima za predsjednika 2019. godine koji je tada izjavio: ”Naravno da ću doći u Bleiburg, ali otići ću i u Jasenovac. I znate što ću tražiti? Tražit ću međunarodnu komisiju i ako treba prekopat ćemo sve, kazao je Škoro uz gromoglasno odobravanje prisutne publike.”[5]

Razlog zašto je, osim sadržaja, nužno istaknuti ovaj govor jest podatak da je Miroslav Škoro u prvom krugu predsjedničkih izbora 2019. godine osvojio 24,45 posto glasova (465.704 glasova).[6]

Relativizacija ustaških zločina nije prisutna samo u političkoj areni, već i na razini popularne kulture kao što je očito iz pjesme ”PŠK” benda Tram 11 koja u trenutku pisanja ovoga eseja ima 157.000 pregleda na službenim stranicama benda.[7] U pjesmi se, između ostalih vulgarnosti, nalaze i stihovi posvećeni ”mitu o Jasenovcu”.

Nadalje, odnos prema spomen području logora Jasenovac u vrijeme Domovinskog rata zasigurno mnogo govori o odnosu prema prošlosti koju taj kompleks utjelovljuje:

”O problemu ratnog razaranja kulturne baštine i devastiranja muzeja u Jasenovcu Vlada i Ministarstvo kulture RH redovito su izvještavali UNESCO, ICOM, Promatračku misiju Europske unije kao i druge međunarodne ustanove i organizacije, tražeći zaštitu tog područja od oštećenja i krađe, te primjenu Haške i ostalih međunarodnih konvencija o zaštiti kulturnoga blaga… Promatračka misija EZ-a u izvještaju iz svibnja 1994. godine navodi da je muzej potpuno prazan i devastiran. U izvještajima se ne utvrđuje tko je izvršio pljačku i devastaciju muzeja, ali može se zaključiti da se krivnja pripisuje operacijama s obiju strana.”[8]

U ovome primjeru hvalevrijedno je to što je Republika Hrvatska čak i u trenucima egzistencijalne prijetnje imala svijest o važnosti zaštite i očuvanja spomen područja logora Jasenovac. Ipak, za razliku od prethodno navedenih primjera relativizacije naravi logora Jasenovac koji se mogu pripisati pojedincima, u nastavku će biti opisani potezi u smjeru historijskog revizionizma koji se nedvosmisleno mogu pripisati državnoj politici Republike Hrvatske.

Tako je premijer Tihomir Orešković za ministra kulture imenovao Zlatka Hasanbegovića koji je poznat po tome što je u prošlosti otvoreno veličao ustaški režim i po tome što je u novije vrijeme Jasenovac opisivao isključivo kao ”radni logor” čime je samo produbio relativizaciju ustaških zločina.

Ishod takve politike bio je da se proboj logoraša iz Jasenovca od 2016. do 2020. godine obilježavao u različitim kolonama državnog vrha, predstavnika žrtava, oporbe te srpske i židovske zajednice.

Nakon što je Andrej Plenković sastavio vladu 2020. godine, predstavnici srpske i židovske zajednice ponovno su zajedno s državnim vrhom posjetili spomen područje logora Jasenovac.

Predsjednik židovske općine Ognjen Kraus tada je (2020. godine) tražio zabranu ustaškog pozdrava i ustaških simbola Kaznenim zakonom, međutim, to se nije dogodilo i zato židovska općina 2021. niti 2022. godine nije posjetila Jasenovac zajedno s državnim vrhom.

Premijer Plenković na taj zahtjev odgovorio je da je ustaški pozdrav već zabranjen (premda ta zabrana nije izričito propisana Kaznenim zakonom). Premijer tumači kako su odluke Ustavnog suda (koje su ustaški pozdrav i znakovlje odredili kao protuustavne) sasvim dovoljne da bi sudovi kažnjavali takve slučajeve, ali situacija na ”terenu” jest takva da se to ne događa, a Kazneni zakon unatoč tome i dalje ostaje neizmijenjen.[9]

Analogijom se, doduše, može tumačiti da su ustaški pozdrav i ustaški simboli već zabranjeni Kaznenim zakonom jer potpadaju pod kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju (čl. 325. KZ-a)[10] i trebali bi se općenito uzimati kao otegotna okolnost ili kvalificirani oblik kaznenog djela (zločin iz mržnje).

U kontekstu zabrane ustaškog pozdrava, relevantan je stavak (4) članka 325. Kaznenog zakona:

”Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko javno odobrava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine.”

Može se tumačiti kako nastupanje s ustaškim pozdravom i simbolima u javnosti zadovoljava pretpostavke iz stavka (4). Drugim riječima, ustaški pozdrav i simboli utjelovljuju način koji je prikladan za poticanje nasilja ili mržnje kada je zadovoljen kriterij javnog nastupa.

U ovome kontekstu potrebno je, međutim, istaknuti kako je dosadašnja praksa sudova bila da ustaški pozdrav kažnjavaju kao prekršaj iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.[11]

Ipak, imajući na umu općeniti karakter uređenja kaznenog djela ”javnog poticanja na nasilje i mržnju” u Kaznenom zakonu i članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, čini se da bi izričito inkriminiranje ustaškog pozdrava i ustaških simbola kao kaznenih djela bio dobar (dodatan) korak u suočavanju s prošlošću i pozitivan signal društvu od strane vlasti.

Pri tome se zabrana ustaškog pozdrava i ustaških simbola ne bi mogla tumačiti kao narušavanje slobode govora jer su oni jasno i nedvosmisleno kompromitirani zločinačkom naravi tzv. Nezavisne Države Hrvatske i zlodjelima koja su u njezino ime počinjena pod tim pozdravom i simbolima.

(NASTAVLJA SE)

____________________________________

[1] Cjeloviti tekst izvorno objavljen u časopisu Vox studentium: Draganić, L., Denial (2016.), u: Vuletić, N. (ur.), Vox studentium, vol. 3, br. 3, 2023., str. 46-53.

[2] Mataušić, Nataša, Jasenovac 1941. – 1945. Logor smrti i radni logor, Jasenovac – Zagreb, 2003., str. 122.

[3] Ibid., str. 122.

[4] Ibid., str. 123.

[5] Škoro, M., ”Škoro: Prekopat ćemo Jasenovac ako treba, pod pozdravom ZDS mi je poginuo bratić”, Večernji list, 16.11.2019., dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/skoro-prekopat-cemo-jasenovac-ako-treba-pod-pozdravom-zds-se-borio-moj-vjencani-kum-1359966, posljednji posjet stranici: 14. siječnja 2023.

[6]Wikipedia, Hrvatski predsjednički izbori 2019., dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_predsjedni%C4%8Dki_izbori_2019., posljednji posjet stranici: 14. siječnja 2023.

[7] Tram 11, Tram 11 – PŠK (Official Video), dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=sJgu2edtpuU, posljednji posjet stranici: 14. siječnja 2023.

[8] Mataušić, op. cit. (bilj. 2), str. 156-157.

[9]Al Jazeera Balkans, ”Jasenovac: Odvojene komemoracije na 77. godišnjicu proboja logoraša”, dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=iBpG40a3OZo, posljednji posjet stranici: 14. siječnja 2023.

[10] Javno poticanje na nasilje i mržnju (Kazneni zakon, (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21), čl. 325.):

(1) Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, jezika, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Tko organizira ili vodi grupu od tri ili više osoba radi počinjenja djela iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Tko sudjeluje u udruženju iz stavka 2. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(4) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko javno odobrava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine.

(5) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. i 4. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

[11] Čl. 5. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, (Narodne novine, br. 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23):

(1) Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana. Napomena; Zakonom o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira iz 2023. godine došlo je do znatnog povećanja novčane kazne za navedeni prekršaj. Kazna je, naime, bila zapriječena u iznosu od 20,00 do 150,00 eura.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (2)
    •  Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (1)
    •  Fahrenheit 451 – Cenzura knjiga, kontrola misli
    •  Divni novi svijet – Distopija naša svagdašnja
    •  1984. – Rat je mir, sloboda je ropstvo, neznanje je moć
    •  Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (3)
    •  Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (1)
    •  Generacija X (1998.) – Mržnja kao pokretačka snaga ideologije
    •  Noćne kronike (2014.) – Patnja kao medijski proizvod
    •  ''Brižni vrtlar'' (2005.) – Farmaceutski neokolonijalizam

> Svi tekstovi ovog autora