Nema povratka u predkoncilsko vrijeme

Na znanstvenom kolokviju o 50. obljetnici završetka Drugoga vatikanskog koncila i 25. obljetnice smrti Josipa Turčinovića predavanje ”Drugi vatikanski koncil i njegovi učinci” održao je prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić.

Predavač je uvodno podsjetio, kako je papa Benedikt XVI. koristio priliku velike koncilske obljetnice da bi na tragu svojih prethodnika iskazao privrženost Koncilu i istaknuo nezamjenljivu važnost njegovih dokumenata za put i život Crkve u našemu vremenu.

Tako je upućujući na papu Pavla VI., Benedikt XVI. bio svjestan ozbiljnih poteškoća s obzirom na ispovijedanje vjere i njezino ispravno tumačenje na početku pokoncilskog razdoblja, a u spomen na mučeništvo apostola Petra i Pavla (1900.) pozvao je cijelu Crkvu da slavi Godinu vjere i to uoči koncilske obljetnice.

Predavač se kratko osvrnuo na odjeke koncilskog jubileja, te je upozorio kako je taj jubilej u ”Crkvi hrvatskog govornog područja” obilježen prilično skromno. ”Ipak, svako od naših teoloških učilišta organiziralo je prigodne kraće ili dulje simpozije o Koncilu, njegovim tekstovima i dosadašnjoj provedbi u životu naše Crkve”, rekao je prof. Ančić.

Koncil i njegovi dokumenti obraćaju se cijelom ljudskom rodu. Već tada su oci zamijetili začetke snažnog povezivanja i srastanja jednog svijeta, proces što ga danas nazivamo globalizacija. Crkva koja sebe shvaća kao sveopći znak spasenja (LG 1) ima za adresata cijelo čovječanstvo, naglasio je dr. Ančić, te se osvrnuo na dosadašnju provedbu Koncila

U nastavku predavanja, dr. Ančić je podsjetio na riječi pape Ivana XXIII., kako Koncil nije sazvan da donese neke nove dogme, ili da izreče osude ili pak da samo raspravlja o već poznatim pitanjima; on treba biti pastoralno usmjeren; valja prevladati antiekumenski i nedijaloški stav; u prenošenju blaga vjere bolje je primijeniti “sredstvo milosrđa” negoli “oružje strogosti”; današnjim potrebama treba izići ususret više snagom svojeg nauka negoli osuđivanjem; vjeru treba izraziti na razumljiv način primjereno našemu trenutku, ne upadajući pritom u nekritičko prilagođivanje duhu vremena.

Papa Ivan XXIII. je ove i još neke svoje nakane sažeo u programskom geslu ”aggiornamento – podanašnjenje”. Pritom je jasno izrekao često citiranu temeljnu misao: “Jer, jedno je sam poklad vjere, odnosno istine koje valja štovati, a sadržane su u našem nauku, a drugo je način kojim se one naviještaju…”.

Time je izrekao jasno razlikovanje između sadržaja (identiteta) vjere koji treba čuvati i jezičnog iskaza kojim se vjera izriče, uvijek iznova aktualizira i koji se mijenja, a što je važno u prenošenju evanđeoske poruke.

Koncil i njegovi dokumenti obraćaju se cijelom ljudskom rodu. Već tada su oci zamijetili začetke snažnog povezivanja i srastanja jednog svijeta, proces što ga danas nazivamo globalizacija. Crkva koja sebe shvaća kao sveopći znak spasenja (LG 1) ima za adresata cijelo čovječanstvo, naglasio je dr. Ančić, te se osvrnuo na dosadašnju provedbu Koncila.

Dr. Ančić je podsjetio na riječi pape Ivana XXIII., kako Koncil nije sazvan da donese neke nove dogme, ili da izreče osude ili pak da samo raspravlja o već poznatim pitanjima; on treba biti pastoralno usmjeren; valja prevladati antiekumenski i nedijaloški stav; u prenošenju blaga vjere bolje je primijeniti “sredstvo milosrđa” negoli “oružje strogosti”; današnjim potrebama treba izići ususret više snagom svojeg nauka negoli osuđivanjem; vjeru treba izraziti na razumljiv način primjereno našemu trenutku, ne upadajući pritom u nekritičko prilagođivanje duhu vremena

”Postkoncilsko vrijeme provedbe dokumenata i obnove Crkve nije bilo jednostavno ni lišeno brojnih i različitih poteškoća.

Za budućnost Crkve pokazalo se osobito važnim ispravno tumačenje i savjesno provođenje koncilskih smjernica.

U tom se kontekstu sve više nameće pitanje interpretacije koncilskih dokumenata i recepcije Koncila. Zato je bilo važno da teolozi iznađu jasna pravila za tumačenje i ostvarivanje Koncila i da na njima ustraju.

Ta načela donijela je Izvanredna sinoda biskupa o provedbi Drugoga vatikanskog sabora održana 1985. (o dvadesetoj obljetnici). Od tada započinje etapa autentične i integralne interpretacije i realizacije Koncila”, rekao je predavač.

”Temeljno je uvjerenje vjere ‘da su koncili događaji Duha Božjega koji vodi Crkvu, pa je zato njihov rezultat za Crkvu obvezujući’; oni predstavljaju najviši autoritet u Božjem narodu. Zato ne može biti povratka na pretkoncilsko stanje kao što to neke skupine priželjkuju premda ni svi valjani koncili u povijesti nisu bili plodonosni (Kasper, Crkva Isusa Krista 1422)”, rekao je predavač, te se u završnom dijelu predavanja osvrnuo na tri važne teme koje su prosječnim poznavateljima koncilske problematike manje poznate, ali su itekako značajne za pravo razumijevanje Koncila.

”Temeljno je uvjerenje vjere ‘da su koncili događaji Duha Božjega koji vodi Crkvu, pa je zato njihov rezultat za Crkvu obvezujući’; oni predstavljaju najviši autoritet u Božjem narodu. Zato ne može biti povratka na pretkoncilsko stanje kao što to neke skupine priželjkuju premda ni svi valjani koncili u povijesti nisu bili plodonosni (Kasper, Crkva Isusa Krista 1422)”

Riječ je o pojmu pastoralnosti, odnosu kontinuiteta i diskontinuiteta (starog i novog) u koncilskim dokumentima, te iskorak Koncila na primjeru shvaćanja slobode vjerovanja.

Zaključujući izlaganje, dr. Ančić je još jednom posjetio kako je papa Benedikt XVI. na početku velike obljetnice Koncila proglasio ”Godinu vjere”, a papa Franjo na završetku obljetnice ”Godinu milosrđa” koja će za koji dan početi. U buli najave “Lice milosrđa”, Papa osjeća potrebu da epohalni događaj Koncila zadrži živim u svijesti i životu Crkve.

(IKA)

    •  In memoriam - Napustio nas je veliki Željko Senečić
    •  Promicati kulturu milosrđa
    •  Državni novac udruzi Željke Markić koja negira ljudska prava
    •  Hanuka
    •  Opravdano postojanje Nove ljevice
    •  Predlažemo Vladi RH da obešteti žrtve logora HVO-a
    •  Valja opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH i HVO
    •  Kolinda Grabar-Kitarović prezire Haški sud i hvali ratnog zločinca
    •  Silovanu se ženu viktimizira i u miru
    •  Svjetski dan siromaha u Vatikanu

> Svi tekstovi ovog autora