autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
Plagijatori mogu odahnuti
Pavo Barišić
Zahvaljujući odluci Ustavnog suda o ukidanju članka 7., stavka 4. Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, čime se tom tijelu odriče pravo očitovanja o već razmatranim slučajevima neetičnih postupaka, plagijatori na sveučilištu mogu odahnuti.
Nečasne radnje na koje akademska zajednica nije imuna procesuirat će se ubuduće samo u okviru lokalnih etičkih tijela, a dosadašnja je praksa pokazala da je to slabo jamstvo očuvanja proklamiranih etičkih standarda.
Odlukom Ustavnog suda Odboru je oduzet status ”završne razine” u rješavanju predmeta neetičnog postupanja, nakon što on prođe fakultetske i sveučilišne instance, a smisao i uloga Odbora time su bitno osakaćeni.
Tvrde to iz samih akademskih redova, koji su se nakon izbijanja afere Plagijat polarizirali oko pitanja tko bi trebao suditi o plagiranju – kolege na sveučilištu ili neovisno saborsko tijelo.
Niža tijela jednostavno ne mogu ispunjavati tu funkciju, u prevelikoj im mjeri prijeti sukob interesa – upozorava prof. Tomislav Janović, jedan od potpisnika prijave protiv ministra Pave Barišića
U neuspjeh borbe protiv neetičnog ponašanja na sveučilišnoj razini uvjeren je Tomislav Janović, profesor Hrvatskih studija i jedan od potpisnika prijave protiv ministra Pave Barišića zbog plagiranja.
Akademska je zajednica u Hrvatskoj, tvrdi Janović, mala i dobro umrežena, pa ne treba očekivati da će u slučaju neetičnog ponašanja kolega ustati protiv kolege.
”Niža tijela jednostavno ne mogu ispunjavati tu funkciju, u prevelikoj im mjeri prijeti sukob interesa”, upozorava Janović, kojem je jedino nacionalni Odbor za etiku kakav-takav jamac poštovanja etičkih standarda. Pravo je pitanje, zaključuje, zašto se Odbor našao na Ustavnom sudu baš sada, nakon što je slučaj Barišić došao u javnost.
I Vesnica Garašić, predstojnica Zavoda za mineralogiju Rudarsko-geološkog fakulteta u Zagrebu, koja je 7 i pol godina radila u Etičkom savjetu Sveučilišta u Zagrebu, ne dvoji da Hrvatskoj treba nacionalno etičko tijelo.
”Posebno u etičkim postupcima protiv visokopozicioniranih osoba, etička povjerenstva na fakultetima i sveučilištu ne mogu uvijek osigurati potrebnu objektivnost. Hrvatskoj znanosti treba etičko tijelo na nacionalnoj razini, koje u slučaju nedovoljno kvalitetno odrađenog etičkog postupka na sveučilištu ili znanstvenom institutu, ima mogućnost još jednom pokrenuti postupak na nacionalnoj razini, temeljen na ozbiljnim i argumentiranim prigovorima na mišljenje etičkog tijela”, smatra Garašić.
Zahvaljujući odluci Ustavnog suda o ukidanju članka 7., stavka 4. Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, čime se tom tijelu odriče pravo očitovanja o već razmatranim slučajevima neetičnih postupaka, plagijatori na sveučilištu mogu odahnuti
Posebno joj smeta pozivanje na autonomiju sveučilišta, koju je, prema ustavnoj tužbi Sveučilišta u Zagrebu, Odbor za etiku ugrožavao.
Neke druge europske države, dodaje Janović, imaju nacionalno etičko tijelo, i ne bi im palo na pamet da se pozivaju na sveučilišnu autonomiju da bi ih ukidali.
”Istinska autonomija teži unapređenju sustava, načelu pravednosti i poštovanju svih u sustavu. Rektori bi morali biti odani širem pojmu autonomije koji teži istini i pravednosti, pa dopustiti da se za istinom i pravdom traga na nacionalnom nivou, ako se one ne mogu doseći unutar zgrada sveučilišta. Nažalost, svjedoci smo da se, naprotiv, u Hrvatskoj autonomijom sveučilišta ograničava autonomija akademskog duha, što nije dobro”, upozorava Garašić.
”U Hrvatskoj autonomija sveučilišta nažalost služi da bi pogodovala jednima, a da bi se druge marginaliziralo ili čak eliminiralo. U nas je sveučilišna autonomija potpuno izvitoperena”, veli Janović.
Za Sabinu Glasovac, potpredsjednicu saborskog Odbora za obrazovanje, nema sumnje da će odluka Ustavnog suda oslabiti ulogu Odbora za etiku u znanosti, pa i dovesti u pitanje opravdanost njegovog postojanja.
Mišljenja Odbora ionako nisu bila obvezujuća. Ako više ne budu smjeli raspravljati ni o pojedinim predmetima, pitanje je što će mu biti svrha
”Mišljenja Odbora ionako nisu bila obvezujuća. Ako više ne budu smjeli raspravljati ni o pojedinim predmetima, pitanje je što će mu biti svrha. Ako smo se već opredijelili za postulat znanstvene čestitosti, zašto činiti sve da se bitno tijelo onemogući u radu, nije mi jasno”, zaključuje Glasovac.
Iz Odbora su poručili da će, unatoč marginaliziranju, u cilju promocije etičkih principa u znanosti nastaviti s radom do isteka mandata ili do razrješenja.
Naglašavajući važnost poštovanja etičkih i moralnih principa u znanstvenom i akademskom radu, pozvali su pojedince i institucije da i dalje prijavljuju etičkim povjerenstvima svojih matičnih institucija kršenja tih principa ako ih mogu argumentirati i dokumentirati.
Ne budu li zadovoljni postupcima koje pokrenu, prijavu i dalje mogu uputiti i njima, poručili su iz Odbora za etiku.
(Prenosimo s portala Novoga lista).
• Dokument o zdravstvu koji bi mogao dokrajčiti rejting SDP-a
• Želi li Plenković Soroševo učilište u Zagrebu?
• Uzrok najteže krize u povijesti Filozofskog fakulteta - Crkva
• Samohranoj majci i bolesnom sinu isključuju struju i vodu!
> Svi tekstovi ovog autora
Oznake: Ljerka Bratonja Martinović, Pavo Barišić, Sabina Glasovac, Tomislav Janović, Vesnica Garašić
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
